Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 28

Fakaʻehiʻehi mei he Fakatupunga ha Feʻauʻauhi​—Pouaki ʻa e Melinó

Fakaʻehiʻehi mei he Fakatupunga ha Feʻauʻauhi​—Pouaki ʻa e Melinó

“ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia, ʻo fakatupunga ha feʻauʻauhi, mo e femehekaʻaki.”​—KAL. 5:26.

HIVA 101 Ngāue Fāʻūtaha

ʻI HE KUPÚ NI *

1. ʻOku lava fēfē ke uesia ʻe ha laumālie feʻauʻauhi ʻa e kakaí?

ʻI HE māmaní ʻi he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku nau hoko ʻo siokita koeʻuhi ko ha laumālie feʻauʻauhi. Ko ha tangata pisinisi ʻokú ne ngāueʻaki ha founga kākā ke lavameʻa ange ai ʻi hono kaungā-pisinisí. Ko ha tokotaha ʻatelita te ne fakalaveaʻi ʻiloʻilo pau nai ha tokotaha vaʻinga ʻi he timi ʻe tahá koeʻuhi ke nau mālohi. Ko ha tokotaha ako ʻokú ne feinga ke hū ki ha ʻunivēsiti ʻiloa ʻokú ne kākā nai ʻi he sivi huú. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ngaahi tōʻonga peheé ʻoku hala; ko e konga ia ʻo e “ngaahi ngāue ʻa e kakanó.” (Kal. 5:19-21) Kae kehe, ʻe lava ke fakatupunga nai ʻe he niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ha feʻauʻauhi ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai ke nau ʻilo ki ai? Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia koeʻuhi ko ha laumālie feʻauʻauhi ʻe lava ke ne uesia ʻa e fāʻūtaha ʻetau fetokouaʻakí.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ʻulungaanga ʻikai lelei ʻe ua ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke feʻauʻauhi mo hotau fanga tokouá. Te tau lāulea foki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe ʻikai ke nau tukulolo ki he laumālie feʻauʻauhí. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau sivisiviʻi ai ʻetau fakaueʻilotó.

SIVISIVIʻI HOʻO FAKAUEʻILOTÓ

3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifó?

3 ʻI he taimi ki he taimi, ko ha fakakaukau lelei ia ke sivisiviʻi ʻetau fakaueʻilotó. Te tau ʻeke hifo nai: ‘ʻOku ou fua hoku mahuʻingá ʻaki hono fakahoa au ki he niʻihi kehé? ʻI ha meʻa pē ʻoku ou fai ʻoku ou holi ke vakai mai ʻa e niʻihi kehé ko au ʻa e lelei tahá pe ʻoku ou lelei ange ʻi ha tokoua pe ko ha tuofefine? Pe ʻoku ou loto pē ke fai hoku lelei tahá kia Sihova?’ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.

4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé, hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻa e Kalētia 6:3, 4?

4 ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé. (Lau ʻa e Kalētia 6:3, 4.) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi hotau tokouá, te tau hoko ai ʻo mātuʻaki hīkisia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakahoa ʻikai lelei kitautolu ki he niʻihi kehé, ʻoku ngalingali te tau hoko ʻo loto-siʻi. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻungá, heʻikai ke tau hoko ai ʻo fakakaukau lelei. (Loma 12:3) Ko ha tuofefine ko Katerina, * ʻoku nofo ʻi Kalisi, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku angaʻaki hono fakahoa au ki he niʻihi kehe naʻe hā ngali ʻoku nau talavou ange, ola lelei ange ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea lahi ange honau kaungāmeʻá. Ko hono olá, naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai haku mahuʻinga.” Kuo pau ke tau manatuʻi naʻe tohoaki mai ʻe Sihova kitautolu kiate ia, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku tau fakaʻofoʻofa, pōtoʻi lea pe manakoa, ka koeʻuhí ʻoku tau loto-lelei ke ʻofa kiate ia pea fanongo ki hono ʻAló.​—Sione 6:44; 1 Kol. 1:26-31.

5. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa ha tokoua ko Hyun?

