Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 29

ʻOkú Ke Mateuteu ki he Fuʻu Mamahi Lahí?

ʻOkú Ke Mateuteu ki he Fuʻu Mamahi Lahí?

“Mou fakamoʻoniʻi ʻoku mou mateuteu.”​—MĀT. 24:44.

HIVA 150 Kumi ki he ʻOtuá ki Ho Fakahaofí

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke mateuteu ki he ngaahi fakatamakí?

 KO E mateuteú ʻokú ne fakahaofi ʻa e moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻi he hoko ha fakatamaki, ko e kakai naʻa nau mateuteu ki aí ʻoku ngalingali ange te nau hao pea malava ke tokoni ki he niʻihi kehé. Ko ha kautaha ngāue ʻofa ʻi ʻIulope ʻoku nau fakamatalaʻi eni ʻo pehē: “Ko e teuteu leleí ʻe lava ke ʻi ai hono faikehekehe lahi.”

2. Ko e hā ʻoku totonu ke tau mateuteu ai ki he fuʻu mamahi lahí? (Mātiu 24:44)

2 Ko e ‘fuʻu mamahi lahí’ ʻe hoko fakafokifā. (Māt. 24:21) Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko e ngaahi fakatamaki kehé, ko e fuʻu mamahi lahí ʻe hoko mai ia ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha. ʻI he taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau mateuteu ki he ʻaho ko iá. (Lau ʻa e Mātiu 24:44.) Kapau ʻoku tau mateuteu, ʻe faingofua ange ke tau kātekina ʻa e taimi faingataʻa ko iá pea ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.​—Luke 21:36.

3. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá ke tau mateuteu ki he fuʻu mamahi lahí?

3 Fakakaukau ki he ʻulungaanga ʻe tolu ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke hoko ai ʻo mateuteu ki he fuʻu mamahi lahí. ʻE anga-fēfē haʻatau fakafeangai kapau ʻe tala mai ke tau malangaʻi ʻa e pōpoaki fakaefakamaau mālohí pea fakafepakiʻi kitautolu ʻe he kau taʻetuí? (Fkh. 16:21) Te tau fiemaʻu ʻa e kātakí ke talangofua kia Sihova, ʻo falala te ne maluʻi kitautolu. Ko e hā te tau fai kapau ʻe mole ʻa e niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakamatelie ʻa hotau fanga tokouá? (Hap. 3:17, 18) Te tau fiemaʻu ʻa e manavaʻofá ke ne ueʻi kitautolu ke tokonaki ha tokoni kiate kinautolu. ʻE anga-fēfē haʻatau fakafeangai kapau ʻoku tau nofo fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi ha vahaʻa taimi, koeʻuhi ko e ʻohofi kitautolu ʻe ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá? (ʻIsi. 38:10-12) Te tau fiemaʻu ʻa e ʻofa mālohi kiate kinautolu ke tokoniʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e taimi faingataʻa ko iá.

4. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú kuo pau ke tau hanganaki fakatupulekina ʻa e kātaki, manavaʻofa mo e ʻofá?

4 ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke hanganaki fakatupulekina ʻa e kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá. ʻOku pehē ʻi he Luke 21:19: “ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.” ʻOku pehē ʻi he Kolose 3:12: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa.” Pea ʻi he 1 Tesalonaika 4:9, 10 ʻoku pehē ai: “ʻOku akonekina kimoutolu tonu ʻe he ʻOtuá ke mou feʻofaʻaki. . . . Ka ʻoku mau enginaki atu kiate kimoutolu, fanga tokoua, ke mou hokohoko atu hono fai iá ke toe kakato ange.” Ko e ngaahi veesi kotoa ko ení naʻe fakahangataha ki he kau ākonga ʻa ia naʻa nau ʻosi fakahāhā ʻa e kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá. Ka naʻe fiemaʻu ke hokohoko atu ʻenau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení. Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa tatau. Ke tokoni kiate kitautolú, te tau lāulea ki he anga hono fakahāhā ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ʻulungaanga taki taha. Te tau vakai leva ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he kau ākonga ko iá pea ko hono olá, te tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau mateuteu ki he fuʻu mamahi lahí.

