Skip to content

Skip to table of contents

ʻOua ʻe Fakaʻatā ʻa e Ngaahi Faihala ʻa e Niʻihi Kehé Ke Ne Fakatūkiaʻi Koe

ʻOua ʻe Fakaʻatā ʻa e Ngaahi Faihala ʻa e Niʻihi Kehé Ke Ne Fakatūkiaʻi Koe

“Hokohoko atu ʻa e . . . fefakamolemoleʻaki loto-lelei.”​—KOL. 3:13.

HIVA: 53, 28

1, 2. Naʻe anga-fēfē hono tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻa e tupu ʻa e kakai ʻa Sihová?

 TAKATAKAI ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha kautaha ʻoku faʻuʻaki ʻa e kakai ʻoku ʻofa kia Sihova mo nau loto ke tauhi kiate ia. Ko e kakai ko ení ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi faihala mo e ngaahi fehālaaki, ʻoku tataki ʻe Sihova hono kakaí ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní. Tau sio angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga kuó ne tāpuakiʻiʻaki kinautolú.

2 ʻI he 1914, naʻe tokosiʻi ʻaupito ʻa e kakai naʻe lotu kia Sihová. Ka naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fakamalangá. Ko e olá, kuo ako ai ʻe he laui miliona ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú pea kuo nau hoko ko ʻene Kau Fakamoʻoni. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e tupu fakaofo ko ení ʻi heʻene pehē: “Ko e kiʻi siʻi ʻe hoko ko e toko afe, pea ko e momoʻi meʻa ko e puleʻanga malohi: Ko au Sihova te u fakavave ia ʻi hono taimi.” (ʻAi. 60:22) ʻI he ʻahó ni, ʻoku lava ke tau sio māʻalaʻala ki hono fakahoko ʻa e kikite ko ení. Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau hangē ha fuʻu puleʻanga lahí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻi he māmaní ʻoku nau tokosiʻi ange ʻi he tokolahi fakakātoa ʻo e kakai ʻa Sihová.

3. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻa e ʻofá ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

3 Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova hono kakaí ke fakaivimālohiʻi ʻenau feʻofaʻakí. “Ko e ʻOtuá ko e ʻofa,” pea ʻoku nau faʻifaʻitaki kiate ia. (1 Sio. 4:8) Naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau “feʻofaʻaki.” Naʻá ne toe tala ange: “I he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko kimoutolú ko ʻeku kau ākonga, ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:34, 35) Ki muí ni mai, kuo fakahāhā ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e feʻofaʻaki ko ení neongo ʻa e taimi ʻoku kau atu ai ʻa e ngaahi puleʻangá ki he taú. Ko e fakatātaá, ʻi he tau lahi hono ua ʻa māmaní, fakafuofua ki he kakai ʻe 55 miliona naʻe mate aí. Ka naʻe ʻikai ke tāmateʻi ʻe he kakai ʻa Sihová ha taha ʻi he tau ko iá. (Lau ʻa e Maika 4:1, 3.) Naʻe tokoni eni ke nau hanganaki ‘ʻataʻatā mei he toto ʻo e tangata kotoa pē.’​—Ngā. 20:26.

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatokangaʻi ʻa e tupu tokolahi ʻa e kakai ʻa Sihová?

4 ʻOku hokohoko atu ʻa e tupu tokolahi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá neongo ʻa e mālohi honau fili ko Sētané. Ko ia ʻa e “ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení.” (2 Kol. 4:4) ʻOku puleʻi ʻe Sētane ʻa e ngaahi kautaha fakapolitikale ʻo e māmani ko ení, pea pehē ki he ngaahi kautaha tufaki ongoongó, pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he feinga ke taʻofi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Ka heʻikai lava ke ne taʻofi ʻa e ngāue ko ení. Kae kehe, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku toe siʻi pē hono taimí, ko ia ʻokú ne feinga hokohoko ke taʻofi ʻetau lotu kia Sihová.​—Fkh. 12:12.

