Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 30

Ko ha Kikite ʻi he Kuonga Muʻá ʻOku Kaunga Kiate Koe

Ko ha Kikite ʻi he Kuonga Muʻá ʻOku Kaunga Kiate Koe

“Te u ʻai ha fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo e fefiné.”​—SĒN. 3:15.

HIVA 15 Fakahīkihikiʻi ʻa e ʻUluaki Foha ʻo Sihová!

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ʻi he hili pē ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (Sēnesi 3:15)

 ʻI HE hili pē ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe ʻoange ʻe Sihova ha ʻamanaki ki hona hakó fakafou ʻi ha kikite fakaofo. Ko e meʻa naʻá ne leaʻakí ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15.​—Lau.

2. Ko e hā ʻoku fakaofo fekauʻaki mo e kikite ko ení?

2 ʻOku hā ʻa e kikité ʻi he fuofua tohi ʻo e Tohi Tapú. Ka ʻi ha founga, ko e kotoa ʻo e ngaahi tohi kehe ʻo e Tohi Tapú ʻoku fekauʻaki mo ia. Hangē pē ko e meʻa ʻokú ne puke fakatahaʻi ʻa e ngaahi peesi ʻo ha tohi, ko e ngaahi lea ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15 ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohi Tapú ki ha pōpoaki fehoanakimālie ʻe taha, ʻa ia, ʻe ʻi ai ha Tokotaha Faifakahaofi ʻe fekauʻi mai ke ne fakaʻauha ʻa e Tēvoló pea mo e kotoa hono kau muimui fulikivanú. * He tāpuaki ē ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová!

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko eni fekauʻaki mo e kikite ʻi he Sēnesi 3:15: Ko hai ʻa e faʻahinga ʻoku lave ki aí? ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikité? Pea ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei aí?

KO HAI ʻA E FAʻAHINGA ʻOKU KAU ʻI HE KIKITÉ?

4. Ko hai ʻa e “ngatá,” pea ʻoku tau ʻiloʻi fēfē ia?

4 Ko e faʻahinga ʻoku kau ʻi he fakamatala ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:14, 15 ʻoku kau ai ʻa e “ngatá,” ko e ‘hako’ ʻo e ngatá, ko e “fefiné” pea mo e ‘hako’ ʻo e fefiné. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke ʻiloʻi kinautolu taki taha. * Tau kamata angé mo e “ngatá.” Ko ha ngata moʻoni heʻikai lava ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihova ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Ko e tokotaha naʻe fakataumuʻa ki ai ʻe Sihova ʻene fakamāú kuo pau pē ko ha meʻamoʻui ʻatamaiʻia. Ko hai ia? ʻOku fakahaaʻi māʻalaʻala mai ia ʻe he Fakahā 12:9. ʻOku tala mai ai ko e “ngata ʻo onoʻahó” ko Sētane ko e Tēvoló. Ka ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e ngatá?

KO E NGATÁ

Ko Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Fakahā 12:9 ko e “ngata ʻo onoʻahó” (Sio ki he palakalafi 4)

5. Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e ngatá?

5 ʻI he taimi ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he hakó ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā, ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakakaukau mo tōʻonga hangē ko ʻenau tamai fakaefakatātaá. Ko ia ko e hako ʻo e ngatá ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie pea mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻa ia hangē ko Sētané, ʻoku nau fakafepaki kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻEne kakaí. ʻE kau ai ʻa e kau ʻāngelo naʻa nau siʻaki honau vāhenga-ngāue ʻi hēvaní ʻi he ʻaho ʻo Noá pehē foki ki he faʻahinga fulikivanu ʻo e tangatá ʻoku nau tōʻonga hangē ko ʻenau tamai ko e Tēvoló.​—Sēn. 6:1, 2; Sione 8:44; 1 Sio. 5:19; Sute 6.

HAKO ʻO E NGATÁ

Ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie fulikivanu mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku nau fakafepaki kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻEne kakaí (Sio ki he palakalafi 5)

6. Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke pehē ko e “fefiné” ko ʻIvi?

6 Hokó, tau vakai angé pe ko hai ʻa e “fefiné.” Heʻikai lava ke pehē ko ʻIvi. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau angé ki ha ʻuhinga ʻe taha. ʻOku pehē ʻi he kikité ko e hako ʻo e fefiné te ne “laiki” ʻa e ʻulu ʻo e ngatá. Hangē ko ia naʻa tau toki lāulea ki aí, ko e ngatá ko e meʻamoʻui laumālie ko Sētané, pea ʻoku ʻikai ha hako fakaetangata taʻehaohaoa ʻo ʻIvi te ne maʻu ʻa e malava ke laiki ia. Naʻe fiemaʻu ha meʻa lahi ange.

7. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Fakahā 12:1, 2, 5, 10, ko hai ʻa e fefine ʻoku lave ki ai ʻi he Sēnesi 3:15?

7 Ko e ʻiloʻanga ʻo e fefine ʻoku lave ki ai ʻi he Sēnesi 3:15 ʻoku fakahaaʻi ʻi he tohi fakamuimui ʻo e Tohi Tapú. (Lau ʻa e Fakahā 12:1, 2, 5, 10.) ʻOku ʻikai ko ha fefine anga-maheni eni! Naʻe ʻi hono lalo vaʻé ʻa e māhiná pea naʻe ʻi hono ʻulú ha kalauni mo ha foʻi fetuʻu ʻe 12. Naʻá ne fāʻeleʻi ha tama mātuʻaki kehe​—ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻangá ʻoku fakahēvani, ko ia ko e fefiné kuo pau pē foki ʻoku fakahēvani. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku faʻuʻaki ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui laumālie faitōnungá.​—Kal. 4:26.

KO E FEFINÉ

Ko e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie faitōnunga (Sio ki he palakalafi 7)

8. Ko hai ʻa e hako tefito ʻo e fefiné, pea ko fē taimi naʻá ne hoko ai ki aí? (Sēnesi 22:15-18)

8 Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne toe tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e hako tefito ʻo e fefiné. Ko e hako ko ení kuo pau ke ne hoko ko ha hako tonu ʻo ʻĒpalahame. (Lau ʻa e Sēnesi 22:15-18.) Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he kikité, ko Sīsū ko ha hako fakahangatonu ia ʻo e pēteliake faitōnunga ko iá. (Luke 3:23, 34) Ka ko e hakó ʻe pau ke mālohi ange ia ʻi ha tangata koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ke ne laiki ʻosi ʻa Sētane ko e Tēvoló. Ko ia ʻi he taimi naʻe taʻu 30 nai ai ʻa Sīsuú, naʻe pani ia ko e ʻAlo laumālie tofu-pē-taha ʻo e ʻOtuá. ʻI hono pani ʻo Sīsuú, naʻá ne hoko ai ko e konga tefito ʻo e hako ʻo e fefiné. (Kal. 3:16) Hili ʻa e pekia ʻa Sīsū pea toetuʻú, ko e ʻOtuá naʻá ne “fakakalauni ia ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi” pea ʻoange kiate ia ʻa e “mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani,” kau ai ʻa e mafai ke “veteki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Tēvoló.”​—Hep. 2:7; Māt. 28:18; 1 Sio. 3:8.

HAKO ʻO E FEFINÉ

Ko Sīsū Kalaisi mo hono kaungāpule kuo pani ʻe toko 144,000 (Sio ki he palakalafi 8-9)

9-10. (a) Ko hai ʻoku toe kau ki he hako ʻo e fefiné, pea ko fē taimi ʻoku nau kau ai ki aí? (e) Ko e hā te tau sivisiviʻi hokó?

9 Ka ʻe ʻi ai ha konga hono ua ʻo e hakó. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e konga ko eni ʻo e hakó ʻi he taimi naʻá ne tala ange ai ki he kau Kalisitiane pani Siu mo e Senitailé: “Kapau ʻoku mou kau kia Kalaisi, ko e hako moʻoni kimoutolu ʻo ʻĒpalahame, ko e ngaahi ʻea ʻi he felāveʻi mo ha talaʻofa.” (Kal. 3:28, 29) ʻI he taimi ʻoku pani ai ʻe Sihova ha Kalisitiane ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e tokotaha ko iá ʻokú ne hoko ko e konga ʻo e hako ʻo e fefiné. Ko ia ko e hakó ʻoku faʻuʻaki ʻa Sīsū Kalaisi pea mo hono kaungāpule ʻe toko 144,000. (Fkh. 14:1) Ko e faʻahinga kotoa ko ení ʻoku nau tapua atu ʻa e laumālie ʻo ʻenau Tamaí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.

10 Ko eni kuo tau ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻoku lave ki ai ʻi he Sēnesi 3:15, tau sivisiviʻi nounou angé ʻa e founga kuo fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e kikite ko ení pea mo e founga ʻo ʻetau maʻu ʻaonga mei aí.

KUO ANGA-FĒFĒ HONO FAKAHOKO ʻA E KIKITÉ?

11. ʻI he ʻuhinga fē naʻe fakavolu ai ʻa e hako ʻo e fefiné “ʻi hono muivaʻé”?