ʻAI KE MĀLOHI HOʻO KĀTAKÍ

5. Naʻe anga-fēfē hono kātekina ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa honau ngaahi ʻahiʻahí?

5 Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke nau kātaki. (Hep. 10:36) Tuku kehe ʻa e fekuki mo e ngaahi palopalema ʻoku anga-maheni ki he kakai kotoa pē, naʻa nau fehangahangai mo ha toe ngaahi ʻahiʻahi kehe. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe ʻikai ngata pē hono fakatangaʻi ʻe he kau taki lotu Siú mo e kau maʻu mafai Lomá kae pehē foki mei honau ngaahi fāmilí tonu. (Māt. 10:21) Pea ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke nau faitau mo e tākiekina ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní mo ʻenau ngaahi akonaki fakatupu māvahevahé. (Ngā. 20:29, 30) Neongo ia, naʻe kātaki ʻa e kau Kalisitiane ko iá. (Fkh. 2:3) Anga-fēfē? Naʻa nau fakakaukauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e kātakí, hangē ko Siope. (Sēm. 5:10, 11) Naʻa nau lotu ki ha mālohi. (Ngā. 4:29-31) Pea naʻa nau tokangataha ki he ngaahi ola lelei ʻenau kātakí.​—Ngā. 5:41.

6. Ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Merita ke kātekina ʻa e fakafepakí?

6 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau kātaki kapau ʻoku tau ako maʻu pē ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi heʻetau ʻū tohí pea fakalaulauloto ki ai. ʻI hono fai iá, ko Merita, ko ha tuofefine ʻi ʻAlipēnia, naʻe malava ke ne fehangahangai mo e fakafepaki kakaha mei he fāmilí. ʻOkú ne pehē: “Naʻe maongo loloto kiate au ʻeku ako ʻa e talanoa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo Siopé. Naʻá ne faingataʻaʻia lahi​—ʻo ʻikai ke ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne fakatupunga hono ngaahi ʻahiʻahí​—pea neongo iá naʻá ne pehē: ‘ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú ʻo aʻu ki haʻaku mate!’ (Siope 27:5) Naʻá ku fakakaukau atu ki he valevale fau ʻa hoku ngaahi ʻahiʻahí ʻi hono fakahoa atu ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo Siopé. ʻI he ʻikai hangē ko Siopé, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e tokotaha naʻe teke mui ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ko ení.”

7. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau lolotonga fehangahangai mo ha ʻahiʻahi kakaha, ko e hā ʻoku totonu ke tau ako ke fai he taimi ní?

7 ʻOku lava foki ke tau langa hake ʻetau kātakí ʻaki ʻa e kīvoi ʻi hono vahevahe maʻu pē ʻetau ngaahi hohaʻá kia Sihova. (Fil. 4:6; 1 Tes. 5:17) Mahalo ʻoku ʻikai ke ke fehangahangai mo ha ʻahiʻahi kakaha ʻi he taimí ni. Neongo ia, ʻokú ke kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻi ha taimi pē ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi, puputuʻu pe lōmekina ai? Kapau ʻokú ke hanga maʻu pē ki hotau ʻOtuá ki ha tokoni ki hoʻo ngaahi pole fakaʻaho he taimi ní, heʻikai ke ke toumoua ke fai pehē ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole lalahi ange ʻi he kahaʻú. Te ke falala pau leva ai ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e taimi mo e founga tofu pē ke ne tokoniʻi ai koé.​—Saame 27:1, 3.

