Skip to content

Skip to table of contents

Te Ke Fakalelei‘i ‘a e Feke‘ike‘í pea Pouaki ‘a e Melinó?

Te Ke Fakalelei‘i ‘a e Feke‘ike‘í pea Pouaki ‘a e Melinó?

‘OKU fiema‘u ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke nofo melino ‘ene kau lotú. ‘Okú ne fiema‘u ke nau tuli ki he melinó ‘iate kinautolu. ‘I he‘enau fai peheé, ‘e ‘i ai leva ‘a e melino ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané. Ko e melino ko ení ‘oku tohoaki‘i ai ‘a e kakai tokolahi ki he fakataha‘angá.

Ko e fakatātaá, ko ha toketā taula-fa‘ahikehe ‘i Matakesikā na‘á ne fakatokanga‘i ‘a e melino ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai ‘a Sihová pea na‘á ne fakakaukau, ‘Ka faifai ange peá u loto ke kau ki ha lotu, ko e lotu ia ko ení.’ ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e ‘ikai ke ne toe lotu ki he kau tēmenioó, fai mo e ngaahi liliu ‘i he‘ene nofo malí, pea kamata ke ne lotu kia Sihova ko e ‘Otua ‘o e melinó.

Hangē ko e tangata ko iá, ‘i he ta‘u taki taha ‘oku hoko ai ‘a e kakai ‘e laui afe ko e konga ‘o e fakataha‘anga Kalisitiané pea ‘oku nau ma‘u ai ‘a e melino ‘oku nau fu‘u fiema‘ú. Ka ‘oku tau lau ‘i he Tohi Tapú ko e ‘mātu‘aki meheka mo feke‘ike‘i’ ‘i he fakataha‘angá ‘e lava ke ne maumau‘i ‘a e ngaahi kaungāme‘á pea fakatupunga mo e palopalema. (Sēm. 3:14-16) Ka ‘oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha fale‘i lelei kiate kitautolu ki he founga ke faka‘ehi‘ehi ai mei he ngaahi palopalema ko ení pea fakaivimālohi‘i ai ‘etau melino mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Tau vakai angé ki he founga ‘oku ngāue ai ‘a e fale‘i ko ení ‘i ha ngaahi tu‘unga mo‘oni ‘i he mo‘uí.

PALOPALEMÁ MO E FAKALELEI‘ANGÁ

“Na‘e ‘ikai ke u vā lelei mo ha tokoua na‘á ma ngāue fakataha. ‘I he taimi ‘e taha na‘á ma fekailangaki, pea na‘e hū mai ha ongo me‘a ‘e toko ua ‘o na sio tonu ‘i he‘ema keé.”​—CHRIS.

“Ko ha tuofefine na‘á ma malanga ma‘u pē, kae fakafokifā kuo ‘ikai ke toe hoko atu ‘ema fokotu‘utu‘u ki he ngāue fakafaifekaú. Pea na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne toe lea mai. Na‘e ‘ikai ha‘aku ‘ilo ‘e taha ki he ‘uhingá.”​—JANET.

Na‘á ku talanoa mo ha toko ua ‘o fakafehokotaki kimautolu ‘i he telefoní. Na‘e fakalea mai ‘a e toko taha ‘i he toko ua ko ení ke ma nofo ā, pea na‘á ku fakakaukau kuó ne tāpuni ‘a e telefoní. Na‘á ku lea‘aki leva ha ngaahi lea ta‘e‘ofa ‘o kau kiate ia ki he tokotaha ‘e tahá ‘i he telefoní, ka na‘e te‘eki ai ke tāpuni ‘e he tokotahá ni ia ‘a e telefoní.”​—MICHAEL.

“‘I he‘emau fakataha‘angá, na‘e kamata ke hoko ha palopalema ‘i he vā ‘o ha ongo tāimu‘a. Na‘e tafulu‘i ‘e he tokotaha ko ē ‘a e tokotaha ko eé. Na‘e fakalotosi‘i ki he ni‘ihi kehé ‘a ‘ena fakakikihí.”​—GARY.

‘Oku hā ngali ‘oku ‘ikai nai ko ha ngaahi palopalema mafatukituki eni. Ka ‘oku lava ke hoko ‘a e ngaahi tu‘unga ko ení ‘o fakatupunga ha mamahi fakaeongo tu‘uloa ki he kakai ‘oku kau ki aí pea ‘oku lava ke ne maumau‘i ‘a e melino ‘i he fakataha‘angá. Ko e me‘a fakafiefiá, he na‘e muimui ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ki he ngaahi fakahinohino ‘i he Tohi Tapú pea na‘a nau toe nofo melino ai. Ko e hā ‘a e ngaahi fakahinohino Fakatohitapu ‘okú ke fakakaukau na‘á ne tokoni‘i kinautolú?

