Skip to content

Skip to table of contents

Houngaʻia ʻia Sihova ko Hotau Tufunga-ʻUmeá

Houngaʻia ʻia Sihova ko Hotau Tufunga-ʻUmeá

“ʻE Sihova, . . . ko koe ko ʻemau tufunga; pea ko e ngaue ʻa ho nima ʻa kimautolu kotoa pe.”​—ʻAI. 64:8.

HIVA: 11, 26

1. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko e Tufunga-ʻUmea lahi tahá?

 ʻI NŌVEMA 2010, naʻe fakatau tuki atu ai ha foʻi vaasi ʻumea mei Siaina ki he paʻanga ʻe meimei 70 miliona ʻi ʻIngilani. ʻOku fakaofó ko e lava ʻe ha tufunga-ʻumea ʻo fakafuo ha meʻa ʻoku anga-maheni mo totongi maʻamaʻa hangē ko e ʻumeá ki ha foʻi vaasi fakaʻofoʻofa mo totongi mamafa. Ko Sihova, ʻa hotau Tufunga-ʻUmeá, ʻoku mahulu ange ia ʻi ha tufunga-ʻumea fakaetangata pē. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ngaohi ʻe Sihova ha tangata haohaoa “mei he efu ʻo e kelekele,” pe mei he ʻumeá. (Sēn. 2:7) Ko e tangata ko iá, ʻa ʻĀtama, naʻe hoko ko ha “foha ʻo e ʻOtuá” pea naʻe fakatupu ia fakataha mo e malava ke ne faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.​—Luke 3:38.

2, 3. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa e kau ʻIsileli fakatomalá?

2 ʻI he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa ʻĀtama ki hono Tokotaha-Fakatupú, naʻe ʻikai ke ne kei hoko ko e foha ʻo e ʻOtuá. Ka ko e tokolahi ia ʻo e hako ʻo ʻĀtamá kuo nau fili ʻa Sihova ko honau Tokotaha-Pule. (Hep. 12:1) ʻI heʻenau talangofua anga-fakatōkilalo ki honau Tokotaha-Fakatupú, ʻoku hā mei ai ʻenau loto ke ne hoko ko ʻenau Tamai mo e Tufunga-ʻUmeá kae ʻikai ko Sētane. (Sione 8:44) Ko ʻenau mateaki ki he ʻOtuá ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kau ʻIsileli fakatomalá: “ʻE Sihova, ko ʻemau tamai koe; ko kimautolu ko e ʻumea, pea ko koe ko ʻemau tufunga; pea ko e ngaue ʻa ho nima ʻa kimautolu kotoa pe.”​—ʻAi. 64:8.

3 ʻOku tatau pē mo e kau lotu moʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni, ʻoku nau feinga mālohi ke anga-fakatōkilalo mo talangofua. ʻOku nau vakai ki ai ko ha monū ia ke ui ʻa Sihova ko ʻenau Tamai, pea ʻoku nau loto ke ne hoko ko honau Tufunga-ʻUmeá. ʻOku tau loto-lelei ke hangē ha ʻumea moluú kae lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakafuo kitautolu ki ha ngaahi ipu mahuʻinga? ʻOku tau sio ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taki taha ko e faʻahinga ʻoku kei fakafuo kinautolu ʻe he ʻOtuá? Ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e fakakaukau totonú, te tau lāulea ki he founga ʻoku fili ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻokú ne fakafuó, ʻuhinga ʻokú ne fakafuo ai kinautolú, mo e founga ʻokú ne fakahoko ai iá.

ʻOKU FILI ʻE SIHOVA ʻA E FAʻAHINGA ʻOKÚ NE FAKAFUÓ

4. ʻOku anga-fēfē hono fili ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻokú ne tohoaki mai kiate iá? ʻOmai ha fakatātā.