KĀTAKI

Ko e ʻahiʻahi taki taha ʻoku tau kātekiná te ne fakaivimālohiʻi kitautolu ki he ʻahiʻahi hokó (Sio ki he palakalafi 8)

8. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mira ko hono kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻaho ní te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he kahaʻú? (Sēmisi 1:2-4) (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 ʻOku ngalingali ange ke tau kātekina ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻi he kahaʻú kapau te tau kātaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻaho ní. (Loma 5:3) Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Kuo ʻiloʻi ʻe he fanga tokoua tokolahi ko e ʻahiʻahi taki taha ʻo e tuí kuo nau kātekiná naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke matuʻuaki ʻa e pole hokó. Ko e kātakí naʻá ne siviʻi kinautolu, ʻo fakaivimālohiʻi ʻenau tui ko Sihova ʻokú ne mateuteu mo loto-lelei ke tokoni. Ko e tuí leva, naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke kātekina ʻa e ʻahiʻahi hokó. (Lau ʻa e Sēmisi 1:2-4.) Ko Mira, ko ha tāimuʻa ʻi ʻAlipēnia, naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene kātaki ʻi he kuohilí kuó ne tokoniʻi ia ke hokohoko atu ʻa e kātakí. ʻOkú ne pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ongoʻi ko ia toko taha pē ʻoku lahi fau ʻene ngaahi palopalemá. Ka ʻokú ne manatuʻi ʻa e meʻa lahi kuo fai ʻe Sihova ke poupouʻi ia ʻi he taʻu ʻe 20 fakamuimuí, pea ʻokú ne pehē loto hifo: ‘Nofoʻaki faitōnunga. ʻOua ʻe tuku ʻa e ngaahi taʻu ko iá mo e ngaahi faitau kotoa ko ia kuó ke ikuna ʻi he tokoni ʻa Sihová ke mole noa.’ Te ke lava foki mo koe ʻo fakakaukauloto ki he founga kuo ʻosi tokoniʻi ai koe ʻe Sihova ke kātakí. Hoko ʻo falala pau ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e taimi taki taha ʻokú ke kātekina ai ha ʻahiʻahi pea te ne fakapaleʻi koe. (Māt. 5:10-12) Pea ʻi he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, te ke ʻosi ʻiloʻi ʻa e founga ke kātaki aí pea te ke fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻa e kātakí.

FAKAHĀHĀ ʻA E MANAVAʻOFÁ

9. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he fakatahaʻanga ʻi ʻAniteoke ʻo Sīliá ʻa e manavaʻofá?

9 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he hokosia ʻe he kau Kalisitiane ʻi Siuteá ha honge lahi. Hili ʻa e fanongo ʻa e fakatahaʻanga ʻi ʻAniteoke ʻo Sīliá ʻi he hongé, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau ongoʻi manavaʻofa ki honau fanga tokoua ʻi Siuteá. Ka naʻa nau fakahāhā leva ʻenau manavaʻofá ʻaki ʻa e ngāue. Naʻa nau fakapapauʻi ko e “tokotaha taki taha te ne fai ha tokoni ʻo fakatatau ki he meʻa te ne malavá ki he fanga tokoua ʻoku nofo ʻi Siuteá.” (Ngā. 11:27-30) Neongo ko e fanga tokoua naʻe uesia ʻe he hongé naʻa nau nofo mamaʻo, ko e kau Kalisitiane ʻi ʻAniteoké naʻa nau fakapapauʻi ke tokoni kiate kinautolu.​—1 Sio. 3:17, 18.

MANAVAʻOFA

ʻOku ʻomi ʻe he fakatamaki fakanatulá ha faingamālie ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá (Sio ki he palakalafi 10)

10. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e manavaʻofá ʻi he taimi ʻoku uesia ai ʻe ha fakatamaki ʻa e kaungālotú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ʻi he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai kuo uesia ʻe ha fakatamaki ʻa hotau kaungālotú. ʻOku tau mateuteu ke fai ha tokoni​—mahalo ʻaki hono ʻeke ki he kau mātuʻá pe ʻe lava ke tau tokoni ki ha poloseki, ʻaki ʻa e tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí pe lotu maʻá e faʻahinga ʻoku uesia ʻe he fakatamakí. b (Pal. 17:17) Ko e fakatātaá, ʻi he 2020, naʻe fokotuʻu ha Kōmiti Tokoni Fakatamaki ʻe 950 tupu ʻi māmani lahi ke tokangaʻi ʻa e faʻahinga naʻe uesia ʻe he mahaki fakaʻauha COVID-19. Ko e faʻahinga ʻoku ngāue mo e ngaahi kōmiti tokoní ʻoku nau tuha mo ʻetau fakaongoongolelei loto-māfaná. ʻI hono ueʻi kinautolu ʻe he manavaʻofa ki honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, kuo nau ʻoatu ʻa e tokoni fakamatelie, tokonaki ʻa e tokoni fakalaumālie pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku nau fakaleleiʻi pe toe langa ʻa e ngaahi ʻapi mo e ngaahi feituʻu faiʻanga lotú.​—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 8:1-4.