11 Fakatatau ki he kikite ʻi he Sēnesi 3:15, ko e ngatá te ne taaʻi ʻa e hako ʻo e fefiné “ʻi hono muivaʻé.” Naʻe fakahoko ia ʻi he taimi naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe Sētane ʻa e kau Siú mo e kau Lomá ke nau tāmateʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Luke 23:13, 20-24) Hangē pē ko e ʻikai lava ha taha ʻo lue ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi ʻi he lavea hono muivaʻé, ko e pekia ʻa Sīsuú naʻe taʻofi ai ʻene ngāué ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi pea naʻá ne tokoto ʻi he faʻitoká ʻi ha ʻaho ʻe tolu.​—Māt. 16:21.

12. ʻE anga-fēfē hono laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngatá pea ʻe fakahoko fakakū ia?

12 Kapau ʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻa e kikite ʻi he Sēnesi 3:15, heʻikai ke nofo ai pē ʻa Sīsū ʻi he faʻitoká. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí fakatatau ki he kikité, ko e hakó te ne laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngatá. Naʻe ʻuhinga ení ʻe fiemaʻu ke sai ʻa e lavea ʻo e muivaʻe ʻo Sīsuú. Pea ko hono moʻoní naʻe pehē! ʻI he ʻaho hono tolu hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe fokotuʻu hake ia ko ha meʻamoʻui laumālie taʻefaʻamate. ʻI he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe laiki ʻosi ʻe Sīsū ʻa Sētane. (Hep. 2:14) Ko e faʻahinga te nau pule mo Kalaisí te nau kau fakataha ʻi hono fakaʻauha ʻa e ngaahi fili kotoa ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní​—ʻa e hako ʻo e ngatá.​—Fkh. 17:14; 20:4, 10. *

ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻETAU MAʻU ʻAONGA MEI HE KIKITE KO ENÍ?

13. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he fakahoko ʻo e kikite ko ení?

13 Kapau ko ha sevāniti ʻosi fakatapui koe ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke maʻu ʻaonga mei he fakahoko ʻo e kikite ko ení. Naʻe haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní ko ha tangata. Naʻá ne tapua haohaoa mai ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí. (Sione 14:9) Ko ia fakafou ʻiate ia kuo tau hoko ai ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. Kuo tau toe maʻu ʻaonga foki mei he ngaahi akonaki ʻa Sīsū mo ʻene fakahinohinó ʻi heʻene tataki ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ʻahó ni. Kuó ne akoʻi kitautolu ke moʻui ʻi ha founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Pea ʻoku lava ke tau maʻu ʻaonga kotoa mei he pekia ʻa Sīsuú​—ʻa hono fakavolu hono muivaʻé. Anga-fēfē? ʻI he toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻoatu ʻa e mahuʻinga hono taʻataʻá ko ha feilaulau haohaoa ʻokú ne “fakamaʻa kitautolu mei he angahalá kotoa.”​—1 Sio. 1:7.

14. ʻOku totonu ke ʻamanekina ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe fakahoko ʻi he taimi pē ko iá ʻa e kikite ʻi ʻĪtení? Fakamatalaʻi.

14 Ko e ngaahi lea naʻe fanongonongo ʻe Sihova ʻi ʻĪtení naʻe fakahaaʻi ai ʻe mahili atu ha vahaʻa taimi ki muʻa ke fakahoko kakato ʻa e kikité. ʻE fiemaʻu ʻa e taimi ki he fefiné ke ne fanauʻi ʻa e hako naʻe talaʻofá, ki he Tēvoló ke fakatahatahaʻi hono kau muimuí, pea ki he fetāufehiʻaʻakí ke fakatupulekina ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kulupú. ʻOku tau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻa e kikité koeʻuhí ʻoku fakatokanga mai ai ko e māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētané te nau fehiʻa ʻi he kau lotu ʻa Sihová. Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki mui ai ha fakatokanga meimei tatau ki heʻene kau ākongá. (Mk. 13:13; Sione 17:14) Ko e moʻoni, kuo tau vakai ki hono fakahoko ʻo e konga ko ia ʻo e kikité, tautefito ʻi he taʻu ʻe 100 kuohilí. Anga-fēfē?

15. Ko e hā kuo fakalalahi ai ʻa e tāufehiʻa ʻa e māmaní, ka ko e hā ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha ʻuhinga ke manavahē kia Sētané?