“‘Oua te mou hoko ‘o femamahi‘aki ‘i he fonongá.” (Sēn. 45:24) Na‘e ‘oange ‘e Siosifa ki hono fanga tokouá ‘a e akonaki fakapotopoto ko ení ‘i he taimi na‘a nau foki ai ki he‘enau tamaí. ‘I he taimi ‘oku ‘ikai ke mapule‘i ai ‘e ha taha ‘ene ngaahi ongo‘í ‘o ne ‘ai ke ne ‘ita vavé, ‘e ‘alu ke toe kovi ange nai ai ‘a e tu‘ungá. ‘E hoko ‘o toe ‘ita nai ai mo e ni‘ihi kehé. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Chris na‘e faingata‘a kiate ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke ne hoko ‘o anga-fakatōkilalo pea muimui ‘i he ngaahi fakahinohinó. Na‘á ne loto ke liliu, ko ia na‘á ne kole fakamolemole ai ki he tokoua na‘á na fakakikihí. Na‘e ngāue mālohi leva ‘a Chris ke mapule‘i ‘ene ‘itá. ‘I he taimi na‘e fakatokanga‘i ai ‘e he tokouá ‘a e feinga lahi ‘a Chris ke liliú, na‘á ne fai ‘a e me‘a tatau. Kuó na melino ‘i he taimí ni ‘i he‘ena tauhi fakataha kia Sihová.

“‘Oku ta‘elavame‘a ‘a e ngaahi palaní ‘i he ‘ikai fai ha alēleá.” (Pal. 15:22) ‘I he taimi na‘e ‘ikai ke toe lea ange ai ‘a e kaume‘a ‘o Janet kiate iá, na‘á ne fili ke ngāue‘aki ‘a e veesi Tohi Tapu ko ení. Na‘á ne ‘alu ke alēlea pe lea ki hono tokouá. Na‘e ‘eke ange ‘e Janet pe na‘á ne fai ha me‘a ‘o fakamamahi‘i pe faka‘ita‘i ai ia. ‘I he ‘uluaki taimí na‘á na fakatou ongo‘i ta‘efiemālie. Ka ‘i he hokohoko atu ‘ena fetalanoa‘aki anga-mokomokó, na‘á na ongo‘i fiemālie ange ai. Na‘e ‘ilo‘i ‘e he tuofefiné na‘á ne ma‘uhala ‘o fekau‘aki mo ha me‘a na‘e hoko ‘i he kuohilí pea na‘e ‘ikai mo‘oni ke fai ‘e Janet ha me‘a ke faka‘ita‘i ai ia. Na‘á ne kole fakamolemole kia Janet, pea ‘i he taimí ni ‘okú na toe kaume‘a ‘i he‘ena tauhi fakataha kia Sihová.

“Kapau leva ‘okú ke ha‘u mo ho‘o me‘a‘ofá ki he ‘ōlitá peá ke manatu‘i hake ai ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku kovi‘ia ai ho tokouá ‘iate koe, tuku ho‘o me‘a‘ofá ‘i mu‘a ‘i he ‘ōlitá peá ke ‘alu. ‘Uluaki fakamelino mo ho tokouá.” (Māt. 5:23, 24) Na‘e ‘omai ‘e Sīsū ‘a e akonaki ko ení ‘i he‘ene Malanga ‘i he Mo‘ungá. ‘I he hili ‘a e lea ta‘e‘ofa ‘a Michael fekau‘aki mo e tokoua ‘e tahá, na‘á ne ongo‘i fakame‘apango‘ia. Na‘á ne fakakaukau ke fai ha me‘a pē ‘e fiema‘u ai ke fakalelei‘i ‘a e tu‘ungá. Ko ia na‘á ne ‘alu leva ki he tokouá ‘o kole fakamolemole. Ko e hā na‘e hokó? ‘Oku pehē ‘e Michael, “Na‘e fakamolemole‘i mo‘oni au ‘e hoku tokouá.” Na‘á na toe kaungāme‘a leva.

