Skip to content

Skip to table of contents

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Na‘e hoko fakakū ‘a Sīsū ko e Taula‘eiki Lahí, pea ‘oku ‘i ai ha faikehekehe ‘i he taimi na‘e fakalao‘i ai ‘a e fuakava fo‘oú mo e taimi na‘e fokotu‘u aí?

‘Oku fakahaa‘i ‘i he fakamo‘oní na‘e hoko ‘a Sīsū ko e Taula‘eiki Lahi ‘i he taimi na‘á ne papitaiso ai ‘i he 29 T.S. Ko e hā ‘a e fakamo‘oní? ‘I he‘ene papitaisó, na‘e foaki atu ‘e Sīsū ‘a ia tonu ko ha feilaulau ‘i he ‘ōlita ‘o e “finangalo” ‘o e ‘Otuá. (Kal. 1:4; Hep. 10:5-10) Koe‘uhi na‘e fokotu‘u ‘a e ‘ōlita fakaefakatātā ko iá talu mei he papitaiso ‘a Sīsuú, ko e temipale lahi fakalaumālié—‘a ia ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e fokotu‘utu‘u ki he lotu ma‘a ‘a Sihová makatu‘unga ‘i he huhu‘í—kuo pau pē na‘e fokotu‘u mo ia ‘i he taimi ko iá. Ko e ‘ōlitá ko ha tafa‘aki mahu‘inga ia ‘o e temipale fakalaumālié.​—Māt. 3:16, 17; Hep. 5:4-6.

‘I hono fokotu‘u ko ia ‘o e temipale lahi fakalaumālié, na‘e fiema‘u ki ai ha taula‘eiki lahi. Ke fakahoko iá, na‘e pani ‘a Sīsū “‘aki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní mo e mālohí.” (Ngā. 10:37, 38; Mk. 1:9-11) Ka, ‘e lava fēfē ke tau fakapapau‘i na‘e fakanofo ‘a Sīsū ko e Taula‘eiki Lahi ki mu‘a ke ne pekia pea toetu‘ú? ‘Oku tau ma‘u ha ‘uhinga papau ‘i he‘etau lāulea ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Ēlone mo e fa‘ahinga na‘a nau fetongi ia ko e kau taula‘eiki lahi ‘i he malumalu ‘o e Lao ‘a Mōsesé.

Fakatatau ki he Laó, ko e taula‘eiki lahí pē na‘e lava ke ne hū ki he Potu Fungani Toputapu ‘o e tāpanekalé, pea ki mui ai, ko e Potu Fungani Toputapu ‘o e temipalé. Ko e feitu‘u ko ení na‘e vahe‘i ‘aki ia ha puipui mei he Potu Toputapú. Na‘e toki hū pē ‘a e taula‘eiki lahí ‘o fakalaka atu ‘i he puipui ko iá ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá. (Hep. 9:1-3, 6, 7) Hangē pē ko hono pani ‘o ‘Ēlone mo e fa‘ahinga na‘a nau fetongi iá ko ha kau taula‘eiki lahi ki mu‘a ke nau “hū atu [‘i he] puipuí” ‘o e tāpanekalé, ko Sīsū kuo pau pē na‘e fakanofo ko ha Taula‘eiki Lahi ‘o e temipale lahi fakalaumālie ‘o Sihová ki mu‘a ke ne pekia pea hili iá na‘á ne hū atu ‘i he “puipuí” ‘a ia “ko hono sinó” ki he mo‘ui fakahēvaní. (Hep. 10:20) ‘I he ‘uhinga ko ení, ko e ‘apositolo ko Paulá na‘á ne lave kia Sīsū ‘okú ne ha‘u “ko ha taula‘eiki lahi” pea te ne “hū ki he tēniti lahi ange mo haohaoa ange ‘a ia na‘e ‘ikai ngaohi ‘e he nimá” pea “ki hēvani tonu.”​—Hep. 9:11, 24.

‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha faikehekehe ‘i he taimi na‘e fakalao‘i ai ‘a e fuakava fo‘oú mo e taimi na‘e fokotu‘u aí. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘I he ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvani pea foaki atu ‘ene mo‘ui fakaetangata haohaoá koe‘uhi ko kitautolú, na‘á ne kamata‘i ai ‘a e ngāue ki hono fakalao‘i ‘a e fuakava fo‘oú. ‘I he taimi tatau na‘e fokotu‘u foki ai ‘a e fuakavá pe ‘ai ke ngāue. Ko e hā ‘a e ngaahi sitepu ‘oku kaunga ki aí?

‘Uluakí, na‘e hā ‘a Sīsū ‘i he ‘ao ‘o Sihová; hokó, na‘e ‘oatu ‘e Sīsū ‘a e mahu‘inga ‘o ‘ene feilaulaú kia Sihova; pea ko e faka‘osí, na‘e tali ‘e Sihova ‘a e mahu‘inga ‘o e ta‘ata‘a ‘o Sīsū na‘e lilingí. Na‘e toki ngāue pē ‘a e fuakava fo‘oú hili hono fakahoko ‘a e ngaahi sitepu ko ení.

‘Oku ‘ikai ke tala mai ‘i he Tohi Tapú ‘a e taimi tofu pē na‘e tali ai ‘e Sihova ‘a e mahu‘inga ‘o e feilaulau ‘a Sīsuú. Ko ia ai, ‘oku ‘ikai ke tau fakapapau‘i ‘a e taimi tofu pē na‘e fakalao‘i ai ‘a e fuakava fo‘oú pea ngāué. Neongo ia, ‘oku tau ‘ilo‘i na‘e ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvani ‘i he ‘aho ‘e hongofulu ki mu‘a ‘a e Penitekosí. (Ngā. 1:3) ‘I he taimi lolotonga ‘a e ki‘i vaha‘a taimi ko iá, na‘á ne ‘oatu ‘a e mahu‘inga ‘o ‘ene feilaulaú kia Sihova, ‘a ia na‘á ne tali ia. (Hep. 9:12) Ko e fakamo‘oni na‘e ngāue he taimi ko ení ‘a e fuakava fo‘oú na‘e hoko ‘o hā mahino ‘i he Penitekosí. (Ngā. 2:1-4, 32, 33) Na‘e hā mahino leva ai ko e fuakava fo‘oú kuo fokotu‘u mo ngāue.

‘I hono fakanounoú, ko e fuakava fo‘oú na‘e fakalao‘i pea fokotu‘u ‘i he hili hono tali ‘e Sihova ‘a e mahu‘inga ‘o e ta‘ata‘a ‘o Sīsū na‘e lilingí pea fakakau ai ‘a e kau paní ki he fuakava ko iá. Na‘e kamata leva ke ngāue ‘a e fuakavá fakataha mo e Taula‘eiki Lahí, ‘a Sīsū, ‘a ia na‘á ne hoko ko e Fakalaloá.​—Hep. 7:25; 8:1-3, 6; 9:13-15.