Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 30

Hanganaki ‘A‘eva ‘i he Mo‘oní

Hanganaki ‘A‘eva ‘i he Mo‘oní

“‘Oku ‘ikai te u ma‘u ha fiefia ‘e lahi ange ‘i he me‘á ni: ‘A ‘eku fanongo ko ia ‘oku hokohoko atu ‘a e ‘a‘eva ‘eku fānaú ‘i he mo‘oní.”​—3 SIO. 4.

HIVA 32 Tu‘u Ma‘u, Ta‘engaue!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he 3 Sione 3, 4, ko e hā ‘okú ne ‘ai kitautolu ke fiefiá?

‘E LAVA ke ke sioloto atu ki he fiefia ‘a e ‘apositolo ko Sioné ‘i he‘ene fanongo ko e fa‘ahinga ko ia na‘á ne tokoni‘i ke ako ‘a e mo‘oní na‘e hokohoko atu ‘enau tauhi faitōnunga kia Sihová? Na‘a nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema lahi pea na‘e ngāue mālohi ‘a Sione ke fakaivimālohi‘i ‘a e tui ‘a e kau Kalisitiane mateaki ko ení ‘a ia na‘á ne vakai ki ai ko ‘ene fānau fakalaumālie. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku tau fiefia ‘i he taimi ‘oku fakatapui ai kia Sihova ‘etau fānaú tonu pe fānau fakalaumālié pea kītaki ‘i he tauhi kiate iá.​—Lau ‘a e 3 Sione 3, 4.

2. Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e ngaahi tohi na‘e hiki ‘e Sioné?

2 ‘I he 98 T.S., ‘oku ngalingali na‘e nofo ‘a Sione ‘i ‘Efesō pe ofi ki ai. Na‘á ne hiki nai ki ai ‘i he hili hono faka‘atā ia mei hono fakahee‘i ki he motu ko Pātimosí. ‘I he taimi nai ko iá, na‘e ue‘i ia ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihová ke ne hiki ‘a e tohi ‘e tolu. Ko e taumu‘a ‘o e ngaahi tohi ko iá ke ue‘i ‘a e kau Kalisitiane mateakí ke tauhi ma‘u ‘enau tui kia Sīsuú pea hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní.

3. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau talí?

3 Ko Sione ‘i he kau ‘apositoló na‘e mo‘ui fuoloa tahá, pea na‘á ne hoha‘a fekau‘aki mo hono uesia ‘e he kau faiako loí ‘a e ngaahi fakataha‘angá. * (1 Sio. 2:18, 19, 26) Na‘e taukave‘i ‘e he kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá, ka na‘e ‘ikai ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ‘a Sihová. Tau lāulea angé ki he fale‘i fakamānava‘i na‘e ‘omai ‘e Sioné. Te tau tali ai ‘a e fehu‘i ‘e tolu: ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e ‘a‘eva ‘i he mo‘oní? Ko e hā ‘a e fakafaingata‘a‘ia‘anga ‘oku tau fekuki mo iá? Pea ‘e lava fēfē ke tau fetokoni‘aki ke nofo ma‘u ‘i he mo‘oní?

‘OKU ‘UHINGA KI HE HĀ ‘A E ‘A‘EVA ‘I HE MO‘ONÍ?

4. Fakatatau ki he 1 Sione 2:3-6 mo e 2 Sione 4, 6, ko e hā ‘oku kau ki he ‘a‘eva ‘i he mo‘oní?

4 Ke ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni ‘oku ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú. ‘Ikai ngata aí, kuo pau ke tau ‘tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a Sihová,’ ‘a ia kuo pau ke tau talangofua ki ai. (Lau ‘a e 1 Sione 2:3-6; 2 Sione 4, 6.) Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa ‘i he talangofua kia Sihová. Ko ia ko e founga mahu‘inga ‘e taha ke tau talangofua ai kia Sihová ko e muimui ofi ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú.​—Sione 8:29; 1 Pita 2:21.