4 ʻOku ʻikai ke vakai ʻa Sihova ki he kakaí ʻo hangē ko e anga ʻetau vakaí. ʻI hono kehé, ʻokú ne sivisiviʻi ʻa e lotó pea ʻiloʻi moʻoni ai kitautolu taki taha. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 16:7e.) Naʻe fakahāhā eni ʻe Sihova ʻi he taimi naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻá ne tohoaki mai kiate ia mo hono ʻAló ʻa e kakai tokolahi ʻa ia naʻe vakai ki ai ʻa e niʻihi naʻe ʻikai hanau mahuʻinga. (Sione 6:44) Ko e fakatātaá, ko e tokotaha Fālesi ko ia naʻe hingoa ko Saulá, “ko ha tokotaha laukovi taʻemolumaluʻia pea ko ha tokotaha fakatanga pea ko ha tangata anga-taʻetokaʻi.” (1 Tīm. 1:13) Ka naʻe sivisiviʻi ʻe Sihova ʻa e loto ʻo Saulá pea naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻá ne hoko ko ha ʻumea taʻeʻaonga. (Pal. 17:3) ʻI hono kehé, naʻe sio ʻa Sihova ʻe lava ke fakafuo ʻa Saula “ko ha ipu kuo fili” ʻa ia te ne malanga ai “ki he ngaahi puleʻangá pea pehē ki he ngaahi tuʻi mo e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí.” (Ngā. 9:15) Naʻe toe fili ʻe Sihova ha niʻihi ʻa ia naʻe malava ke fakafuo kinautolu ke “ngāueʻaki lāngilangiʻia,” ʻo kau ai ʻa e faʻahinga naʻe hoko ki muʻa ko e kau konā, ʻulungaanga taʻetaau mo kaihaʻa. (Loma 9:21; 1 Kol. 6:9-11) ʻI heʻenau ako ʻa e Folofolá, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻenau tui kia Sihová pea fakaʻatā ia ke ne fakafuo kinautolu.

5, 6. ʻI heʻetau falala kia Sihova ko hotau Tufunga-ʻUmeá, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakakaukau (a) ki he kakai ʻi hotau feituʻu ngāué? (e) ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

5 ʻOku tau falala ki he malava ʻe Sihova ke ne fili mo tohoaki mai ʻa e kakai loto-totonú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻi hotau feituʻu ngāué pe ʻi heʻetau fakatahaʻangá. Ko e fakatātā, fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa e tangata ko hono hingoá ko Michael ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai kiate ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakasītuʻaʻi mo tukunoaʻi pē kinautolu ʻo hangē ʻoku ʻikai ha tahá. Naʻá ku fuʻu anga-kovi ʻaupito! Ki mui ai, ʻi he taimi ʻe taha, naʻá ku fetaulaki mo ha fāmili ʻa ia naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau ʻulungaanga leleí. ʻI he ʻaho leva ʻe taha, naʻá ku fuʻu ʻohovale heʻeku ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova! Naʻe hanga ʻe honau ʻulungāngá ʻo ueʻi au ke sivisiviʻi ʻa e makatuʻunga ʻo ʻeku tomuʻa fehiʻá. Naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ko ʻeku fakakaukaú naʻe makatuʻunga ia ʻi he taʻeʻilo mo e fanongo talanoa, kae ʻikai ʻi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa.” Naʻe loto ʻa Michael ke ʻilo lahi ange peá ne tali ke ako Tohi Tapu. Ki mui aí, naʻá ne papitaiso pea hoko leva ko ha sevāniti ngāue taimi-kakato.

6 ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko hotau Tufunga-ʻUmeá, ʻe lava ke toe liliu ai ʻa e anga ʻetau fakakaukau ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku tau vakai kiate kinautolu tāutaha ko e faʻahinga ʻoku kei fakafuo ʻe Sihova. Ko e anga eni ʻo e vakai ʻa Sihova kiate kinautolú. ʻOkú ne vakai ki he meʻa moʻoni ʻi honau lotó pea ʻiloʻi ko ʻenau taʻehaohaoá ʻoku fakataimi pē. ʻOkú ne toe ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻe lava ke hoko ki ai ʻa e tokotaha taki taha. (Saame 130:3) ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova kapau ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau pau tatau ki hotau fanga tokouá. ʻE lava ke tau aʻu ʻo ngāue fakataha mo hotau Tufunga-ʻUmeá ke tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau fakalakalaka. (1 Tes. 5:14, 15) ʻOku totonu ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fakahoko iá.​—ʻEf. 4:8, 11-13.

KO E HĀ ʻOKU FAKAFUO AI ʻE SIHOVA KITAUTOLÚ?

7. Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he akonaki ʻa Sihová?

