Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kuó U Fai ‘a e Me‘a Pē Na‘e Tonu Ke U Fai

Kuó U Fai ‘a e Me‘a Pē Na‘e Tonu Ke U Fai

‘I HE laui hongofulu‘i ta‘u, na‘e fakafofonga‘i ‘e Donald Ridley ‘a e ngaahi fiema‘u fakalao ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘á ne tokoni lahi ‘i hono taukapo‘i ‘a e totonu ‘a e kau mahakí ke fakafisinga‘i ‘a e huhu totó. Na‘e taki atu ‘ene ngāué ki he‘enau ikuna ‘a e ngaahi hopo ‘i he fakamaau‘anga lahí. Na‘e ‘ilo‘i ia ‘e hono ngaahi kaume‘á ko Don, ko ha tokotaha ngāue mālohi, anga-fakatōkilalo mo feilaulau‘i-kita.

‘I he 2019, na‘e ma‘u ‘e Don ha mahaki neave na‘e hāhāmolofia ‘ene ‘así pea na‘e ‘ikai hano faito‘o. Na‘e vave ‘aupito ‘a e mafola ‘a e mahakí ‘i hono sinó, peá ne mate ‘i ‘Aokosi 16, 2019. Ko ‘ene talanoá eni.

Na‘e fanau‘i au ‘i St. Paul, Minnesota, ‘Amelika, ‘i he 1954 ‘i ha fāmili Katolika Loma na‘e ‘ikai fu‘u ma‘u me‘a. Ko e fika ua au ‘i he fānau ‘e toko nima. Na‘á ku ako ‘i ha ‘apiako Katolika, pea na‘á ku tokoni ki he pātelé ‘i he ouau fakalotú. Ka, na‘e si‘isi‘i ‘aupito ‘eku ‘ilo ki he Tohi Tapú. Neongo na‘á ku tui kuo pau pē ‘oku ‘i ai ha ‘Otua na‘á ne fakatupu ‘a e me‘a kotoa, na‘e ‘ikai ha‘aku tui ki he siasí.

AKO ‘A E MO‘ONÍ

Lolotonga hoku ‘uluaki ta‘u ‘i he ‘Apiako Lao William Mitchell, na‘e ‘a‘ahi mai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ki hoku ‘apí. Na‘e fai ‘eku fō, pea na‘e loto-lelei ‘a e ongo me‘á ke na toe foki mai. ‘I he‘ena foki maí, na‘á ku ‘eke ange ha fehu‘i ‘e ua: “Ko e hā ‘oku ‘ikai ke lakalakaimonū ai ‘a e kakai lelei he māmaní?” “Ko e hā ‘okú ne ‘omai ‘a e fiefiá? Na‘á ku tali ‘a e tohi Ko e Mo‘oni ‘a ia ‘oku fakatau ki he Mo‘ui Ta‘engata mo e New World Translation of the Holy Scriptures, ‘a ia na‘e lanu mata maama hono takafí. Na‘á ku loto foki ke ako Tohi Tapu. Na‘e ‘ā mo‘oni heni hoku matá. Na‘e maongo kiate au ‘a e fakakaukau ko ia ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e founga-pule ‘oku mātu‘aki fiema‘u ke ne fakalelei‘i ‘a e māmaní. ‘Oku lava ke u sio kuo ‘ikai ha lavame‘a ‘a e founga-pule fakaetangatá pea ‘oku fonu ai ‘a e māmaní ‘i he langa, faingata‘a, fakamaau ta‘etotonu mo e mamahi.

Na‘á ku fakatapui kia Sihova ‘i he konga ki mu‘a ‘o e 1982 pea na‘á ku papitaiso ki mui ange ‘i he ta‘u pē ko iá ‘i he Fakataha-Lahi “Mo‘oni ‘o e Pule‘angá” na‘e fai ‘i ha Senitā Lahi ‘i St. Paul. Na‘á ku toe foki ki ai ‘i he uike hokó ke fai ha sivi lao. ‘I he konga ki mu‘a ‘o ‘Okatopá, na‘á ku lava ‘i he siví peá u taau ai ke hoko ko ha loea.