5 Ko e fehuʻi eni ʻe taha ʻe lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ʻiloʻi au ko ha tokotaha fakamelino pe ko ha tokotaha faʻa fakafekiki?’ Fakatokangaʻi ʻa e hokosia ʻa ha tokoua ko Hyun, ʻoku nofo ʻi Kōlea Tonga. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne vakai ki he niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi monū ʻo e ngāué ko hono ngaahi fili. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fakaangaʻi ʻa e fanga tokoua ko ení, pea naʻe ʻikai ke u faʻa loto-tatau mo e ngaahi meʻa naʻa nau leaʻakí.” Ko e hā ʻa e olá? “Naʻe fakatupunga ʻe heʻeku tōʻongá ʻa e māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá,” ko ʻene leá ia. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kaumeʻa ʻo Hyun naʻa nau tokoniʻi ia ke ne lāuʻilo ki heʻene palopalemá. Naʻe fai ʻe Hyun ʻa e ngaahi fakatonutonu pea ʻi he ʻahó ni ʻokú ne hoko ko ha mātuʻa lavameʻa. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ha hehema ke fakatupunga ha feʻauʻauhi kae ʻikai ko hono pouaki ʻa e melinó, kuo pau ke tau fai ha ngāue ki ai.

MALUʻI MEI HE HĪKISIÁ MO E MEHEKÁ

6. Fakatatau ki he Kalētia 5:26, ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga ʻikai lelei ʻokú ne fakatupunga ha laumālie feʻauʻauhi?

6 Lau ʻa e Kalētia 5:26. Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga ʻikai lelei ʻe lava ke taki atu ki ha laumālie feʻauʻauhi? Ko e taha ko e hīkisia. Ko ha tokotaha hīkisia ʻoku pōlepole mo siokita. Ko e ʻulungaanga kovi ʻe taha ko e meheka. Ko ha tokotaha meheka ʻoku ʻikai ngata pē ʻene loto ke maʻu ha meʻa ʻa ha taha ka ʻokú ne toe loto foki ke faʻao mei he tokotaha ko iá ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú. Ko hono moʻoní, ko e meheká ko ha faʻahinga ʻo e tāufehiʻá. ʻOku tau loto moʻoni ke fakaʻehiʻehi mei he ongo ʻulungaanga kovi ko ia hangē ha mahaki fakatupu maté!

7. ʻE lava fēfē ke fakatātaaʻi ʻa e maumau ʻoku fakatupunga ʻe he hīkisiá mo e meheká?

7 Ko e ongo ʻulungaanga ʻikai lelei ko e hīkisiá mo e meheká ʻe lava ke fakahoa ia ki he ʻuli ʻi ha lolo ʻoku ʻutu ʻaki ha vakapuna. ʻE malava nai ke puna ʻa e vakapuná, ka ko e ʻulí ʻe lava ke ne poloka ʻa e halanga loló, ʻo fakatupunga ʻa e mīsiní ke mate pea pā ʻa e vakapuná ki muʻa ke toó. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe tauhi nai ha tokotaha kia Sihova ʻi ha vahaʻa taimi. Ka ʻo kapau ʻokú ne hoko ʻo hīkisia mo meheka, te ne ʻauha. (Pal. 16:18) Te ne taʻofi ʻene tauhi kia Sihová pea te ne uesia ia mo e niʻihi kehé. Ka ʻe lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he hīkisiá mo e meheká?

8. ʻE lava fēfē ke tau faitau mo e hīkisiá?

8 ʻE lava ke tau faitau mo e hīkisiá ʻaki hono tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻa e faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Filipaí: “ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.” (Fil. 2:3) Kapau ʻoku tau vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu, heʻikai ke tau feʻauʻauhi mo e faʻahinga ʻoku lahi ange nai honau talēnití mo e malavá ʻia kitautolú. ʻI hono kehé, te tau fiefia fakataha mo kinautolu. ʻOku tautefito ʻene moʻoni iá kapau ʻoku nau ngāueʻaki ʻenau malavá ʻi he ngāue ʻa Sihová ke fakahīkihikiʻi ia. Ko ia kapau ʻoku muimui hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi malava ko iá ʻi he faleʻi ʻa Paulá, te nau tokangataha ange ai ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku nau houngaʻia ai ʻiate kitautolú. Ko hono olá, te tau pouaki kotoa ai ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá.

