Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku “Tokanga Mai Kiate Kimoutolu” ʻa Sihova

ʻOku “Tokanga Mai Kiate Kimoutolu” ʻa Sihova

KO E hā ʻe lava ke ke fakapapauʻi ai ko e ngaahi lea ko ení ʻoku moʻoni pea ʻoku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova kiate koe? Ko e ʻuhinga ʻe tahá he ʻoku fakahaaʻi mahino mai ʻi he Tohi Tapú. ʻI he 1 Pita 5:7 ʻoku pehē ai: “Lī atu hono kotoa ʻo hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” ʻOkú ke maʻu ha fakamoʻoni ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate koe?

ʻOKU TOKONAKI FAKAMATELIE ʻA E ʻOTUÁ KI HE KAKAÍ

Fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻi he anga-lelei mo e nima-homo

Ko e meʻa ʻe taha, kuo maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke saiʻia ke maʻu ʻe hoʻo ngaahi kaumeʻa lelei tahá. ʻOku faʻa hoko ʻo kaumeʻa vāofi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakahāhā ʻa e feangaleleiʻaki mo nima-homó. Hangē ko ia ʻoku lava ke ke ʻiloʻí, ʻoku anga-lelei mo nima-homo ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ʻaho kotoa pē. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha: “ʻOkú ne fakahopo ʻene laʻaá ki he kakai fulikivanú mo e kakai leleí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhá ki he kakai māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.” (Māt. 5:45) Ko e hā ʻoku fai ʻe he laʻaá mo e ʻuhá? Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú na fakahokó, ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘fakafonu ʻa e loto ʻo e kakaí ke fonu ngutungutu ʻi he meʻakai mo e fiefia.’ (Ngā. 14:17) ʻIo, ʻoku fakapapauʻi ʻe Sihova ʻoku lahi ʻa e meʻakai ʻoku fakatupu mai ʻi he fonuá pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻai ai ke tau toe fiefia ange ʻi ha foʻi houa kai lelei.

Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻoku fiekaia ai ʻa e tokolahi? Koeʻuhí ʻoku tokangataha pē ʻa e ngaahi pule fakaetangatá ki hono maʻu ʻa e mafai fakapolitikalé mo ʻai ʻenau paʻangá ke lahi kae ʻikai fakaleleiʻi ʻa e moʻui ʻa e kakaí. ʻOku vavé ni ke fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e palopalema tupu mei he mānumanú ʻi hono fetongi ʻa e fokotuʻutuʻu fakapolitikale lolotonga ko ení ʻaki ʻa e Puleʻanga fakahēvaní, ʻa ia ʻoku Tuʻi ai hono ʻAló. ʻI he taimi ko iá, heʻikai ai ke toe fiekaia ha taha. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fafanga ʻe he ʻOtuá ʻene kau sevāniti faitōnungá. (Saame 37:25) ʻIkai ʻoku fakahāhā ai ʻene tokangá?

ʻOKU ʻIKAI FEMOʻUEKINA ʻA SIHOVA ʻI HA TAIMI

Fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻi he loto-lelei ke foaki hono taimí

Ko ha kaumeʻa lelei ʻokú ne fakamoleki hono taimí mo koe. Te ne fakamoleki nai ha ngaahi houa ʻi he talanoa mo koé ki he meʻa ʻokú mo mahuʻingaʻia aí. Pea ko ha kaumeʻa lelei te ne fanongo tokanga ʻi he taimi ʻokú ke tala ange ai hoʻo ngaahi palopalemá mo hoʻo ngaahi hohaʻá. ʻOku fai pehē ʻa Sihova? ʻIo, ko e moʻoni! ʻOkú ne mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ngaahi lotú. Ko ia, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau “kītaki ʻi he lotu,” naʻa mo ʻetau “lotu maʻu pē.”​—Loma 12:12; 1 Tes. 5:17.

Ko e hā e lahi ʻo e taimi ʻoku loto-lelei ai ʻa Sihova ke ne fanongo ki hoʻo ngaahi lotú? ʻOku ʻomai ʻa e talí ʻe ha faʻifaʻitakiʻanga mei he Tohi Tapú. Ki muʻa ke fili ʻe Sīsū ʻene kau ʻapositoló, “naʻá ne hokohoko atu ʻi he pō kakato ʻene lotu ki he ʻOtuá.” (Luke 6:12) ʻI he lotu ko iá, ngalingali naʻe fakalau tahataha ʻe Sīsū ʻa e hingoa ʻo ʻene kau ākongá, lāulea ki honau ngaahi ʻulungāngá mo ʻenau ngaahi vaivaiʻangá, pea kole ki heʻene Tamaí ke tokoni ʻi hono fili kinautolú. ʻI he taimi naʻe hopo hake ai ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho foʻoú, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū kuó ne fili ʻa e faʻahinga lelei taha kuo taau ke nau ngāue ko ʻene kau ʻapositoló. ʻI hono tuʻunga ko e tokotaha “tali lotu,” ʻoku fiefia ʻa Sihova ke fanongo ki he kotoa ʻo e ngaahi lotu loto-moʻoní. (Saame 65:2) Neongo kapau ʻoku fakamoleki ʻe ha taha ha ngaahi houa ʻi heʻene lotu fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku hohaʻa lahi ki ai, ʻoku kei tokanga mai pē ʻa Sihova.