“Hokohoko atu ‘a e fekātaki‘aki mo e fefakamolemole‘aki loto-lelei neongo ai pē ‘o kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘okú ne ma‘u ha ‘uhinga ke lāunga ai fekau‘aki mo ha taha.” (Kol. 3:12-14) Manatu‘i ‘a e ongo tāimu‘a na‘á na fakakikihi ‘i he ngāue fakafaifekaú? Na‘e tokoni‘i anga-‘ofa kinaua ‘e ha tokotaha mātu‘a ke na ‘ilo‘i na‘á na fakalotomamahi‘i ai mo e ni‘ihi kehé mo ‘ai kinautolu ke nau ongo‘i ta‘efiemālie. Na‘á ne fakamanatu kiate kinaua ‘oku totonu ke na fekātaki‘aki pea tokoni ke tauhi ‘a e melino ‘i he fakataha‘angá. Na‘á na tali mo ngāue‘aki ‘a ‘ene akonakí. ‘Okú na vālelei ‘i he taimí ni ‘i he‘ena malanga‘i atu ‘a e ongoongo leleí.

Ko e akonaki tatau ko ia ‘oku ma‘u ‘i he Kolose 3:12-14, ‘e lava ke ne tokoni‘i koe ke ke hoko ai ‘o anga-fakatōkilalo, fakamolemole‘i ‘a e tokotaha na‘á ne fakalotomamahi‘i koé, pea tuku ‘a e fakakaukau ki he me‘a na‘e hokó. Kae fēfē kapau kuo tau feinga ke fakamolemole‘i ha taha ka kuo ‘ikai malava ke tau fai ia? ‘Oku ‘i ai ha tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘i he Mātiu 18:15 ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu. Neongo ko e lea ‘a Sīsuú na‘e fakatefito ia ki he ngaahi angahala mamafá, na‘á ne fakamatala‘i ‘a e me‘a ‘e lava ke tau fai ‘i he taimi pē ‘oku ‘i ai ai ha‘atau palopalema mo ha tokoua pe ko ha tuofefine. ‘I ha founga anga-‘ofa mo anga-fakatōkilaló, ‘e lava ke tau ‘alu ki he tokotaha ko iá ke talanoa fekau‘aki mo e me‘a na‘e hokó pea feinga ke fakalelei‘i ‘a e palopalemá.

‘Oku lahi mo e ngaahi fokotu‘u ‘aonga kehe ‘i he Tohi Tapú. Ko e lahi taha aí ‘oku kaunga ki ai ‘a e falala ki he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá kae lava ke tau fakahāhā ‘a e “fua ‘o e laumālié.” Ko e ngaahi ‘ulungaanga ko ení ko e “‘ofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū, mapule‘i-kita.” (Kal. 5:22, 23) Fakakaukau fekau‘aki mo eni. ‘Oku ngāue lelei ha mīsini ‘i he taimi ‘oku fakalolo ai hono ngaahi kongá. ‘I he founga meimei tatau, ‘oku faingofua ange ‘a hono fakalelei‘i ‘etau ngaahi fefaikehekehe‘akí pea ma‘u ha vaha‘angatae lelei ‘i he taimi ‘oku tau fakahāhā ai ‘a e ngaahi ‘ulungaanga lelei ko eni meia Sihová.