9. ʻE lava fēfē ke tau mapuleʻi ʻetau hehema ke meheká?

9 ʻE lava ke tau mapuleʻi ʻetau hehema ke meheká ʻaki hono fakatupulekina ʻa e anga-fakanānā, ʻa ia, ko e lāuʻilo ki hotau ngaahi fakangatangatá. Kapau ʻoku tau anga-fakanānā, heʻikai ke tau feinga ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau talēnitiʻia ange mo lavameʻa ange ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, te tau vakai ki he founga ʻe lava ke tau ako ai mei he faʻahinga ʻoku nau lavameʻa ange ʻiate kitautolú. Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻoku fai ʻe ha tokoua ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakai lelei ʻaupito. Te tau ʻeke ange nai pe ʻoku anga-fēfē ʻene teuteu ki heʻene ngaahi malangá. Kapau ʻoku poto ha tuofefine ʻi he kukí, te tau ʻeke ange nai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ke fakalakalaka ange ai ʻetau kukí. Pea kapau ʻoku faingataʻa ki ha Kalisitiane kei siʻi ke maʻu ha kaungāmeʻa, te ne kole nai ha faleʻi mei ha taha ʻoku taukei ʻi he fokotuʻu ha ngaahi kaumeʻa. ʻI he ngaahi founga ko ení ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he meheká pea fakaleleiʻi ʻetau ngaahi pōtoʻí.

AKO MEI HE NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA FAKATOHITAPÚ

Koeʻuhi naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Kitione, naʻá ne tauhi maʻu ai ʻa e melino mo e kau ʻIfalemí (Sio ki he palakalafi 10-12)

10. Ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai mo Kitioné?

10 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Kitione mei he matakali ʻo Manasé, pea mo e kau tangata mei he matakali ʻo ʻIfalemí. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko Kitione mo ʻene kau tangata ʻe toko 300 naʻa nau fai ha ikuna kāfakafa ʻa ia naʻe mei lava ke nau pōlepole ai. Naʻe fakafetaulaki ʻa e kau tangata ʻo ʻIfalemí kia Kitione ke felāuaki mo ia kae ʻikai ke fakaongoongoleleiʻi ia. Koeʻuhi ko ʻenau pōlepolé naʻa nau mamahi ʻi he ʻikai ke sinaki fakaafeʻi kinautolu ʻe Kitione ke kau ʻi hono tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau fuʻu tokangataha ki hono maluʻi ʻa e lāngilangi honau matakalí ʻo ʻikai ke nau vakai ki he meʻa naʻe fai ʻe Kitioné​—naʻá ne tokoni pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea maluʻi ʻEne kakaí.​—Fkm. 8:1.

11. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Kitione ki he kau tangata ʻo ʻIfalemí?

11 Naʻe lea anga-fakatōkilalo ʻa Kitione ki he kau tangata ʻo ʻIfalemí: “Ko e hā hake ha meʻa kuó u fai ʻe ala fakatatau kiate kimoutolu?” Naʻá ne lave leva ki ha fakatātā pau ʻo e anga hono tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihová. Ko hono olá, naʻe “mokomoko hifo” ʻa e kau tangatá. (Fkm. 8:2, 3) Naʻe loto-lelei ʻa Kitione ke tuku ki tafaʻaki ʻa e pōlepolé koeʻuhi ke tauhi maʻu ai ʻa e melino ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá.

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo e kau ʻIfalemí pea mo Kitioné?

12 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení? ʻOku tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo e kau ʻIfalemí, ʻoku totonu ke ʻoua te tau tokangataha ange ki hono maluʻi hotau lāngilangí ʻi he fakalāngilangiʻi ʻo Sihová. ʻI he tuʻunga ko e ngaahi ʻuluʻi fāmili mo e kau mātuʻa, ʻe lava ke tau ako ha lēsoni meia Kitione. Kapau ʻoku loto-mamahi ha taha ʻi ha meʻa naʻa tau fai, ʻoku totonu ke tau feinga ke sio ki he ngaahi meʻá mei heʻene vakaí. ʻE lava foki ke tau fakaongoongoleleiʻi ʻa e tokotahá ki he meʻa lelei kuó ne fakahokó. ʻE fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo mei heʻetau tafaʻakí, tautefito kapau ʻoku hā mahino ʻokú ne hala. Ka ko e melinó ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻoku tau tonú.