‘I he Fakataha-Lahi “Mo‘oni ‘o e Pule‘angá,” na‘á ku fetaulaki ai mo Mike Richardson, mei he Pēteli Brooklyn, na‘á ne tala mai kuo fokotu‘u ha ‘ōfisi lao ‘i he ‘ulu‘i ‘apitangá. Na‘á ku manatu‘i ‘a e lea ‘a e ‘iunoke ‘Itiopeá ‘i he Ngāue 8:36 peá u ‘eke hifo kiate au, ‘Ko e hā ha me‘a ‘okú ne ta‘ofi au mei he kole ke ngāue ‘i he ‘Ōfisi Laó?’ Ko ia na‘á ku tohi kole ki Pēteli.

Na‘e ‘ikai fiefia ‘eku ongo mātu‘á ‘i he‘eku hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e ‘eke mai ‘e he‘eku tamaí pe ko e hā e ‘aonga ‘a e ngāue ‘i he Watchtower ki he‘eku ngāue fakalaó. Na‘á ku fakamatala‘i ange te u fai ha ngāue pole. Na‘á ku tala ange te u ma‘u ha $75 ‘i he māhina, ‘a ia ko e pa‘anga fakamāhina ia na‘e ma‘u ‘e he kau Pētelí.

Hili hono fakakakato ‘a e ngaahi fiema‘u ki he‘eku alea ngāué, na‘á ku kamata ngāue ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn, Niu ‘Ioke, ‘i he 1984. Na‘e vahe‘i au ki he ‘Ōfisi Laó. Kiate au, ko e taimi totonú pē eni.

FAKALELEI‘I ‘O E FALE FAIVA STANLEY

Ko e Fale Faiva Stanley ‘i he taimi na‘e fakatau mai aí

Ko e Fale Faiva Stanley ‘i Jersey City, New Jersey, na‘e fakatau mai ia ‘i Nōvema 1983. Na‘e kole ‘e he fanga tokouá ki ha ngofua ke fakalelei‘i ‘a e ‘uhila mo e me‘a fakapalama ‘i he falé. ‘I he‘enau fakataha mo e kau ‘ōfisa fakalotofonuá, na‘e tala ange ‘e he fanga tokouá ‘enau taumu‘a ke ngāue‘aki ‘a e Fale Faiva Stanley ko ha holo fakataha-lahi ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e hoko ai ha palopalema. Ko e lao ‘i he koló na‘e fiema‘u ke tu‘u ‘a e fale fai‘anga lotú ‘i he feitu‘u ‘oku nofo ai ‘a e kakaí. Ko e Fale Faiva Stanley na‘e tu‘u ia ‘i he feitu‘u pisinisi, ko ia na‘e ‘ikai tali ‘e he kau ‘ōfisa ‘i he koló ‘a e kolé. Na‘e toe fai ‘e he fanga tokouá ha tohi tangi, ka na‘e ‘ikai ke tali.

‘I hoku ‘uluaki uike ‘i Pētelí, na‘e ‘ave ‘e he kautahá ‘a e keisí ki he fakamaau‘anga fakavahé. Koe‘uhi na‘e toki ‘osi ‘eku ngāue ta‘u ‘e ua ‘i he fakamaau‘anga ‘i St. Paul, Minnesota, na‘á ku alāanga mo e ngaahi keisi peheé. Na‘e taukapo‘i ‘e he taha ‘emau kau loeá ko e Fale Faiva Stanley kuo ngāue‘aki ia ki he ngaahi kātoanga ma‘á e kakaí, mei he hulu faivá ki he koniseti hivá. Ko ia ko e hā ‘oku ta‘efakalao ai ke fai ai ha kātoanga fakalotu? Na‘e sivisivi‘i ‘e he fakamaau‘anga fakavahé ‘a e keisí pea fakapapau‘i na‘e maumau‘i ‘e he Jersey City ‘etau tau‘atāina ki he lotú. Na‘e tu‘utu‘uni ‘a e fakamaau‘angá ki he koló ke ‘oange ha ngofua, pea na‘e kamata ke u sio ki hono tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘ene kautahá ‘i hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘a fakalaó ke fakalahi ‘ene ngāué. Na‘á ku fiefia lahi ke kau ki ai.