KO E KEHEKEHE ‘O E ANGA‘ITANGATÁ ‘OKÚ NE ‘AI KE FIEFIA ANGE ‘A E FAKATAHA‘ANGÁ

Ko kitautolu taki taha ‘oku ‘i ai ‘a hotau anga‘itangata. Ko kitautolu taki taha ‘oku kehekehe ‘a e anga‘itangata ‘oku tau ma‘ú mo e anga ‘o ‘etau vakai ki ha ngaahi me‘a pea pehē ki hono fakahaa‘i atu kitautolú. ‘Oku lava ke ‘ai ‘e he ngaahi me‘á ni ke fakafiefia mo fakamānako ‘etau kaume‘á. Ka ‘oku lava ke hoko ‘a e kehekehe hotau anga‘itangatá ‘o fakatupu ha ngaahi ta‘efemahino‘aki mo ha ta‘efelotoi. Na‘e ‘omai ‘e ha tokotaha mātu‘a taukei ha fakatātā ‘o e founga ‘e lava ke hoko ai ení ‘i he‘ene pehē: “Ko ha tokotaha mā ‘oku lava ke faingata‘a kiate ia ‘ene feohi mo ha tokotaha ‘oku anga-fakakaume‘a mo fa‘a talanoa. Ko e kehekehe ko iá ‘e hā ngali ‘oku ‘ikai fu‘u mahu‘inga; kae kehe ‘e lava ke iku atu ia ki ha ngaahi palopalema mafatukituki.” ‘Okú ke tui ko e kakai ko ia ‘oku mātu‘aki kehekehe ‘a honau anga‘itangatá ‘e ‘ikai ‘aupito te nau felātani kinautolu? Tau vakai angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e toko ua ‘i he kau ‘apositoló. ‘I he taimi ‘oku tau fakakaukau ai kia Pitá, te tau fakakaukau nai ko ha tokotaha ia na‘á ne lea‘aki ma‘u pē ha me‘a pē na‘e ‘i he‘ene fakakaukaú. ‘I he‘etau fakakaukau atu kia Sioné, ‘oku tau sioloto atu ko ha tokoua anga-‘ofa ia he na‘á ne fa‘a fakakaukau ma‘u pē ki mu‘a ke ne lea pe fai ha me‘á. Na‘e ma‘u ‘e Pita mo Sione ‘a e anga‘itangata kehekehe. Ka na‘á na ngāue fāitaha ‘i he‘ena tauhi kia Sihová. (Ngā. 8:14; Kal. 2:9) ‘E lava ke hoko ‘a e me‘a tatau kiate kitautolu ‘i he ‘ahó ni. Na‘a mo e kau Kalisitiane ‘oku mātu‘aki kehekehe honau anga‘itangatá ‘e lava ke nau ngāue lelei fakataha.

Kae fēfē kapau ‘oku lea‘aki pe fai ‘e ha taha ‘i ho‘o fakataha‘angá ha me‘a ‘o ne faka‘ita‘i ai koe? ‘Oku lelei ke tau manatu‘i na‘e pekia ‘a Kalaisi ma‘á e tokoua ko iá ‘o hangē pē ko ‘ene pekia ma‘aú, pea kuo pau ke ke ‘ofa ‘i ho tokouá. (Sione 13:34, 35; Loma 5:6-8) ‘Oku ‘ikai totonu ke ke fili ke ‘oua te ke kaume‘a mo e tokotaha ko iá pe faka‘ehi‘ehi mei ai. ‘I hono kehé, ‘eke hifo kiate koe: ‘‘Oku fai nai ‘e hoku tokouá ha me‘a ‘oku fepaki mo e lao ‘a Sihová? ‘Okú ne taumu‘a mo‘oni ke feinga ke fakalotomamahi‘i au? Pe ko e fekehekehe‘aki pē ‘i homa anga‘itangatá? Ko hono mo‘oní, ‘okú ne ma‘u ha ngaahi ‘ulungaanga te u sai‘ia ke ma‘u?’

Ko e fakatātaá, kapau ‘okú ne sai‘ia he talanoá ka ‘okú ke anga-fakalongolongo koe, ko e hā ‘oku ‘ikai ai ke mo ngāue fakataha ‘i he ngāue fakafaifekaú pea sio pe ko e hā ‘e lava ke ke akó? Pe fēfē kapau ‘okú ne nima-homo ange ‘iate koe? Kuó ke fakatokanga‘i ‘a e fiefia ‘oku ma‘u mei he foaki atu ki he kau ta‘umotu‘á, kau mahamahakí pe ko e kau masivá? Te ke lava ‘o ako mei he tokotaha ko iá ki he founga ke ke toe nima-homo ange ai? Ko e poiní, neongo ko koe mo ho tokouá pe tuofefiné ‘okú mo kehekehe, ‘e lava ke ke tokangataha ki hono ngaahi ‘ulungaanga leleí. Neongo ‘e ‘ikai ‘aupito te ne hoko ko ho kaume‘a lelei tahá, ka te mo vāofi ange. ‘E tokoni eni ke fakatupulekina ai ‘a e melino ‘iate kimoua fakatou‘osi pea mo e fakataha‘angá.

‘I he ‘uluaki senitulí, na‘e ‘i ai ha ongo tuofāfine ko ‘Iuotia mo Siniteke. ‘Oku hā ngali na‘e kehekehe ‘aupito hona anga‘itangatá, ka na‘e fakalototo‘a‘i kinaua ‘e he ‘apositolo ko Paulá ke na “fakakaukau taha ‘i he ‘Eikí.” (Fil. 4:2) ‘Oku tau loto foki ke lotu kia Sihova fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea pouaki ‘a e melino ‘i he fakataha‘angá.