11. ʻOku anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻe he ngaahi ngāue manavaʻofá ʻetau Tamai fakahēvaní?

11 ʻI he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e manavaʻofá hili ha fakatamaki, ʻoku fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku tau faí. Ko e fakatātaá, ʻi he 2019, ko e Afā ko Dorian naʻá ne maumauʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻi he ʻOtu Motu Pahamá. Lolotonga hono toe langa ʻe hotau fanga tokouá ʻa e Fale Fakatahaʻangá, naʻa nau kole ki ha tokotaha konituleki ʻikai Fakamoʻoni ke ne ʻomi ʻene fakafuofua ki he fakamole ʻo e ngāue naʻe fiemaʻu ke faí. Naʻá ne tala ange: “ʻOku ou fie tokoni atu ʻaki . . . ʻa e meʻangāué, ngaahi naunau pea fai taʻetotongi mo e ngāué. . . . ʻOku ou loto pē ke fai eni maʻa homou kautahá. ʻOku maongo kiate au ʻa e anga [hoʻomou] ongoʻi fekauʻaki mo homou ngaahi kaumeʻá.” Ko e tokolahi taha ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova. Ka ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau siofi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. He monū ē ko ia ke ʻiloʻi ko ʻetau ngaahi ngāue manavaʻofá ʻe lava ke ne tohoakiʻi ʻa e kakaí ki he Tokotaha ʻokú ne “mohu ʻi he mēsí”!​—ʻEf. 2:4.

12. ʻOku anga-fēfē hono teuʻi kitautolu ki he fuʻu mamahi lahí ʻe he fakatupulekina ʻa e manavaʻofá ʻi he ʻaho ní? (Fakahā 13:16, 17)

12 Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí? ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e faʻahinga heʻikai ke nau mateaki ki he fokotuʻutuʻu fakapolitikalé te nau fehangahangai mo e ngaahi pole​—ʻi he taimí ni mo e lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. (Lau ʻa e Fakahā 13:16, 17.) Ko hotau fanga tokouá te nau fiemaʻu nai ʻa e tokoni ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu tefitó. ʻI he taimi ʻe haʻu ai ʻa hotau Tuʻí, ʻa Kalaisi Sīsū, ʻo fakahoko ʻa e fakamāú, ʻofa ke ne ʻiloʻi kitautolu ʻoku tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá pea fakaafeʻi kitautolu ke “maʻu ʻa e Puleʻanga.”​—Māt. 25:34-40.

FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO ʻOFÁ

13. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Loma 15:7, naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻenau haʻi ʻo e ʻofá?