15 Taimi nounou mei hono fakanofo ʻo Sīsū ko e Tuʻi Faka-Mīsaiá ʻi he 1914, naʻe lī hifo ʻa Sētane mei hēvani. ʻOku ʻikai ke ne toe lava ʻo mavahe mei he māmaní, ʻo tatali ki hono fakaʻauhá. (Fkh. 12:9, 12) Ka ʻoku ʻikai ke ne tatali noa pē. Ko Sētane ʻokú ne feifeingavale mo ʻita tōlili, ʻo tō ʻene ʻitá ki he kakai ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 12:13, 17) ʻI he ʻuhinga ko iá, kuo fakalalahi ʻa e tāufehiʻa ʻa e māmaní ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha ʻuhinga ke manavahē ai kia Sētane mo hono kau muimuí. ʻI hono kehé, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e tuipau tatau mo e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Kapau ʻoku kau ʻa e ʻOtuá maʻatautolu, ko hai ia ʻe fakafepaki mai kiate kitautolu?” (Loma 8:31) ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e falala pau kakato kia Sihova koeʻuhí, hangē ko ia naʻa tau vakai ki aí, ko e konga lahi ʻo e kikite ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15 kuo ʻosi fakahoko.

16-18. Kuo anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa Curtis, Ursula mo Jessica mei hono mahinoʻi ʻa e Sēnesi 3:15?

16 Ko e talaʻofa ʻa Sihova ʻi he Sēnesi 3:15 ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo ha ʻahiʻahi pē ʻoku tau fehangahangai mo ia. Ko Curtis, ʻoku ngāue ko ha misinale ʻi Kuamu, ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku fekuki mo ha ʻahiʻahi mo e fakalotomamahi naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻeku līʻoa kia Sihová. Ka ko e fakalaulauloto ki he kikite ʻi he Sēnesi 3:15 kuó ne tokoniʻi au ke tauhi maʻu ʻeku falala ki heʻeku Tamai fakahēvaní.” ʻOku fakatuʻotuʻa atu ʻa Curtis ki he ʻaho ʻe fakangata ai ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻetau ngaahi ʻahiʻahí.

17 Ko ha tuofefine ʻi Bavaria ko Ursula ʻokú ne pehē ko hono mahinoʻi ʻo e Sēnesi 3:15 naʻá ne fakatuipauʻi ia ko e Tohi Tapú ʻoku fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne vakai ki he anga ʻo e fekauʻaki ʻa e ngaahi kikite kehé mo e kikite ko ení, pea naʻe maongo loloto ia kiate ia. ʻOkú ne toe pehē: “Naʻe maongo kiate au ʻeku ʻiloʻi naʻe ngāue vave ʻa Sihova koeʻuhi ke maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha ʻamanaki.”

18 Ko Jessica, mei Maikolonisia, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻi ʻi heʻeku fuofua ʻiloʻi ʻa e moʻoní! Ko e kikite ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15 naʻe fakahoko. Kuo tokoniʻi ai au ke u manatuʻi ko e meʻa ʻoku tau hokosia ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ko e moʻui moʻoní ia. Kuo toe fakaivimālohiʻi ʻe he kikite ko ení ʻeku tui ko e tauhi kia Sihová ʻoku taki atu ia ki he moʻui lelei taha ʻe malava ke u maʻu ʻi he taimi ní pea mo ha moʻui lelei ange ʻi he kahaʻú.”

19. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau falala pau ʻe fakahoko ʻa e konga fakaʻosi ʻo e kikité?

19 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻoku lolotonga fakahoko ʻa e Sēnesi 3:15. Ko e hako ʻo e fefiné mo e hako ʻo e ngatá kuo fakaeʻa mahino mai. Ko Sīsū, ʻa e konga tefito ʻo e hako ʻo e fefiné, kuo sai ʻa e lavea hono muivaʻé pea ʻokú ne hoko he taimí ni ko e Tuʻi lāngilangiʻia taʻefaʻamate. Ko hono fili ʻo e faʻahinga ʻoku faʻuʻaki ʻa e konga hono ua ʻo e hakó ʻoku mei kakato. Koeʻuhi kuo fakahoko ʻa e konga ʻuluaki ʻo e kikité, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa ke hoko ʻo falala pau ko e konga fakaʻosí, ʻa hono laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngatá, ʻe fakahoko moʻoni ia. He fakafiemālie ē ki he faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa Sētané! Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻoua ʻe foʻi. Ko hotau ʻOtuá ʻoku falalaʻanga. Fakafou ʻi he hako ʻo e fefiné, te ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ki he “ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.”​—Sēn. 22:18.

HIVA 23 Kamata ʻa e Pule ʻa Sihová

^ Heʻikai lava ke tau houngaʻia kakato ʻi he pōpoaki ʻo e Tohi Tapú kae ʻoua kuo tau mahinoʻi ʻa e kikite ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15. Ko hono ako ʻa e kikite ko ení ʻe lava ke ne langa hake ʻetau tui kia Sihová pea fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau te ne fakahoko ʻa e kotoa ʻene ngaahi talaʻofá.

^ Sio ki he Fakamatala Fakalahi E1, “Ko e Pōpoaki ʻOku ʻi he Tohi Tapú,” ʻi he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

^ Sio ki he puha “Faʻahinga ʻi he Sēnesi 3:14, 15.”