Na‘e fai ‘e he fanga tokouá ha ngāue lahi ki hono fakalelei‘í, pea ko e ma‘u tohi fakamo‘oni ako ‘a e kalasi hono 79 ‘o Kiliatí na‘e fai ia ‘i he Holo ‘Asemipilī Jersey City ‘i Sepitema 8, 1985, ko e si‘i hifo ia he ta‘u ‘e taha hili hono fakalelei‘í. Na‘á ku ongo‘i ko ha monū ia ke tokoni ki he laka ki mu‘a ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá ‘i he kau ki he timi laó, pea ko e fiemālie na‘á ku ma‘ú na‘e fakalaka mama‘o atu ia ‘i ha fa‘ahinga ongo‘i pē na‘á ku hokosia ‘i he‘eku ngāue fakalao ki mu‘a ke u hū ki Pētelí. Na‘e ‘ikai te u lave‘iloa na‘e tuku tauhi mai ‘e Sihova ‘a e ngaahi monū pehē lahi ange ma‘aku.

TAUKAPO‘I ‘A E TOTONU KI HE FAITO‘O TA‘EKAU AI ‘A E TOTÓ

‘I he 1980 tupú, na‘e ‘ikai fa‘a tali ‘e he kau toketaá mo e ngaahi falemahakí ‘a e kole ha taha Fakamo‘oni ke fai ha faito‘o ta‘ekau ai ‘a e totó. Na‘e fekuki ‘a e kakai fefine feitamá mo ha pole lahi ange koe‘uhi na‘e fa‘a pehē ‘e he kau fakamāú na‘e ‘ikai ha totonu fakalao ‘a e kakai fefiné ke fakafisinga‘i ‘a e huhu totó. Na‘e faka‘uhinga ‘a e kau fakamāú kapau na‘e ‘ikai fai ha huhu toto, ‘e tupu hake ‘a e ki‘i leká ‘o ‘ikai ha fa‘ē.

‘I Tīsema 29, 1988, na‘e tālau ‘a Tuofefine Denise Nicoleau hili hono fā‘ele‘i ‘ene ki‘i tamasi‘i. Na‘e holo hifo hono hemokolopiní ‘i he 5.0, pea na‘e loto ‘a e toketaá ke ne tali ‘a e huhu totó. Na‘e fakafisi ‘a Tuofefine Nicoleau. ‘I he pongipongi hokó, na‘e feinga ‘a e falemahakí ke ma‘u ha tu‘utu‘uni mei he fakamaau‘angá ke fakamafai‘i ‘a e kau ngāue falemahakí ke nau huhu toto ia. ‘I he ‘ikai fai ha hopo pe na‘a mo hono fakahā kia Tuofefine Nicoleau pe ko hono husepānití, na‘e fakamafai‘i ‘e he fakamāú ‘a e falemahakí ke fai ‘a e huhu totó.

‘I he Falaite, Tīsema 30, na‘e huhu toto ‘e he kau ngāue ‘i he falemahakí ‘a Tuofefine Nicoleau neongo ‘a hono fakafisinga‘i ia ‘e hono husepānití mo e ngaahi mēmipa kehe ‘i he fāmilí na‘a nau ‘i ai ‘i hono ve‘e mohengá. ‘I he efiafi ko iá, ko e ni‘ihi ‘i hono fāmilí mo ha mātu‘a ‘e taha pe toko ua na‘e puke koe‘uhi na‘e tukuaki‘i ki he‘enau feinga ke ta‘ofi ‘a e huhu totó ‘i he‘enau tu‘u takatakai ‘i he ve‘e mohenga ‘o Tuofefine Nicoleau. ‘I he pongipongi Tokonaki, Tīsema 31, na‘e tala ‘i he ongoongo ‘i he Kolo Niu ‘Ioké mo e Long Island ‘a hono puke kinautolú.