5. Ko e hā kuo pau ke tau tuipau ki aí?

5 Ke hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, kuo pau ke tau tuipau ko Sihova ‘a e ‘Otua ‘o e mo‘oní, ‘a ia ko e me‘a kotoa pē ‘okú ne tala mai ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, ‘oku mo‘oni. Pea kuo pau foki ke tau tuipau ko Sīsū ‘a e Mīsaia na‘e tala‘ofa maí. Ko e tokolahi ‘i he ‘ahó ni ‘oku ‘ikai ke nau tui kuo ‘osi fakanofo ‘a Sīsū ko e Tu‘i ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Na‘e fakatokanga ‘a Sione na‘e “tokolahi ‘a e kau kākā,” ‘a ia ‘e lava ke nau takihala‘i ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘ikai ke nau mateuteu ke taukapo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihova mo Sīsuú. (2 Sio. 7-11) Na‘e tohi ‘e Sione: “Ko hai ia ‘a e tokotaha ‘oku loí ka ko e tokotaha ko ē ‘okú ne fakafisinga‘i ko Sīsū ‘a e Kalaisí?” (1 Sio. 2:22) Ko e founga pē taha ‘e lava ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei hono kākā‘í ko hono ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko ‘etau toki fai pē iá te tau hoko ai ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova mo Sīsū. (Sione 17:3) Pea ko ‘etau toki tuipau ia ‘oku tau ma‘u ‘a e mo‘oní.

KO E HĀ ‘A E FAKAFAINGATA‘A‘IA‘ANGA ‘OKU TAU FEKUKI MO IÁ?

6. Ko e hā ‘a e fakafaingata‘a‘ia‘anga ‘e taha na‘e fekuki mo ha finemui Kalisitiane?

6 Ko e kotoa ‘o e kau Kalisitiané kuo pau ke nau tokanga na‘a takihala‘i kinautolu ‘e he filōsofia fakaetangatá. (1 Sio. 2:26) ‘Oku tautefito ‘a e fiema‘u ki he to‘utupu Kalisitiané ke nau tokanga ki he tauhele ko ení. Ko Alexia, * ko ha tuofefine Falanisē, ta‘u 25, ‘okú ne pehē: “‘I he‘eku kei si‘í, na‘e fakahoha‘asi au ‘e he ngaahi faka‘uhinga ‘a e māmaní, hangē ko e ‘evalūsiō mo e filōsofia fakaetangatá. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e fakamānako ‘a e ngaahi akonaki ko iá kiate au. Ka na‘á ku ongo‘i he‘ikai ke u fanongo ai pē ki he me‘a na‘e ako‘i mai ‘i he ‘apiakó pea ‘ikai ‘oange ha faingamālie kia Sihova ke lea mai.” Na‘e ako ‘e Alexia ‘a e tohi Life​—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? ‘I ha ngaahi uike si‘i mei ai, na‘e mole atu ‘ene veiveiuá. ‘Oku pehē ‘e Alexia: “Na‘á ku fakamo‘oni‘i tonu ko e Tohi Tapú ‘oku ma‘u ai ‘a e mo‘oní. Pea na‘á ku ‘ilo‘i ko e mo‘ui‘aki ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘e ‘omai ai kiate au ‘a e fiefia mo e nonga.”

7. Ko e hā ‘a e tenge kuo pau ke tau taliteke‘í, pea ko e hā hono ‘uhingá?

7 Ko e kau Kalisitiané kotoa, kei si‘i mo e ta‘umotu‘a, kuo pau ke nau taliteke‘i ‘a e tenge ke mo‘ui lōuá. Na‘e fakamamafa‘i ‘e Sione he‘ikai lava ke tau ‘a‘eva ‘i he mo‘oní pea ‘i he taimi tatau ‘oku tau mo‘ui ta‘etaau. (1 Sio. 1:6) Kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú, ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘i ma‘u pē ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku tau faí. Neongo kapau ‘oku tau fai ha angahala fakapulipuli, ‘oku tokaima‘ananga kia Sihova ‘a e me‘a kotoa.​—Hep. 4:13.