ʻOKU LOTO-LELEI ʻA E ʻOTUÁ KE FAKAMOLEMOLE

Fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻi he loto-lelei ke fakamolemole

ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ki he fakamolemolé, naʻa mo e ngaahi kaumeʻa leleí ʻoku nau fāinga he taimi ʻe niʻihi. ʻOku aʻu ki ha taimi kuo movete ha ngaahi kaumeʻa fuoloa koeʻuhí naʻe faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ke nau fefakamolemoleʻaki. ʻOku ʻikai ke pehē ʻa Sihova. ʻOku fakaafeʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e tokotaha loto-totonu kotoa pē ke nau kole ʻa ʻene fakamolemolé, “he lōlahi ʻene fakamolemole.” (ʻAi. 55:6, 7) Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻOtuá ke ne fakamolemole loto-leleí?

Ko e ʻuhingá ko e ʻofa taʻealafakatataua ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne ʻofa lahi ʻaupito ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAló, ʻa Sīsū ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá mo hono ngaahi nunuʻa ʻoku uesia ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) Ko e moʻoni, ʻoku fakahoko ʻe he huhuʻí ha meʻa lahi ange. Fakafou ʻi he feilaulau ʻa Kalaisí, ʻoku fakamolemoleʻi loto-lelei ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Kapau ʻoku tau vete ʻetau ngaahi angahalá, ko e tokotaha ko iá ʻokú ne faitōnunga mo māʻoniʻoni pea te ne fakamolemoleʻi ai kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá.” (1 Sio. 1:9) Koeʻuhí ko e fakamolemole ʻa Sihová, ʻoku fiefia ʻa e kakaí ʻi he lava ke hokohoko atu ʻenau kaumeʻá, pea ko hono ʻiloʻi ení ʻoku maongo loloto ia kiate kitautolu.

ʻOKÚ NE TOKONI ʻI HE TAIMI ʻOKÚ KE FIEMAʻU AÍ

Fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻi he ʻi ai he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí

Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu tokoni aí. ʻOku fai pehē ʻa Sihova? ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Neongo [ko e taha ʻi he sevāniti ʻa e ʻOtuá] te ne humu ʻe ʻikai te ne lafalafa: he ʻoku pukepuke ʻe Sihova hono nima.” (Saame 37:24) ʻOku hanga ʻe Sihova ʻo ‘pukepuke ʻene kau sevānití’ ʻi he ngaahi founga kehekehe. Fakatokangaʻi ʻa e hokosia ko ení mei he motu Kalipiane ko St. Croix.

Naʻe fehangahangai ha kiʻi taʻahine mo ha tenge mei hono kaungāakó koeʻuhí ko e ʻikai ke ne salute ki he fuká ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakalotu. Hili ʻene lotu kia Sihova ki ha tokoní, naʻá ne fili ke ne fehangahangai mo e ʻīsiu ko ení. Naʻá ne ʻoatu ai ʻene līpooti hono hoko ki he kalasí ʻi he kaveinga fekauʻaki mo e salute ki he fuká. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e tohi Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú, naʻá ne fakamatala ki he anga ʻo e hoko ʻa e talanoa ʻo Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikō ke makatuʻunga mei ai ʻene filí. Naʻá ne pehē: “Naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa e toko tolu Hepelū ko ení koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau lotu ki he ʻīmisí.” Naʻá ne tuʻuaki atu leva ʻa e tohí ki he faʻahinga naʻe ʻi aí. Ko e toko tahataha ʻi hono kaungāakó naʻa nau loto ke maʻu ha tatau. ʻI he ʻiloʻi ʻe he kiʻi taʻahiné naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e mālohi mo e poto ke ne faifakamoʻoni ai ʻi he kaveinga mahuʻinga ko iá, naʻá ne fiefia lahi ʻaupito.

Kapau ʻe faifai ange peá ke veiveiua pe ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate koe, fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Saame 34:17-19; 55:22; mo e 145:18, 19. ʻEke ki ha Kau Fakamoʻoni kuo nau fuoloa ʻaupito ʻi he moʻoní ki he anga hono tokangaʻi kinautolu ʻe Sihová. Pea ʻi he taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá, lotu kiate ia fekauʻaki mo e meʻa ko iá. Te ke ʻiloʻi vave ai ʻa e anga ʻo e “tokanga mai kiate kimoutolu” ʻa Sihová.