Skip to content

Skip to table of contents

Founga ke ‘Ai Ai Ho‘o Ako ‘a e Tohi Tapú ke Ola Lelei mo Fakafiefia Ange

Founga ke ‘Ai Ai Ho‘o Ako ‘a e Tohi Tapú ke Ola Lelei mo Fakafiefia Ange

NA‘E pau ke taki ‘e Siosiua ‘a e pule‘anga ‘o ‘Isilelí ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá. Na‘e mātu‘aki faingata‘a eni. Kae kehe, na‘e fakaivimālohi‘i mo fakalototo‘a‘i ia ‘e Sihova ‘aki ‘ene pehē: “Ke ke loto-to‘a peá ke mātu‘aki tu‘u mālohi.” Na‘á ne tala ange kia Siosiua kapau te ne lau mo talangofua ki he Laó, te ne fai leva ai ha ngaahi fili fakapotopoto pea te ne lavame‘a.​—Sios. 1:7, 8.

‘Oku tau mo‘ui ‘i he “ngaahi taimi fakalilifu ‘a ia ‘e faingata‘a ke fekuki mo ia,” ko ia ‘e lava foki ke ‘i he tu‘unga faingata‘a ‘a ‘etau mo‘uí. (2 Tīm. 3:1) Kapau ‘oku tau loto ke lavame‘a ‘o hangē ko Siosiuá, ‘oku fiema‘u ke tau muimui ‘i he fale‘i na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate iá. ‘Oku fiema‘u ke tau lau ma‘u pē ‘a e Tohi Tapú pea ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau akó ke fai ha ngaahi fili lelei.

Ka ‘oku ‘ikai nai ke ‘ilo‘i ‘e he ni‘ihi ‘o kitautolu ‘a e founga ke ako aí, pe ‘oku ‘ikai nai ke tau fiefia ‘i he akó. Neongo ia, ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ‘a e ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí. ‘I ho‘o vakai‘i ‘a e puha “ ‘Ahi‘ahi‘i ‘a e Ngaahi Fokotu‘u ko Ení,” te ke ma‘u ai ‘a e ngaahi fakakaukau ‘a ia ‘e tokoni kiate koe ke ke ma‘u ‘aonga ai mei ho‘o akó peá ke toe fiefia ange ai.

Na‘e hiva ‘a e tokotaha-tohi-sāmé: “Tataki ange au ‘i he ‘alunga ‘o ho‘o ngaahi fekaú, he ko ia ‘oku ou fiefia aí.” (Saame 119:35) Ko koe foki ‘e lava ke ke fiefia ‘i hono ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Te ke ‘ilo ‘a e ngaahi fakakaukau faka‘ofo‘ofa lahi ‘i he hokohoko atu ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú.

Neongo he‘ikai nai te ke taki ha pule‘anga ‘o hangē ko Siosiuá, ‘oku ‘i ai ‘a ho‘o ngaahi palopalema. Ko ia, ‘i he hangē ko Siosiuá, ako mo talangofua ki he Folofola ‘a e ‘Otuá. Kapau te ke fai pehē, te ke fai ai ha ngaahi fili fakapotopoto pea te ke lavame‘a.