8. Ko e hā kuo pau ke tau taliteke‘í?

8 Kuo pau ke tau taliteke‘i ‘a e vakai ‘a e māmaní ki he angahalá. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “Kapau ‘oku tau lea‘aki ‘o pehē, ‘‘Oku ‘ikai ha‘atau angahala,’ ‘oku tau takihala‘i ai kitautolu tonu.” (1 Sio. 1:8) ‘I he taimi ‘o Sioné, na‘e taukave‘i ‘e he kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní ‘e lava ke faiangahala ‘ilo‘ilo pau pē ha tokotaha pea kei ma‘u pē ha vaha‘angatae mo e ‘Otuá. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau mo‘ui ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e vakai tatau. ‘Oku taukave‘i ‘e he tokolahi ‘oku nau tui ki he ‘Otuá, ka ‘oku ‘ikai ke nau tali ‘a e vakai ‘a Sihova ki he angahalá, tautefito ‘i he fekau‘aki mo e fehokotaki fakasinó. Ko e me‘a ‘oku vakai ki ai ‘a Sihova ko ha tō‘onga angahala‘iá ‘oku nau pehē ko ha me‘a fakafo‘ituitui pē ia pe ko ha founga pē ia ‘e taha ‘o e mo‘uí.

To‘utupu, fakaivimālohi‘i ho‘o tuipau makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú fekau‘aki mo e me‘a ‘oku totonu mo hala fakae‘ulungāngá ke lava ‘o ke taukapo‘i ho‘o tuí (Sio ki he palakalafi 9) *

9. ‘Oku anga-fēfē ma‘u ‘aonga ‘a e to‘utupú ‘i he pipiki ki he‘enau tuipau makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú?

9 Ko e to‘utupu Kalisitiané ‘oku tautefito ‘enau ongo‘i nai ‘oku tenge kinautolu ke ohi ‘a e vakai honau kaungāakó pe kaungāngāué ki he tō‘onga ta‘etāú. Ko e me‘a ia na‘e hoko kia Aleksandar. ‘Okú ne pehē: “Na‘e feinga ‘a e tamaiki fefine ‘e ni‘ihi ‘i he ‘apiakó ke tenge au ke fehokotaki fakasino mo kinautolu. Na‘a nau tala mai koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke ‘i ai haku sō, kuo pau pē ‘oku ou fakasōtoma.” Kapau ‘okú ke fehangahangai mo ha ‘ahi‘ahi meimei tatau, manatu‘i ko ho‘o pipiki ki ho‘o tuipau makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú, ‘okú ke malu‘i ai ho ngeiá, mo‘ui leleí, ngaahi ongó mo ho vaha‘angatae mo Sihová. Pea ‘i he taimi taki taha ‘okú ke taliteke‘i ai ‘a e ‘ahi‘ahí, ‘e faingofua ange ai ke ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Manatu‘i foki ko e vakai mio‘i ‘a e māmani ko ení ki he fehokotaki fakasinó ko e tupu meia Sētane. Ko ia ‘i he taimi ‘okú ke fakafisi ai ke fakangalokú, te ke “ikuna‘i ‘a e tokotaha fulikivanú.”​—1 Sio. 2:14.

10. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he 1 Sione 1:9 ke tauhi kia Sihova mo ha konisēnisi ma‘a?