7 ʻOku pehē nai ʻe ha niʻihi: ‘Naʻá ku toki fakamahuʻingaʻi kakato ʻa e akonaki ʻeku ongo mātuʻá ʻi he taimi naʻá ku toki maʻu fānau aí.’ ʻI heʻetau hoko ʻo motuʻa angé, ʻoku tau toki fakamahuʻingaʻi ai ʻa e akonakí, koeʻuhí ʻoku tau sio ki ai ko hono fakahāhā ia ʻo e ʻofá. (Lau ʻa e Hepelū 12:5, 6, 11.) ʻIo, ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu ko ʻene fānau, ko e ʻuhinga ia ʻokú ne akonakiʻi anga-kātaki pe fakafuo ai kitautolú. ʻOkú ne loto ke tau hoko ʻo poto mo fiefia pea ke ʻofa kiate ia ko ʻetau Tamaí. (Pal. 23:15) ʻOku ʻikai ke ne loto ke tau faingataʻaʻia, pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke tau mate ʻi he tuʻunga ko e kakai taʻefakatomala.​—ʻEf. 2:2, 3.

8, 9. ʻOku anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ʻaho ní, pea ʻe anga-fēfē ke hokohoko atu ʻa e ako ko ení ʻi he kahaʻú?

8 Ki muʻa ke tau ʻiloʻi ʻa Sihová, naʻa tau maʻu nai ha ngaahi ʻulungaanga kovi. Ka naʻe fakafuo kitautolu ʻe Sihova mo tokoniʻi kitautolu ke tau liliu, pea ko e olá kuo tau maʻu he taimí ni ha ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa. (ʻAi. 11:6-8; Kol. 3:9, 10) ʻOku tau nofo ʻi ha palataisi fakalaumālie. Ko e ʻātakai makehe ko ení ʻoku fokotuʻu ia ʻe Sihova ʻi hotau ʻahó ni ke tokoni ki hono fakafuo kitautolú. ʻI aí, ʻoku tau ongoʻi hao mo malu ai neongo ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Ko e faʻahinga naʻe tupu hake ʻi ha fāmili naʻa nau ongoʻi naʻe ʻikai ʻofaʻi kinautolu ka ʻi he taimí ni ʻoku nau ongoʻi ʻa e ʻofa moʻoní mei honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he palataisi fakalaumālié. (Sione 13:35) Pea kuo tau ako ke fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea ongoʻi he taimí ni ʻene ʻofa fakaetamaí.​—Sēm. 4:8.

9 ʻI he māmani foʻoú, te tau maʻu ʻaonga kakato ai mei he palataisi fakalaumālié. Te tau toe fiefia ʻi he moʻui ʻi he māmani palataisí ʻa ia ʻe puleʻi ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻe hokohoko atu hono fakafuo kitautolu ʻe Sihová mo akoʻi kitautolu ʻi ha founga heʻikai lava ke tau sioloto atu ki ai he taimí ni. (ʻAi. 11:9) ʻE toe ʻai ʻe Sihova hotau ʻatamaí mo e sinó ke haohaoa. ʻE faingofua ange heni kiate kitautolu ke tau mahinoʻi mo talangofua kakato ki heʻene ngaahi fakahinohinó. Ko ia, ʻofa ke tau hokohoko atu hono fakaʻatā ʻa Sihova ke ne fakafuo kitautolú, pea tuku ke tau fakahaaʻi kiate ia ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e fakamoʻoni ko eni ʻo ʻene ʻofa ʻiate kitautolú.​—Pal. 3:11, 12.

FOUNGA HONO FAKAFUO KITAUTOLU ʻE SIHOVÁ

10. Naʻe anga-fēfē hono tapua mai ʻe Sīsū ʻa e anga-kātaki mo e pōtoʻi ʻa e Tufunga-ʻUmea Lahí?

10 Hangē pē ko hono ʻiloʻi ʻe ha tufunga-ʻumea pōtoʻi ʻa e faʻahinga ʻumea ʻokú ne fakafuó, ʻoku ʻiloʻi lelei kitautolu ʻe hotau Tufunga-ʻUmeá, ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá mo hotau ngataʻangá mo e fakalakalaka kuo tau aʻu ki aí, pea ʻokú ne fakafuo kitautolu taki taha mo e ngaahi tuʻunga ko iá ʻi heʻene fakakaukaú. (Lau ʻa e Saame 103:10-14.) ʻOku lava ke tau ako ki he anga ʻo e vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolú ʻaki ʻetau fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo taʻehaohaoá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe fakakikihi ai ʻa e kau ʻapositoló pe ko hai ʻoku lahi tahá. Kapau naʻá ke ʻi ai, naʻe mei fēfē hoʻo vakai ki he tōʻonga ʻa e kau ʻapositoló? Naʻá ke mei ongoʻi nai naʻe ʻikai ke nau hangē ha ʻumea moluú. Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe lava ke fakafuo kinautolu kapau te nau fanongo ki heʻene akonaki anga-ʻofa mo anga-kātakí pea kapau te nau faʻifaʻitaki ki heʻene anga-fakatōkilaló. (Mk. 9:33-37; 10:37, 41-45; Luke 22:24-27) Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ʻe he kau ʻapositoló a e laumālie ʻo e ʻOtuá pea naʻe ʻikai ai ke nau kei tokangataha pe ko hai naʻe lahi tahá. ʻI hono kehé, naʻa nau tokangataha ki he ngāue naʻe ʻoange ʻe Sīsuú.​—Ngā. 5:42.

11. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Tēvita naʻá ne hangē ha ʻumea moluú, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate iá?

11 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú mo hono laumālie māʻoniʻoní pea mo e fakatahaʻangá ke fakafuo ʻaki kitautolu. ʻE lava fēfē ke fakafuo kitautolu ʻe he Tohi Tapú? ʻOku fiemaʻu ke tau lau ia pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau akó. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “Kau ka manatu kiate koe ʻi hoku mohenga, ʻoku ʻosi ʻa e po mo ʻeku fakalaulauloto ki he ʻAfiona.” (Saame 63:6) Naʻá ne toe tohi: “Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻa ia kuo ne faleʻi kita: Seuke, ʻi he ngaahi po ʻoku ako mai hoku ngaahi kofuua.” (Saame 16:7) ʻIo, naʻe fakalaulauloto ʻa Tēvita ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová pea fakaʻatā ia ke ne fakafuo ʻene ngaahi fakakaukau mo ʻene ngaahi ongoʻi loloto tahá, ʻo aʻu ki he taimi naʻe faingataʻa ai kiate ia ke ne tali ʻa e akonakí. (2 Sām. 12:1-13) Naʻe fokotuʻu ʻe Tēvita ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakaʻofoʻofa ʻi he anga-fakatōkilaló mo e talangofuá kiate kitautolu. Ko ia ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻI heʻeku lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ou fakalaulauloto ki ai pea tuku ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ke aʻu ki heʻeku ngaahi fakakaukau mo ʻeku ngaahi ongoʻi loloto tahá? ʻE lava ke u fai ha meʻa lahi ange ai?’​—Saame 1:2, 3.

12, 13. ʻOku anga-fēfē hono fakafuo kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní mo e fakatahaʻanga Kalisitiané?

12 ʻE lava ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne fakafuo kitautolu ʻi he founga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsuú, pea fakahāhā ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:22, 23) Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e fuá ko e ʻofa. ʻOku tau ʻofa ki he ʻOtuá pea loto ke tau talangofua kiate ia mo ne fakafuo kitautolu koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ko ʻene ngaahi fekaú ko e lelei pē maʻa kitautolu. Tānaki atu ki aí, ʻe lava ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fakafuo kitautolu ʻe he māmani fulikivanu ko ení. (ʻEf. 2:2) ʻI he taimi naʻe kei talavou ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻe tākiekina ia ʻe he kau taki lotu Siu hīkisiá. Ka naʻe tokoniʻi ia ʻe he laumālié ke ne liliu. Naʻá ne tohi ki mui ai: “He ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻu ʻa e ivi ki ai fakafou ʻiate ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.” (Fil. 4:13) ʻOku fiemaʻu foki mo kitautolu ke tau kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní​—Saame 10:17.

ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané ke fakafuo kitautolu, ka kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻenau akonakí (Sio ki he palakalafi 12, 13)

13 ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá mo e kau mātuʻá ke nau fakafuo kitautolu taki taha. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku ʻi ai hatau vaivaiʻanga, te nau feinga ke tokoniʻi kitautolu. Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau ʻomai ʻa e akonakí ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú. (Kal. 6:1) Ka ʻoku nau lotu anga-fakatōkilalo kia Sihova ke nau maʻu ha mahino mo ha poto. ʻOku nau fai leva ha fekumi ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi faka-Kalisitiané ke nau maʻu ai ha ngaahi fakamatala ke tokoniʻi kitautolu. Kapau ʻoku haʻu ʻa e kau mātuʻá kiate koe mo ʻoatu ha akonaki anga-ʻofa fekauʻaki mo e anga hoʻo ʻai valá, manatuʻi ʻoku fakamoʻoniʻi heni ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koé. ʻI he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e akonakí, te ke hoko ai ʻo hangē ko ha ʻumea molū ʻa ia ʻe malava ʻe Sihova ke fakafuo koe pea te ke maʻu ʻaonga mei ai.