Koeʻuhi naʻe falala ʻa ʻAna kia Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá, naʻá ne toe maʻu ʻa e nonga ʻi lotó (Sio ki he palakalafi 13-14)

13. Ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai mo ʻAná, pea naʻe anga-fēfē ʻene ikuʻi iá?

13 Fakakaukau foki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná. Naʻá ne mali mo ha Līvai ko ʻElikena, ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi ʻiate ia. Ka naʻe toe ʻi ai ha uaifi ʻe taha ʻo ʻElikena, ko Pēnina. Naʻe lahi ange ʻa e ʻofa ʻa ʻElikena ʻia ʻAná ʻi heʻene ʻofa ʻia Pēniná; kae kehe, “ko Pēniná naʻe ʻi ai ʻene fānau, ka ko ʻAná naʻe ʻikai haʻane fānau.” Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe manukiʻi taʻetuku ʻe Pēnina ʻa ʻAna “ke ʻai ke ne loto-mamahi.” Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa ʻAná? Naʻá ne loto-mamahi lahi! Naʻá ne “tangi pea ʻikai te ne kai.” (1 Sām. 1:2, 6, 7) Neongo ia, ʻoku ʻikai ha lēkooti ʻo pehē naʻe feinga ʻa ʻAna ke fai ha sāuni kia Pēnina ʻi ha faʻahinga founga. ʻI hono kehé, naʻá ne huaʻi atu hono lotó kia Sihova pea falala te ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe liliu ʻa e fakafeangai ʻa Pēnina kia ʻAná? ʻOku ʻikai tala mai ia ʻe he Tohi Tapú. Ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻe toe maʻu ʻe ʻAna ʻene nonga ʻi lotó pea tauhi maʻu ia. “Naʻe ʻikai te ne kei mata mamahi.”​—1 Sām. 1:10, 18.

14. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná?

14 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná? Kapau ʻoku feinga ha taha ke feʻauʻauhi mo koe ʻi ha faʻahinga founga, manatuʻi ʻoku lava ke ke mapuleʻi ʻa e tuʻungá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fakaʻatā koe ke kau ki he feʻauʻauhí. ʻI he ʻikai feinga ke fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi, feinga ke fakamelino mo e tokotahá. (Loma 12:17-21) Neongo kapau ʻoku ʻikai ke ne tali ia, te ke tauhi maʻu hoʻo nonga ʻi lotó.

Koeʻuhi naʻe ʻiloʻi ʻe ʻApolosi mo Paula naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāué, naʻe ʻikai ke na feʻauʻauhi (Sio ki he palakalafi 15-18)

15. Naʻe anga-fēfē ʻa e faitatau ʻa ʻApolosi mo Paula?

15 Fakaʻosí, fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ākonga ko ʻApolosí pea mo e ʻapositolo ko Paulá. Ko e ongo tangatá fakatouʻosi naʻá na ʻilo lahi ki he Folofolá. Ko e ongo faiako tuʻu-ki-muʻa mo lelei ʻaupito kinaua. Pea naʻá na fakatou tokoni ki hono ngaohi ʻa e kau ākonga tokolahi. Ka naʻe ʻikai ke na feʻauʻauhi.

16. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa ʻApolosi?

16 Ko ʻApolosí “ko ha tupuʻi ʻAlekisanitulia,” ʻa ia ko ha senitā ia ʻo e akó ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻá ne pōtoʻi lea, pea naʻá ne “ʻilo lahi ki he Folofolá.” (Ngā. 18:24) ʻI he taimi naʻe ʻi Kolinitō ai ʻa ʻApolosí, ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau ʻai ke hā mahino naʻa nau saiʻia ange ʻiate ia ʻi he fanga tokoua kehé, kau ai ʻa Paula. (1 Kol. 1:12, 13) Naʻe pouaki ʻe ʻApolosi ʻa e fakakaukau māvahevahe ko iá? ʻOku ʻikai ke tau fakakaukau atu naʻá ne fai pehē. Ko hono moʻoní, ʻi ha taimi hili ʻa e mavahe ʻa ʻApolosi mei Kolinitoó, naʻe ekinaki ʻa Paula kiate ia ke ne foki ki ai. (1 Kol. 16:12) Naʻe ʻikai ʻaupito ke mei fai ia ʻe Paula kapau naʻá ne ongoʻi naʻe fakatupu ʻe ʻApolosi ha māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku hā mahino, naʻe ngāueʻaki ʻe ʻApolosi ʻene ngaahi malavá ʻi ha founga lelei​—ke talaki ʻa e ongoongo leleí pea fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko ʻApolosí ko ha tangata anga-fakatōkilalo. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ha lēkooti ʻoku pehē ai naʻá ne ʻita ʻia ʻAkuila mo Pīsila ʻi heʻena “fakamatalaʻi ʻo toe totonu ange ʻa e ʻalunga ʻo e ʻOtuá kiate ia.”​—Ngā. 18:24-28.