Mo Philip Brumley ‘i he‘ema kei talavoú

‘I he pongipongi Mōnité, na‘á ku talanoa mo e fakamaau lahi, ko Milton Mollen. Na‘á ku fakamatala‘i ange ‘a e keisí, ‘o fakamamafa‘i na‘e fakamo‘oni ‘a e fakamāú ke fai ‘a e huhu totó kae ‘ikai fai ha hopo. Na‘e tala mai ‘e Fakamaau Mollen ke u ‘alu ange ki hono ‘ōfisí ‘i he ho‘atā ko iá ke talanoa ki he keisí mo e lao fekau‘aki mo iá. Na‘á ku ‘alu mo ‘eku ‘ovasiá, ‘a Philip Brumley ki he ‘ōfisi ‘o Fakamaau Mollen ‘i he efiafi ko iá. Na‘e fakaafe‘i foki ‘e he fakamāú mo e loea ‘a e falemahakí. Na‘e fakalalahi ‘emau talanoá. Na‘e a‘u ‘o hiki mai ‘e Tokoua Brumley ha ki‘i nouti ‘o tala mai ai ‘oku totonu ke u “ki‘i holoholo hifo.” Ko hono mo‘oní, na‘e hoko ia ko ha fale‘i lelei koe‘uhi na‘e kamata ke u ‘ita ‘i he‘eku feinga ke fakamo‘oni‘i na‘e hala ‘a e faka‘uhinga ‘a e loeá.

Mei to‘ohema ki to‘omata‘u: Richard Moake, Gregory Olds, Paul Polidoro, Philip Brumley, ko au mo Mario Moreno​—ko ‘emau kau loea ‘i he ‘aho ne fai ai ‘a e hopo ‘i he Fakamaau‘anga Lahi U.S. ‘i he keisi ‘i he vaha‘a ‘o e Watchtower mo e Kolo ko Stratton.​—Sio ki he Awake! ‘o Sanuali 8, 2003

Hili nai ha houa ‘e taha, na‘e pehē ‘e Fakamaau Mollen ko e keisí ‘e fuofua vakai‘i ‘i he pongipongi ‘e tahá. ‘I he‘ema mavahe mei he ‘ōfisi ‘o Fakamaau Mollen, na‘á ne tala mai ko e loea ‘a e falemahakí te ne ma‘u ha “fatongia mamafa ‘auhu.” Na‘e ‘uhinga ení ‘e faingata‘a ‘aupito ki he loeá ke ne fai ha taukapo. Na‘á ku ongo‘i na‘e fakapapau‘i mai ‘e Sihova te mau mālohi. Na‘á ku ongo‘i fakatōkilalo mo‘oni ke fakakaukau atu ki hono ngāue‘aki kimautolu ‘e Sihova ke fakahoko hono finangaló.

Na‘a mau ngāue pē ‘o a‘u ki he tu‘uapoó ‘i he teuteu ki he pongipongi ‘e tahá. Ko e fakamaau‘angá ‘oku ofi mai pē ki he Pēteli Brooklyn, ko ia ko e tokolahi taha mei he‘emau ki‘i ‘Ōfisi Laó na‘a nau luelue ki ai. Hili ‘a e fanongo ‘a e fakamaau ‘e toko fā ki he‘emau fakamatalá, na‘a nau kaniseli ‘a e tu‘utu‘uni ki he huhu totó. Na‘e ikuna ‘a e keisi ‘a Tuofefine Nicoleau ‘i he fakamaau lahí pea na‘e pehē ai ko hono ma‘u ko ia ha tu‘utu‘uni pe ‘ikai fai ha hopó na‘á ne maumau‘i ai ‘a e ngaahi totonu fakakonisitūtone mahu‘ingá.

‘I he taimi nounou mei ai, na‘e fakahaa‘i ‘e he fakamaau‘anga mā‘olunga taha ‘i Niu ‘Ioké na‘e ‘i ai ‘a e totonu ‘a Tuofefine Nicoleau ke faito‘o ‘o ‘ikai kau ai ‘a e totó. Ko e fuofua keisi eni ‘i he ngaahi keisi ‘e fā felāve‘i mo e totó na‘e fakahoko ‘i he ngaahi fakamaau‘anga mā‘olungá ‘a ia na‘á ku ma‘u ha monū ke kau ki ai. (Sio ki he puha “ Ikuna ‘i he Fakamaau‘anga Lahí.”) Na‘á ku toe ngāue foki mo e kau loea kehe ‘i he Pētelí ‘i he ngaahi keisi felāve‘i mo hono tauhi ‘o e fānaú, veté, totonu ki he kelekelé mo e ‘apí.