14. Neongo ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mafai ki he ʻumeá, ʻoku anga-fēfē ʻene fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki heʻetau tauʻatāina ke filí?

14 Kapau ʻoku tau mahinoʻi ʻa e founga hono fakafuo kitautolu ʻe Sihová, ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pehē foki, te tau maʻu ai ha fakakaukau pau ki he kakai ʻi hotau feituʻu ngāué, ʻo kau ai ʻetau kau ako Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ki muʻa ke fakafuo ha ʻumea, naʻe fiemaʻu ke fakamaʻa ia ʻe he tufunga-ʻumeá pea toʻo atu ʻa e fanga kiʻi maká mo ha ngaahi meʻa kehe pē. Ko e Tufunga-ʻUmea Lahí ʻa Sihova, ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku loto ke fakafuo kinautolú. ʻOku ʻikai ke ne fakamālohiʻi kinautolu ke nau liliu, ka ʻi hono kehé ʻokú ne fakahaaʻi kiate kinautolu ʻene ngaahi tuʻunga maʻá. Kuo pau leva ke nau fili pe te nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu kiate kinautolú.

15, 16. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he kau ako Tohi Tapú ʻoku nau loto ke fakafuo kinautolu ʻe Sihová? ʻOmai ha fakatātā.

15 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Tessie, ko ha tuofefine ʻi ʻAositelēlia. Naʻe faingofua ʻaupito kiate ia ke ne ako ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakalakalaka, pea naʻe teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e tuofefine naʻe ako mo iá, naʻá ne lotu kia Sihova mo fakakaukau ke ne taʻofi ʻa e akó. Ka naʻe hoko ha meʻa fakaofo. ʻI heʻena akó, naʻe tala ange ʻe Tessie ki heʻene faiakó ʻa e ʻuhinga kuo ʻikai ai ke ne fai ha fakalakalaká. Naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi hangē ko ha tokotaha mālualoi ia koeʻuhí naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he pele paʻangá. Ka ʻi he taimí ni kuó ne fili ke taʻofi ʻa e pele paʻangá.

16 Taimi nounou mei ai, naʻe kamata ʻa Tessie ke ne ʻalu ki he ngaahi fakatahá pea fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané neongo hono fakakata ʻaki ia ʻe he niʻihi ʻo hono ngaahi kaumeʻa ki muʻá. Faai atu pē, naʻe papitaiso ʻa Tessie pea naʻá ne hoko ʻo tāimuʻa tuʻumaʻu, neongo naʻe ʻi ai ʻene kiʻi fānau iiki. ʻOku hā mahino, ko e taimi ʻoku kamata ai ʻa e kau ako Tohi Tapú ke nau fai ha ngaahi liliu ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kinautolu pea te ne fakafuo ke nau hoko ko ha ngaahi ipu mahuʻinga.

17. (a) Ko e hā ʻoku maongo ai kiate koe ʻa e hoko ʻa Sihova ko ho Tufunga-ʻUmeá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e fakafuó ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu hokó?

17 ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei fai pē ʻe he kau tufunga-ʻumea ʻe niʻihi hono fakafuo fakaalaala ʻaki honau nimá ʻa e ʻumeá ki ha ngaahi ipu fakaʻofoʻofa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakafuo anga-kātaki kitautolu ʻe Sihova ʻo ngāueʻaki ʻene ngaahi akonakí, mo tokanga moʻoni mai ki he anga ʻetau fakafeangaí. (Lau ʻa e Saame 32:8.) ʻE lava ke ke sio ki he mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate koé? ʻOkú ke sio ki he founga hono fakafuo fakaalaala koe ʻe Sihová? Kapau ko ia, ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne tokoniʻi koe ke ke hoko ai pē ko ha ʻumea molū kae lava ʻe Sihova ʻo fakafuo koé? Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku totonu ke ke fakaʻehiʻehi mei aí koeʻuhi ke ʻoua te ke hoko ai ko ha ʻumea fefeka ʻo faingataʻa hono fakafuó? Pea ʻi he founga fē ʻe lava ai ke ngāue fakataha ʻa e ngaahi mātuʻá mo Sihova ke fakafuo ʻenau fānaú? ʻI he kupu hokó te ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.