10 ‘Oku tau lāu‘ilo ko Sihova ‘okú ne ma‘u ‘a e totonu ke tala mai pe ko e hā ‘a e tō‘onga angahala‘ia. Pea ‘oku tau fai hotau lelei tahá ke ‘oua te tau faiangahala. Ka ‘i he taimi ‘oku tau faiangahala aí, ‘oku tau vete ‘etau faihalá kia Sihova ‘i he lotu. (Lau ‘a e 1 Sione 1:9.) Pea kapau ‘oku tau fai ha angahala mamafa, ‘oku tau kumi tokoni ki he kau mātu‘á ‘a ia kuo fakanofo ‘e Sihova ke nau tokanga‘i kitautolú. (Sēm. 5:14-16) Kae kehe, ‘oku ‘ikai totonu ke lōmekina kitautolu ‘e he ngaahi ongo‘i halaia koe‘uhi ko e fehālaaki ‘i he kuohilí. He ko e hā? Koe‘uhi na‘e tokonaki mai ‘e he‘etau Tamai ‘ofá ‘a e feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Aló ke lava ‘o fakamolemole‘i ai ‘etau ngaahi angahalá. ‘I he pehē ‘e Sihova te ne fakamolemole‘i ‘a e kau faiangahala fakatomalá, kuo pau ke ne fakahoko ia. Ko ia ‘oku ‘ikai ha me‘a te ne ta‘ofi kitautolu mei he tauhi kia Sihova mo ha konisēnisi ma‘a.​—1 Sio. 2:1, 2, 12; 3:19, 20.

11. ‘E lava fēfē ke tau malu‘i hotau ‘atamaí mei he ngaahi akonaki ‘e lava ke ne uesia ‘etau tuí?

11 Kuo pau ke tau taliteke‘i ‘a e ngaahi akonaki ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. Talu mei he kamata‘anga ‘o e fakataha‘anga Kalisitiané, kuo ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ‘a e kau kākā tokolahi ke nau ‘ai ke veiveiua ‘a e ‘atamai ‘o e kau sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá. Ko ia ai, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga ke fakafaikehekehe‘i ai ‘a e mo‘oní mei he loí. * ‘E ngāue‘aki nai ‘e hotau ngaahi filí ‘a e ‘Initanetí pe mītia fakasōsialé ke fakavaivai‘i‘aki ‘etau falala kia Sihová mo ‘etau ‘ofa ki hotau fanga tokouá. Manatu‘i ‘a e tokotaha ‘oku teke mui ‘i he ngaahi fakamatala fakangalilelei ko iá, pea taliteke‘i ia!​—1 Sio. 4:1, 6; Fkh. 12:9.

12. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakaivimālohi‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he ngaahi mo‘oni kuo tau akó?

12 Ke taliteke‘i ‘a e ngaahi ‘oho ‘a Sētané, ‘oku fiema‘u ke tau fakaivimālohi‘i ‘etau falala kia Sīsū pea mo hono ngafa ‘i he taumu‘a ‘a e ‘Otuá. ‘Oku fiema‘u foki ke tau falala ki he founga pē taha ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihova ke tataki ‘ene kautahá he ‘ahó ni. (Māt. 24:45-47) ‘Oku tau fakaivimālohi‘i ‘etau falalá ‘aki hono ako tu‘uma‘u ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Pea ‘e hangē leva ‘etau tuí ko ha fu‘u ‘akau kuo faiaka loloto ‘i he kelekelé. Na‘e fakamamafa‘i ‘e Paula ‘a e me‘a meimei tatau ‘i he‘ene tohi ki he fakataha‘anga Kolosé. Na‘á ne pehē: “Hangē tofu pē ko ho‘omou tali ‘a Kalaisi Sīsū ko e ‘Eikí, hokohoko atu ‘a e ‘a‘eva ‘i he fā‘ūtaha mo iá, ‘o faiaka mo langa hake ‘iate ia pea hoko ‘o tu‘u ma‘u ‘i he tuí.” (Kol. 2:6, 7) ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke lava ‘e Sētane pe ko e fa‘ahinga ‘okú ne tākiekiná ‘o fai ha me‘a ‘e ue‘ia ai ha Kalisitiane kuó ne fakaivimālohi‘i ‘ene tuí.​—2 Sio. 8, 9.