13 Ko e ʻofá naʻe hoko ko e fakaʻilonga ʻo e muʻaki kau Kalisitiané. Ka naʻe faingofua ke nau fakahāhā ʻa e ʻofá? Fakakaukau ki he faʻahinga kehekehe ʻi he fakatahaʻanga ʻi Lomá. Naʻe ʻikai ko e kau Siu pē, ʻa ia naʻe ʻohake ke talangofua ki he Lao ʻa Mōsesé, ka naʻe ʻi ai foki mo e kau Senitaile, ko honau puipuituʻá naʻe kehe ʻaupito. Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku ngalingali ko e kau tamaioʻeiki lolotonga iá ko e niʻihi naʻa nau tauʻatāina​—mahalo ko e niʻihi naʻe ʻi ai ʻenau kau tamaioʻeiki. ʻE lava fēfē ke ikuʻi ʻe he kau Kalisitiane ko iá ʻa e faikehekehe peheé pea fakaivimālohiʻi ʻenau ʻofá? Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kiate kinautolu ke nau “fetalitalileleiʻaki.” (Lau ʻa e Loma 15:7.) Ko e hā ʻene ʻuhingá? Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “talitali lelei” ʻoku ʻuhinga iá ko e talitali anga-ʻofa pe ʻi he anga-talitali kakai ha taha, hangē ki he ʻapi ʻo ha tokotaha pe fakakau ʻi hono ngaahi kaumeʻá. Ko e fakatātaá, naʻe tala ange ʻe Paula kia Filimone ʻa e founga ke talitali lelei ai ʻa e tamaioʻeiki hola ko ʻOnesemá: “Talitali lelei ia.” (Flm. 17) Pea ko Pīsila mo ʻAkuila naʻá na talitali lelei ʻa ʻApolosi, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ʻilo lahi fekauʻaki mo e lotu faka-Kalisitiané ʻo hangē ko kinauá, ʻaki hono “ʻave ia ʻo nau ō.” (Ngā. 18:26) ʻI he ʻikai fakaʻatā ʻa ʻenau faikehekehé ke fakamavahevaheʻi kinautolú, ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau ikuʻi ia pea nau fetalitalileleiʻaki.

ʻOFA

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e ʻofa ʻa e kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné (Sio ki he palakalafi 15)

14. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Anna mo hono husepānití ʻa e ʻofá?

14 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki hono talitali lelei kinautolu ko hotau ngaahi kaumeʻa. ʻE faʻa ueʻi foki ai kinautolu ke fakahāhā mai ʻa e ʻofá kiate kitautolu. (2 Kol. 6:11-13) Fakakaukau ki he hokosia ʻa Anna mo hono husepānití. Taimi nounou hili ʻena hiki ki ha vāhenga-ngāue fakamisinale foʻou ʻi ʻAfilika Hihifo, naʻe tō ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19. Koeʻuhi ko ʻena aʻu foʻou atú, naʻe ʻikai lava ke na fetaulaki mata ki he mata mo ʻena fakatahaʻangá. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he ongo meʻá ʻena ʻofá? Naʻá na ngāueʻaki ʻa e tā vitioó ke fetuʻutaki ai mo e fanga tokoua ʻi aí pea tala ange ʻena fiemaʻu lahi ke ʻiloʻi lelei ange kinautolú. Naʻe maongo ia ki he ngaahi fāmilí pea naʻa nau toutou tā mo ʻave ha pōpoaki kiate kinaua. Ko e hā naʻe fai ai eni ʻe he ongo meʻá? ʻOku pehē ʻe Anna: “Ko e ngaahi ngāue anga-ʻofa naʻe fakahaaʻi mai kiate au mo hoku fāmilí ʻi he ngaahi taimi lelei mo e taimi faingataʻá ʻoku fakamaʻu ia ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí pea ueʻi ai au ke u fakahāhā ʻa e ʻofá.”

15. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Vanessa fekauʻaki mo e ʻofa ʻi he kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau kau ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻoku faʻuʻaki ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei he puipuituʻa kehekehe pea ʻoku nau maʻu ʻa e angaʻitangata kehekehe. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofa kiate kinautolu kotoá ʻaki ʻa e tokangataha ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. Ko ha tuofefine ko Vanessa, ʻokú ne ngāue ʻi Nuʻu Sila, naʻe faʻa faingataʻa ke ne fetaulaki lelei mo e niʻihi ʻi heʻene fakatahaʻangá. Ka naʻá ne fakapapauʻi ke ne fakamoleki ʻa e taimi lahi ange mo e faʻahinga naʻe fakatupu ʻita honau angaʻitangatá kiate iá, kae ʻikai ko e fakamamaʻo meiate kinautolu. Ko hono fai iá, naʻe tokoniʻi ai ia ke ne sio ki he meʻa ʻoku ʻofa ai ʻa Sihova ʻiate kinautolú. ʻOkú ne pehē: “Koeʻuhi naʻe hoko hoku husepānití ko ha ʻovasia sēketi, ʻokú ma feohi mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ange mo e angaʻitangata kehekehe, pea ʻoku faingofua ange ke u fetaulaki lelei mo kinautolu. ʻOku ou saiʻia he taimí ni ʻi he kehekehe ko iá. ʻOku hā mahino ʻoku saiʻia foki mo Sihova ai he kuó ne tohoakiʻi mai kitautolu ki ha kulupu fāʻūtaha pehē neongo ʻetau kehekehé.” ʻI heʻetau ako ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu.​—2 Kol. 8:24.

Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau maʻu ʻa e maluʻanga ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová ʻi heʻetau nofoʻaki fāʻūtaha mo hotau kaungātuí (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko e hā ʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ʻofá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 Ko e ʻofá ʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻi he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. ʻI he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahi ko iá, te tau maʻu ʻi fē ʻa e maluʻangá? Fakakaukau ki he meʻa naʻe fakahinohino ʻe Sihova ki heʻene kakaí ke nau fai ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻa Pāpilone ʻo e kuonga muʻá: “ʻAlu, ʻa hoku kakai, hū ki ho ngaahi loki ʻi lotó, pea tāpuni ho ngaahi matapaá. Toi ʻi ha kiʻi mōmeniti kae ʻoua ke mavahe atu ʻa e houhaú.” (ʻAi. 26:20) ʻOku hā ngali ko e ngaahi lea ko iá ʻoku toe kaunga kiate kitautolu ʻa ia te tau fehangahangai mo e fuʻu mamahi lahí. Ko e “ngaahi loki ʻi lotó” ʻoku ʻuhinga nai ia ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau maʻu ʻa e maluʻanga ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová ʻi heʻetau nofoʻaki fāʻūtaha mo hotau kaungātuí. Ko ia ai, kuo pau ke tau ngāue mālohi he taimí ni ke ʻikai ngata pē ʻetau makātakiʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ka ke ʻofa foki ʻiate kinautolu. Ko ʻetau haó ʻe makatuʻunga nai ai!

MATEUTEU HE TAIMÍ NI

17. Kapau ʻoku tau mateuteu he taimí ni, ko e hā ʻe malava ke tau fai lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí?

17 Ko e “ʻaho lahi ʻo Sihová” te ne ʻomi ʻa e tuʻutāmaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēf. 1:14, 15) Ko e kakai ʻa Sihová te nau fehangahangai foki mo e ngaahi faingataʻa. Ka ʻo kapau te tau mateuteu he taimí ni, ʻe malava ke tau hanganaki nonga pea tokoni ki he niʻihi kehé. Te tau kātekina ha faʻahinga pole pē te tau fetaulaki mo ia. ʻI he faingataʻaʻia ʻa hotau kaungātuí, te tau fai hotau lelei tahá ke tokoni kiate kinautolu ʻaki hono fakahāhā ʻa e manavaʻofá pea tokonaki ʻenau ngaahi fiemaʻú. Pea te tau pipiki ofi ki hotau fanga tokouá, ʻa ia kuo tau ʻosi ʻofa ʻiate kinautolú. ʻE fakapaleʻi leva ʻe Sihova kitautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha māmani ʻa ia ko e kotoa ʻo e ngaahi fakatamakí mo e mamahí ʻe ngalo atu.​—ʻAi. 65:17.

HIVA 144 Tauhi Ho Matá he Palé!

a Ko e fuʻu mamahi lahí ʻoku vavé ni ke kamata. Ko e kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá te ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo mateuteu ki he ngaahi meʻa taʻehanotatau ʻe hoko ʻi he taimi ko iá. Vakai ki he founga naʻe fakatupulekina ai ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá, founga ʻe lava ke tau fai ai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni, pea mo e founga ʻe teuʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko iá ki he fuʻu mamahi lahí.

b Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke tokoni ʻi ha poloseki tokoni fakatamaki ʻoku totonu ke nau ʻuluaki fakafonu ha foomu Local Design/Construction Volunteer Application (DC-50) pe ko ha foomu Application for Volunteer Program (A-19) pea tatali ke fakaafeʻi ke tokoni ʻi ha poloseki.