17. Naʻe anga-fēfē hono pouaki ʻe Paula ʻa e melinó?

17 Naʻe lāuʻilo ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngāue lelei naʻe fai ʻe ʻApolosí. Ka naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Paula ʻoku fakamanamanaʻi heni hono tuʻungá. Ko e anga-fakatōkilalo, anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei ʻa Paulá ʻoku hā ia ʻi he faleʻi naʻá ne fai ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō. ʻI he ʻikai ke ne saiʻia ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he faʻahinga naʻa nau pehē “ʻOku ʻo Paula au,” naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá kotoa kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.​—1 Kol. 3:3-6.

18. Makatuʻunga ʻi he 1 Kolinitō 4:6, 7, ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosi mo Paulá?

18 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosi mo Paulá? ʻOku tau ngāue mālohi nai kia Sihova, pea ʻoku lava ke tau tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau fakalakalaka ki he papitaiso. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ko ha faʻahinga lavameʻa pē ʻoku tau fakahoko ʻoku malava ia koeʻuhi pē ko e tāpuaki ʻa Sihová. ʻOku tau toe ako ha lēsoni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosi mo Paulá, ko e lahi ange hotau fatongiá, ko e lahi ange ia hotau faingamālie ke pouaki ʻa e melinó. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono pouaki ʻe he kau tangata kuo fakanofó ʻa e melinó mo e fāʻūtahá ʻaki hono fakatefito ʻenau faleʻí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻaki ʻa e tokangataha, ʻo ʻikai kiate kinautolu pē ka ki hotau faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Kalaisi Sīsū!​—Lau ʻa e 1 Kolinitō 4:6, 7.

19. Ko e hā ʻe lava ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke faí? (Sio foki ki he puha “ Fakaʻehiʻehi mei he Fakatupunga ha Feʻauʻauhi.”)

19 Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e talēniti pe malava kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko iá ʻi he “fetauhiʻaki.” (1 Pita 4:10) Te tau ongoʻi nai ʻoku siʻisiʻi ʻa e ngafa ʻoku tau fakahokó. Ka ko e fanga kiʻi ngāue iiki ʻokú ne pouaki ʻa e fāʻūtahá ʻoku hangē ia ko e fanga kiʻi mata-tuitui ʻokú ne hoko fakatahaʻi ha kofu. ʻOfa ke tau ngāue mālohi ke toʻo atu ha faʻahinga fakaʻilonga pē ʻo ha laumālie feʻauʻauhi ʻiate kitautolu. Tau fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke pouaki ʻa e melinó mo e fāʻūtahá ʻi he fakatahaʻangá.​—ʻEf. 4:3.

HIVA 80 “ʻAhiʻahiʻi Ke Mou ʻIlo ʻOku Lelei ʻa Sihova”

^ pal. 5 Hangē ko e lava ke fakavaivaiʻi ʻe ha fanga kiʻi masisi ha ipu ʻumea, ko e laumālie feʻauʻauhí ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ha fakatahaʻanga. Kapau ʻoku ʻikai ke mālohi mo fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá, heʻikai lava ke hoko ia ko ha feituʻu melino ke lotu ai ki he ʻOtuá. ʻE lāulea ʻa e kupú ni ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakatupulekina ha laumālie feʻauʻauhi pea mo e meʻa ke tau fai ke pouaki ai ʻa e melino ʻi he fakatahaʻangá.

^ pal. 4 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.