13. Ko e hā ‘oku totonu ke tau ‘amanekiná, pea ko e hā hono ‘uhingá?

13 Kuo pau ke tau ‘amanekina ‘e fehi‘a ‘a e māmaní ‘iate kitautolu. (1 Sio. 3:13) Na‘e fakamanatu mai ‘e Sione “ko e māmaní kotoa ‘oku tokoto ia ‘i he mafai ‘o e tokotaha fulikivanú.” (1 Sio. 5:19) ‘I he ofi ke ngata ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení, ‘oku ‘ita lahi ange ‘a Sētane. (Fkh. 12:12) ‘Okú ne ngāue‘aki ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngaahi ‘oho ta‘efakahangatonú, hangē ko e ‘ulungaanga ta‘etāú pe ko e ngaahi loi ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. ‘Okú ne toe ngāue‘aki foki mo e ngaahi ‘oho fakahangatonu. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Sētane ‘oku toe si‘i pē hono taimi ke feinga ai ke ta‘ofi ‘etau ngāue fakamalangá pe fakavaivai‘i ‘etau tuí. Ko ia ‘oku ‘ikai ke fai ha ofo ‘i hono fakangatangata pe tapui ‘etau ngāué ‘i he ngaahi fonua lahi. Neongo ia, ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he ngaahi fonua ko iá ‘oku nau kātekina ia. ‘Oku nau fakamo‘oni‘i tatau ai pē pe ko e hā ‘oku fai mai ‘e he tokotaha fulikivanú, ‘e lava ke tau ikuna!

FETOKONI‘AKI KE NOFO MA‘U ‘I HE MO‘ONÍ

14. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘e lava ke tau tokoni‘i ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nofo ma‘u ‘i he mo‘oní?

14 Ke tokoni‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nofo ma‘u ‘i he mo‘oní, kuo pau ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofa. (1 Sio. 3:10, 11, 16-18) ‘Oku fiema‘u ke tau fe‘ofa‘aki ‘o ‘ikai ‘i he taimi pē ‘oku lelei ai ‘a e ngaahi me‘á kae pehē foki ki he taimi ‘oku hoko ai ha palopalema. Ko e fakatātaá, ‘okú ke ‘ilo‘i ha taha kuo mole hano ‘ofa‘anga ‘i he maté pea fiema‘u ha fakafiemālie pe ko ha tokoni ‘aonga? Pe kuó ke fanongo fekau‘aki mo ha kaungātui kuo nau tofanga ‘i ha fakatamaki fakanatula pea fiema‘u ke toe langa honau Fale Fakataha‘angá pe ngaahi ‘apí? ‘Oku tau fakahaa‘i ‘a e lahi ‘o ‘etau ‘ofa mo e manava‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘o ‘ikai ‘i he‘etau leá pē, ka ko e mahu‘inga angé, ko e me‘a ‘oku tau faí.

15. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he 1 Sione 4:7, 8, ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau faí?

15 ‘Oku tau fa‘ifa‘itaki ki he‘etau Tamai fakahēvani ‘ofá ‘i he taimi ‘oku tau fakahāhā ai ‘a e fe‘ofa‘akí. (Lau ‘a e 1 Sione 4:7, 8.) Ko e founga mahu‘inga ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘a e ‘ofá ko e fefakamolemole‘aki. Ko e fakatātaá, ‘e fakalotomamahi‘i nai kitautolu ‘e ha taha peá ne toki kole fakamolemole mai. ‘Oku tau fakahāhā ‘a e ‘ofá ‘aki hono fakamolemole‘i ia pea fakangalo‘i ‘ene fehālaakí. (Kol. 3:13) Na‘e fehangahangai ha tokoua ko Aldo mo e ‘ahi‘ahi ko ení ‘i he taimi na‘á ne fanongo ai ki ha tokoua na‘á ne toka‘i na‘á ne fai ha lea fakalotomamahi fekau‘aki mo hono matakalí. ‘Oku pehē ‘e Aldo, “Na‘á ku lotu ma‘u pē kia Sihova ke ne tokoni‘i au ke ‘oua te u ma‘u ha ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei fekau‘aki mo e tokoua ko ení.” Ka na‘e fai ‘e Aldo ha me‘a ‘e taha. Na‘á ne fakakaukau ke kole ki he tokouá ke na ‘alu ‘o malanga. ‘I he‘ena ngāue fakatahá, na‘e fakamatala‘i ange ‘e Aldo ‘ene mamahi ‘i he lea na‘á ne faí. “‘I he fanongo ‘a e tokouá ki he anga ‘eku ongo‘i fekau‘aki mo ‘ene lea fakalotomamahí,” ko e lea ia ‘a Aldo, “na‘á ne kole fakamolemole mai. Mei he tō hono le‘ó, na‘e lava ke u ongo‘i ‘a ‘ene faka‘ise‘isa mo‘oni ‘i he me‘a na‘á ne lea‘akí. Na‘á ma toe kaungāme‘a lelei pea fakangalo‘i ‘a e palopalemá.”