‘OUA ‘E FAKA‘ATĀ ‘A E TA‘EFELOTOÍ KE HOKOHOKO ATU

Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau to‘o vave atu ha fa‘ahinga ongo‘i kovi pē ‘oku tau ma‘u ki he ni‘ihi kehé? ‘Oku lava ke tau fakahoa ‘a e ngaahi ongo‘i ko ení ki ha ngaahi vao palakū ‘oku tupu ‘i ha ngoue matala‘i‘akau faka‘ofo‘ofa. Kapau he‘ikai ke tau ta‘aki ‘a e vaó, ‘e vave ‘ene kāpui ‘a e ngoué kotoa. ‘I he founga meimei tatau, kapau ‘e hoko ‘o mālohi ‘etau ngaahi ongo‘i kovi ki he ni‘ihi kehé, ‘e lava heni ke ne uesia ‘a e fakataha‘angá kotoa. Ka ‘o kapau ‘oku tau ‘ofa kia Sihova mo hotau fanga tokouá, te tau fai ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku tau malavá ke tauhi ‘a e melino ‘i he fakataha‘angá.

Kapau te ke feinga anga-fakatōkilalo ke fakamelino mo e ni‘ihi kehé te ke ‘ohovale nai ‘i he ngaahi ola lelei ‘e ma‘u aí

‘I he‘etau feinga ke fakamelino mo e ni‘ihi kehé, te tau ‘ohovale nai ‘i he ngaahi me‘a lelei ‘e hoko aí. Na‘e hokosia eni ‘e ha tokotaha Fakamo‘oni. Ko ‘ene talanoá eni: “Na‘á ku ongo‘i hangē na‘e hanga ‘e ha tuofefine ‘o ‘ai au ke u hangē ha ki‘i leká. Na‘e faka‘ita‘i mo‘oni ai au. ‘I he fakautuutu ‘eku ‘itá, na‘e kamata ke u faka‘ehi‘ehi meiate ia. Na‘á ku fakakaukau, ‘‘Oku ‘ikai ke ne fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ‘oku tuha mo aú, ko ia he‘ikai te u teitei fakahāhā ‘e au ha faka‘apa‘apa kiate ia’”

Na‘e fakakaukau leva ‘a e tuofefine ko ení ki hono ‘ulungāngá tonu. “Na‘e kamata ke u sio ki hoku ngaahi anga‘itangata koví, pea na‘á ku loto-mamahi lahi. Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e pau ke fakatonutonu ‘eku fakakaukaú. Hili ‘eku lotu kia Sihova ‘o fekau‘aki mo e me‘á ni, na‘á ku fakatau mai ha ki‘i me‘a‘ofa ma‘á e tuofefiné peá u tohi mo ha ki‘i kaati ai ‘o kole fakamolemole ki he‘eku ‘ulungaanga koví. Na‘á ma fā‘ofua mo felotoi ke fakangalo‘i ‘a e me‘a na‘e hokó. Kuo ‘ikai ke toe ‘i ai ha‘ama palopalema.”

‘Oku fiema‘u ‘e he tokotaha kotoa pē ‘a e melino. Ka ‘oku lava ke hoko ‘a e ongo‘i ta‘epaú pe hīkisiá ke ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fai ha tō‘onga ‘oku ‘ikai fakamelino. ‘I he māmaní, ko e me‘a anga-maheni eni ia, ka ‘oku ‘amanekina mai ‘e Sihova ha me‘a kehe mei he‘ene kau lotú. ‘I he ha‘oha‘onga ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ‘oku totonu ke ‘i ai ‘a e melino mo e fā‘ūtaha. Na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ‘a Paula ke ne tohi ki he kau Kalisitiané ke nau “‘a‘eva ‘o taau mo e ui” na‘a nau ma‘ú. Na‘á ne fakalototo‘a‘i kinautolu ke nau fai eni “‘i he anga-fakatōkilalo mo e anga-malū kakato, ‘i he kātaki, ‘o fekātaki‘aki ‘i he ‘ofa, ‘o feinga tōtōivi ke tauhi ma‘u ‘a e laumālie taha ‘i he ha‘i fā‘ūtaha ko e melinó.” (‘Ef. 4:1-3) Ko e “ha‘i fā‘ūtaha ko e melinó” ‘a ē ‘oku fiefia ai ‘a e kakai ‘a Sihová ‘oku mātu‘aki mahu‘inga. Ko ia ‘ofa ke tau taki taha fai ‘a e me‘a kotoa te tau ala lavá ke ‘ai ia ke mālohi ange, pea ke fakalelei‘i ha fa‘ahinga palopalema pē nai ‘i hotau vā mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.