KO ‘EKU NOFO MALÍ MO E MO‘UI FAKAFĀMILÍ

Mo hoku uaifí, ‘a Dawn

‘I he‘eku fuofua fetaulaki mo hoku uaifí, ‘a Dawn, na‘á ne ‘osi vete pea tauhi ha fānau ‘e toko tolu. Na‘á ne ngāue pea tāimu‘a. Na‘á ne fehangahangai mo ha faingata‘a ‘i he mo‘uí, pea na‘e maongo mo‘oni kiate au ‘ene fakapapau ke tauhi kia Sihová. ‘I he 1992, na‘á ma ma‘u ‘a e Fakataha-Lahi Fakavahe “Kau To‘o Maama” ‘i Niu ‘Ioke, pea na‘á ku kole ange ke ma kaume‘a. Na‘á ma mali ‘i ha ta‘u ‘e taha mei ai. Ko hono ma‘u ha uaifi fakalaumālie mo anga-fakakata ko ha me‘a‘ofa ia meia Sihova. Kuo fai mai ‘e Dawn ‘a e me‘a lelei ‘i he kotoa ‘o e ngaahi ‘aho ‘ema mo‘uí.—Pal. 31:12.

‘I he‘ema malí, na‘e ta‘u 11, 13 mo 16 ‘a e fānaú. Na‘á ku loto ke hoko ko ha tamai lelei kiate kinautolu, ko ia na‘á ku lau fakalelei mo ngāue‘aki ‘a e me‘a kotoa na‘á ku ma‘u ‘i he‘etau ‘ū tohí fekau‘aki mo e hoko ko ha mātu‘a-uá. Na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi pole ‘i he ngaahi ta‘u, ka na‘á ku fiefia ‘i hono tali au ‘e he fānaú ke hoko ko honau kaume‘a falala‘anga mo e tamai ‘ofa. Na‘e ‘atā ma‘u pē homau ‘apí ki he ngaahi kaume‘a ‘ema fānaú pea na‘a mau fiefia ‘i he fonu ma‘u pē homau ‘apí ‘i he to‘utupu longomo‘ui.

‘I he 2013, na‘á ku hiki mo Dawn ki Wisconsin ke tokanga‘i ‘ene ongo mātu‘á mo ‘eku tamai ta‘umotu‘á. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he ‘ikai ke ngata ai ‘eku ngāue Pētelí. Na‘e fakaafe‘i au ke hokohoko atu ‘eku tokoni ki he me‘a fakalao ‘etau kautahá ko ha tokotaha pole fakataimi.

KO HA LILIU FAKAFOKIFĀ

‘I Sepitema 2018, na‘á ku fakatokanga‘i na‘á ku fa‘a melemele ma‘u pē. Na‘e sivi au ‘e he toketaá, ka na‘e ‘ikai ke ne ‘ilo pe ko e hā ‘a e palopalemá. Ki mui ai, na‘e tala mai ‘e ha toketā ‘e taha ke u sio ki ha toketā neave. ‘I Sanuali 2019, na‘e tala mai ‘e he toketā neavé na‘á ku ma‘u ha mahaki neave ‘oku hāhāmolofia ‘ene ‘así pea ‘oku ui ko e supranuclear palsy (PSP).

‘I ha ‘aho ‘e tolu ki mui ai, lolotonga ‘eku sikeiti he ‘aisí, na‘á ku tō ‘o fasi hoku kia‘i nima to‘omata‘ú. Na‘e talu ‘eku sikeiti ‘i he‘eku tupu haké; na‘á ku pōto‘i ‘aupito ai. Ko ia na‘á ku ‘ilo na‘e ‘ikai ke u toe mapule‘i ‘eku nga‘unu holó. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he mafola vave ‘a e mahakí, ‘o ne uesia lahi ‘eku leá, nga‘unu holó mo ‘eku folo ha me‘a.

Kuó u ma‘u ‘a e monū ke ngāue‘aki ‘eku taukei ko ha loeá ke fai ha tokoni si‘isi‘i ‘i hono fakalahi ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá. Pea kuó u ma‘u ‘a e monū ke hiki ‘a e ngaahi kupu ‘i he ngaahi makasini fakapalōfesinale pehē foki ke lea ‘i he ngaahi seminā fakafaito‘o mo fakalao ‘i māmani lahi, ‘o taukapo‘i ai ‘a e kakai ‘a Sihová ke fili ha faito‘o ta‘ekau ai ‘a e totó. Neongo ia, fakatatau ki he Luke 17:10: ‘Ko e tamaio‘eiki ta‘e‘aonga pē au. Ko e me‘a kuó u faí ko e me‘a pē na‘e tonu ke u fai.’