TE KE MATEAKI ʻI HE TAIMI ʻOKU FAI AI ʻE HE NIʻIHI KEHÉ HA FEHĀLĀKÍ?

5. Ko e hā ʻe fakalotomamahiʻi nai ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé ʻi ha taimi? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

5 ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai kehé. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “‘Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.’ Ko ʻeni ia ʻa e fekau lahi tahá mo muʻomuʻá. Ko hono uá, hangē ko iá, ʻa eni: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’” (Māt. 22:35-39) Neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku fanauʻi kinautolu mo e taʻehaohaoá, ko e nunuʻa ia ʻo e faiangahala ʻa ʻĀtamá. (Lau ʻa e Loma 5:12, 19.) Ko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe leaʻaki pe fai nai ʻe ha niʻihi ha meʻa ʻi he fakatahaʻangá te tau loto-mamahi ai. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ení, ko e hā te tau faí? ʻE kei mālohi ai pē ʻetau ʻofa kia Sihová? Te tau kei mateaki kiate ia mo hono kakaí? ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau leaʻaki pe fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakalotomamahi ki he niʻihi kehé. Tau vakai angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kiate kinautolú.

Kapau naʻá ke moʻui ʻi ʻIsileli ʻi he taimi ʻo ʻĪlai mo hono ongo fohá, naʻe mei fēfē hoʻo fakafeangaí? (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke akonakiʻi fefeka ai ʻe ʻĪlai hono ongo fohá?

6 Ko e fakatātaá, naʻe hoko ʻa ʻĪlai ko e taulaʻeiki lahi ʻi ʻIsileli, ka naʻe talangataʻa hono ongo fohá ki he ngaahi lao ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Koe fānau oe agakovi ae ogo foha o Ilai; nae ikai te na ilo a Jihova.” (1 Sām. 2:12PM) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪlai naʻe kovi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe hono ongo fohá. Neongo ia, naʻe ʻikai feʻunga ʻene akonakiʻi kinauá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa ʻĪlai mo hono ongo fohá. Pea ki mui aí, naʻe ʻikai ke ne toe fakaʻatā ʻa e hako ʻo ʻĪlaí ke nau ngāue ko e kau taulaʻeiki lahi. (1 Sām. 3:10-14) Kapau naʻá ke moʻui ʻi he taimi ʻo ʻĪlaí pea ʻiloʻi naʻá ne tuku pē hono ongo fohá ke na fai ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú, naʻá ke mei tūkia ai? ʻE hoko ʻa e tuʻunga ko ení ke ne fakavaivaiʻi hoʻo tui kia Sihová, pea ʻe iku ʻo taʻofi ai hoʻo tauhi kiate iá?

7. Ko e hā ʻa e angahala mamafa naʻe fai ʻe Tēvitá, pea ko e hā naʻe fai ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo iá?

7 Naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻaupito, pea ko e ʻuhinga ia naʻe ʻofa lahi ʻaupito ai ʻa Sihova ʻiate iá. (1 Sām. 13:13, 14; Ngā. 13:22) Ka neongo ia naʻe fai ʻe Tēvita ha meʻa naʻe kovi ʻaupito. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻŪlaia ʻi he taú, naʻe fehokotaki fakasino ʻa Tēvita mo e uaifi ʻo ʻŪlaiá, ʻa Patisepa, peá ne hoko ai ʻo feitama. Naʻe ʻikai ke loto ʻa Tēvita ke ʻilo ʻe ha taha ʻa e meʻa naʻá ne faí. Ko ia naʻá ne tuʻutuʻuni kia ʻŪlaia ke haʻu ʻo sio mai kiate ia peá ne feinga leva ke fakalotoʻi ia ke ʻalu ki hono ʻapí. Naʻe ʻamanaki ʻa Tēvita ʻe ʻalu ʻa ʻŪlaia ʻo fehokotaki fakasino mo Patisepa koeʻuhí ke fakakaukau ʻa e kakaí ko ʻŪlaia ʻa e tamai ʻa e pēpeé. Ka naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa ʻŪlaia ia ki hono ʻapí. Ko ia naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita ke mate ʻa ʻŪlaia ʻi he taú. Koeʻuhí ko ʻene angahala mamafá, naʻe faingataʻaʻia lahi ʻaupito ai ʻa Tēvita mo hono fāmilí. (2 Sām. 12:9-12) Kae kehe, naʻe faimeesi ʻa Sihova pea fakamolemoleʻi ia. Naʻá ne ʻilo naʻe loto ʻa Tēvita ke ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. (1 Tuʻi 9:4) Kapau naʻá ke moʻui ʻi he taimi ko iá, naʻe mei fēfē hoʻo ongoʻi ki he meʻa naʻe fai ʻe Tēvitá? ʻE tuku ai hoʻo tauhi kia Sihová?

8. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻikai ke tauhi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki heʻene leá? (e) Hili ʻa e fehālaaki ʻa Pitá, ko e hā naʻe kei ngāueʻaki ai pē ʻe Sihova ʻa Pitá?

8 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ko e ʻapositolo ko Pitá. Naʻe fili ia ʻe Sīsū ke hoko ko e ʻapositolo. Neongo ia, naʻe leaʻaki mo fai ʻe Pita ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa naʻe hala. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Pita heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa Sīsū neongo kapau ʻe fai pehē ʻa e niʻihi kehé. (Mk. 14:27-31, 50) Kae hili hono puke ʻa Sīsuú, naʻe liʻaki ia ʻe he kotoa ʻo e kau ʻapositoló ʻo kau ai ʻa Pita. Naʻe ʻi ai ʻa e tuʻunga kehekehe ʻe tolu naʻe pehē ai ʻe Pita naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa Sīsū. (Mk. 14:53, 54, 66-72) Kae kehe, naʻe loto-mamahi lahi ʻa Pita ʻi he meʻa naʻá ne faí. Ka naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova mo ne kei ngāueʻaki ia. Kapau naʻá ke hoko ko ha ākonga ʻi he taimi ko iá peá ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Pitá, te ke kei falala kia Sihova?

9. Ko e hā ʻokú ke tui ai ʻoku fakamaau totonu maʻu pē ʻa e ʻOtuá?

9 Mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hala pea naʻe loto-mamahi lahi ai ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku hoko ia he ʻahó ni, ko e hā te ke faí? ʻE taʻofi ai hoʻo ʻalu ki he ngaahi fakatahá pe aʻu ʻo liʻaki fakaʻaufuli ʻa Sihova mo ʻene kakaí? Pe te ke ʻiloʻi ʻoku faimeesi ʻa Sihova pea ʻokú ne tatali nai ki ha taha ke ne fakatomala? Ka ʻoku ʻi ai nai e taimi, ko e tokotaha ʻoku halaia ʻi hono fai ha angahala mamafa, ʻoku ʻikai te ne ongoʻi fakatomala ʻi he meʻa naʻá ne faí. Te ke falala kia Sihova ʻokú ne ʻafioʻi eni pea te ne fai ha ngāue fekauʻaki mo ia ʻi hono taimi totonu? Te ne toʻo atu nai ʻa e tokotaha ko iá mei he fakatahaʻangá kapau ʻoku fiemaʻu. ʻOkú ke tui ʻe fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonú pea ʻokú ne fakamaau totonu?

HANGANAKI MATEAKI

10. Ko e hā naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi faihala ʻa Siutasi ʻIsikalioté mo Pitá?

10 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo e tokolahi naʻa nau hanganaki mateaki kia Sihova mo hono kakaí, neongo hono fai ʻe he niʻihi takatakai ʻiate kinautolú ha ngaahi faihala mafatukituki. Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei tahá ko Sīsū. Hili ʻene fakamoleki ʻa e pō kakato ʻi he lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻene Tamaí, naʻá ne fili ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12. Ka ko e taha ʻo kinautolu, ko Siutasi ʻIsikaliote, naʻá ne lavakiʻi ʻa Sīsū ki mui ai. Naʻe toe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa Sīsū. (Luke 6:12-16; 22:2-6, 31, 32) Naʻe ʻikai ke tukuakiʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova, pe ko e toenga ʻo e kau ākongá ʻi he taimi naʻe fakalotomamahiʻi ai ia ʻe ha niʻihi. ʻI hono kehé, naʻá ne kei vāofi pē mo ʻene Tamaí mo hokohoko atu ʻene tauhi mateaki kiate iá. Ko e olá, naʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ʻaki hono fokotuʻu mai ia mei he maté pea ki mui aí naʻe fakanofo ia ko e Tuʻi ʻo e Puleʻangá ʻi hēvani.​—Māt. 28:7, 18-20.

11. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he taimi ko ení?

11 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ke tau hoko ʻo mateaki kia Sihova mo ʻene kakaí. Pea kuo tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fai pehē. ʻOku lava ke tau sio ki hono tataki ʻe Sihova ʻene kau sevānití ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá. ʻOkú ne tokoniʻi kinautolu ke nau malangaʻi ʻa e moʻoní ʻi māmani lahi, pea ko kinautolu pē ʻoku nau fai ʻa e ngāue ko ení. ʻOku nau toe fāʻūtaha mo maʻu ʻa e fiefia moʻoní koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻaki kinautolu ʻe Sihová. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Sihova ʻi heʻene pehē: “Vakai ko ʻeku kau sevaniti te nau mavava ʻi he fiefia honau loto.”​—ʻAi. 65:14.

12. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi faihala ʻa e niʻihi kehé?

12 ʻOku tau fiefia moʻoni koeʻuhí ʻoku tataki kitautolu ʻe Sihova mo tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kakai ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku ʻikai ke nau fiefia mo maʻu ʻa e ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú. He taʻefakapotopoto mo taʻetotonu ē ke mavahe meia Sihova mo ʻene kakaí koeʻuhí pē ko hano fai pe leaʻaki ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá ha meʻa ʻoku hala! ʻI hono kehé, kuo pau ke tau hanganaki mateaki kia Sihova mo muimui ki heʻene fakahinohinó. ʻOku toe fiemaʻu ke tau ako ki he founga ke vakai mo fakafeangai ai ki he ngaahi faihala ʻa e niʻihi kehé.

ʻOKU TOTONU KE FĒFĒ HOʻO FAKAFEANGAÍ?

13, 14. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fekātakiʻakí? (e) Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí?

13 Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku leaʻaki pe fai ʻe ha taha ho fanga tokouá ha meʻa ʻo ke loto-mamahi ai? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e faleʻi ko ení: “ʻOua naʻa ʻoho ho loto ke ʻita: He ko e ʻita ʻoku ne ngaohi hono nofoʻanga ʻi he fatafata ʻo e sesele.” (Koh. 7:9) ʻOku tau taʻehaohaoa kotoa mo fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ko ia heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe fai mo leaʻaki maʻu pē ʻe hotau fanga tokouá ʻa e meʻa ʻoku totonú. Pea ʻoku ʻikai lelei ke tau faʻa fakakaukau ki heʻenau ngaahi fehālākí. Kapau te tau fai pehē, heʻikai nai ke tau kei fiefia ʻi he tauhi kia Sihová. Ko e toe kovi angé, ʻe hoko ʻo vaivai nai ʻetau tui kia Sihová pea te tau mavahe nai ai mei heʻene kautahá. Heʻikai leva ke tau kei malava ʻo tauhi kia Sihova pe ʻamanaki ke moʻui ʻi heʻene māmani foʻoú.

14 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke hanganaki fiefia ʻi he tauhi kia Sihová, ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe he niʻihi kehé ha meʻa ʻo ne fakalotomamahiʻi ai koe? Manatuʻi maʻu pē ʻene talaʻofa fakafiemālie ko ení: “Vakai, ʻoku ou fakatupu ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou: Pea ʻe ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.” (ʻAi. 65:17; 2 Pita 3:13) ʻE ʻoatu ʻe Sihova ʻa e ngaahi tāpuaki ko ení kapau te ke hanganaki mateaki kiate ia.

15. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ʻi he taimi ʻoku faihala mai ai ʻa e niʻihi kehé?