16-17. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

16 Ko e ‘apositolo ko Sioné na‘á ne mātu‘aki tokanga anga-‘ofa ki he lelei fakalaumālie hono fanga tokouá, pea na‘e hā mahino ‘ene ongo‘í ‘i he fale‘i na‘á ne fai ‘i he‘ene tohi fakamānava‘i ‘e tolú. He fakalototo‘a ē ke ‘ilo‘i ko e kau tangata mo e kau fefine, hangē ko iá, kuo pani ke nau kaungāpule mo Kalaisi!​—1 Sio. 2:27.

17 ‘Ofa ke tau tokanga fakamātoato ki he fale‘i ko ia na‘a tau lāulea ki aí. Tau fakapapau‘i ke ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, ‘o talangofua kia Sihova ‘i he tafa‘aki kotoa pē ‘etau mo‘uí. Ako ‘ene Folofolá, pea falala ki ai. Langa hake ha tui mālohi kia Sīsū. Taliteke‘i ‘a e ngaahi filōsofia fakaetangatá mo e akonaki ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. Taliteke‘i ‘a e tenge ke mo‘ui lōua mo faiangahalá. Mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga mā‘olunga ‘a Sihová. Pea tau tokoni ki hotau fanga tokouá ke nau hanganaki mālohi ‘aki hono fakamolemole‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fakalotomamahi‘i kitautolú pea tokoni ki he ni‘ihi kehé. Pea neongo ‘etau fekuki mo e ngaahi faingata‘á, te tau hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní.

HIVA 11 ‘Ai ‘a e Loto ‘o Sihová ke Fiefia

^ pal. 5 ‘Oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku pule‘i ‘e he tamai ‘a e loí, ko Sētane. Ko ia ‘oku tau fāinga ma‘u pē ke ‘a‘eva ‘i he mo‘oní. Ko e kau Kalisitiane na‘a nau mo‘ui ‘i he ngata‘anga ‘o e ‘uluaki senituli T.S. na‘a nau fekuki mo e pole tatau. Na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ‘a e ‘apositolo ko Sioné ke ne hiki ‘a e tohi ‘e tolu koe‘uhi ke ne tokoni‘i kinautolu mo kitautolu. ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi tohi ko iá ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘anga ‘oku tau fekuki mo iá pea mo e founga ke iku‘i ai kinautolú.

^ pal. 6 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 11 Sio ki he kupu ako ‘i he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o ‘Aokosi 2018, “‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Ngaahi Mo‘oni‘i Me‘á?

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he ‘apiakó, ko ha tuofefine kei si‘i ‘okú ne sio mo fanongo ma‘u pē ki he fakamatala fakangalilelei fekau‘aki mo e fakasōtomá. (‘I he anga fakafonua ‘e ni‘ihi, ko e lanu ‘o e ‘umatá ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e fakasōtomá.) Ki mui ai, ‘okú ne vahe‘i ha taimi ke fekumi mo fakaivimālohi‘i ‘ene tui faka-Kalisitiané. ‘Oku tokoni‘i ai ia ke ne lava‘i ha pole faingata‘a.