15 Ko e moʻoni, ʻoku teʻeki ai ke tau ʻi he māmani foʻoú. Ko ia kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha, ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau te mou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi faihala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemoleʻi foki kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní; he ka ʻikai ke mou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi faihala ʻa e kakaí, ʻe ʻikai foki ke fakamolemoleʻi ʻe hoʻomou Tamaí ʻa hoʻomou ngaahi faihalá.” Pea ʻi he taimi naʻe ʻeke ai ʻe Pita kia Sīsū pe ʻoku totonu ke tau fakamolemole ke “aʻu ʻo tuʻo fitu,” naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku ou tala atu kiate koe, ʻoku ʻikai ko e aʻu ki he tuʻo fitú, ka ko e aʻu ki he tuʻo fitungofulu-mā-fitu.” Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau loto-lelei maʻu pē ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.​—Māt. 6:14, 15; 18:21, 22.

16. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe Siosifá?

16 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ke fakafeangai ai ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Ko Siosifa mo hono tehiná ʻa e ongo foha pē ʻo Sēkope mo Lesielí. Naʻe toe ʻi ai mo e ngaahi foha ʻo Sēkope ʻe toko hongofulu, ka naʻe lahi ange ʻene ʻofa ʻia Siosifá ʻi he toenga ʻo e fānaú. Naʻe hoko eni ke nau meheka ʻaupito ʻia Siosifa. Ko hono moʻoní, naʻa nau fehiʻa lahi ʻiate ia pea aʻu ʻo nau fakatau atu ia ko ha pōpula pea ʻave ai ia ki ʻIsipite. Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipité ʻa Siosifa ke ne hoko ko e tokotaha maʻu mafai hono ua lahi taha ia ʻi he fonuá, koeʻuhí naʻe maongo ʻaupito kiate ia ʻa e ngāue lelei ʻa Siosifá. Ki mui aí, naʻe haʻu ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ki ʻIsipite ke fakatau meʻakai koeʻuhí naʻe tō ha honge. ʻI heʻenau sio kia Siosifá, naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi ia, ka naʻá ne ʻiloʻi kinautolu. Neongo naʻa nau ngaohikoviʻi ʻa Siosifa, naʻe ʻikai ke ne tauteaʻi kinautolu. Ka naʻá ne ʻahiʻahiʻi kinautolu ke ʻiloʻi pe kuo nau liliu moʻoni. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Siosifa kuo nau liliú, naʻá ne tala ange kiate kinautolu ko ia honau tokouá. Ki mui ai, naʻá ne ʻoatu ha lea fakafiemālie ʻo ne pehē: “ʻOua te mou manavahe: Te u tauhi kimoutolu mo hoʻomou tamaiki.”​—Sēn. 50:21.

17. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ke fai ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe he niʻihi kehé ha ngaahi fehālaaki?

17 Manatuʻi neongo ʻoku faihala ʻa e tokotaha kotoa, ʻokú ke fakalotomamahiʻi mo koe foki ʻa e niʻihi kehé. Ko ia kapau ʻokú ke ʻiloʻi kuó ke ʻai ha taha ke ne loto-mamahi, muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú. Kole kiate ia ke ne fakamolemoleʻi koe, pea feinga ke mo fakamelino. (Lau ʻa e Mātiu 5:23, 24.) ʻOku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Ko ia ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau kiate kinautolu. ʻOku tala mai ʻi he Kolose 3:13: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau pē.” Kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻi hotau fanga tokouá, heʻikai te tau kei loto-mamahi ai pē fekauʻaki mo ha meʻa naʻa nau fai ʻi he kuohilí. (1 Kol. 13:5) Pea kapau ʻoku tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe fakamolemoleʻi foki mo kitautolu ʻe Sihova. Ko ia ʻi he taimi ʻoku faihala ai ʻa e niʻihi kehé, ʻofa ke tau faimeesi kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻetau Tamaí ʻa Sihova, he ʻokú ne faimeesi mai kiate kitautolu.​—Lau ʻa e Saame 103:12-14.