Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Fakafiemālie‘i ‘i he Kotoa ‘o ‘Eku Loto-Mo‘uá

Fakafiemālie‘i ‘i he Kotoa ‘o ‘Eku Loto-Mo‘uá

‘I he kauvai fakahihifo ‘o e Vaitafe Indus, ‘a ia ko Pākisitani ia he taimí ni, ‘oku tu‘u ai ‘a e kolo motu‘a ko Sukkur. Ko e feitu‘u ia na‘á ku tupu mai ai ki he māmaní ‘i he ‘aho 9 ‘o Nōvema, 1929. ‘I he taimi nai ko iá, na‘e ma‘u ai ‘e he‘eku ongo mātu‘á ha seti ‘o e ‘ū tohi lanu mata‘ā‘ā mei ha misinale Pilitānia. Ko e ‘ū tohi ko ia na‘e makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú na‘e ‘i ai hono kaunga ki hono liliu ‘a ‘eku mo‘uí ‘o u hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

NA‘E ui ‘a e ‘ū tohi ko iá ko e seti ‘umata. ‘I he‘eku malava ke vakai‘í, na‘á ku ma‘u ai ha talanoa fakatātā fakaue‘iloto na‘á ne langa‘i ‘eku mahu‘inga‘iá. Ko hono olá, na‘á ku fakatupulekina mei he kei si‘í ha fiekaia ki he ‘ilo Fakatohitapú, hangē ko e ‘ilo ko ia na‘e ‘omai ‘i he ngaahi voliume mahu‘inga ko iá.

‘I he malu‘aki mai ke uesia ‘a ‘Initia ‘i he Tau II ‘a Māmaní, na‘e hā ngali ‘alu ke kovi ‘aupito ‘a e tu‘unga ‘o ‘eku mo‘uí. Na‘e māvae ‘a ‘eku ongo mātu‘á pea iku ‘o na vete. Na‘e ‘ikai lava ke u mahino‘i pe ko e hā koā kuo taki taha ma‘ana ai ‘a e ongo me‘a na‘á ku ‘ofa aí. Na‘á ku ongo‘i faingata‘a‘ia fakaeongo mo li‘ekina. Na‘á ku toko taha pē, pea na‘e hā ngali ta‘emalava ke u ma‘u ‘a e fakafiemālie mo e poupou na‘á ku mātu‘aki fiema‘ú.

Na‘á ku nofo mo ‘eku fa‘eé ‘i he taimi ko iá ‘i Karachi, ko e kolomu‘a ‘o e vahefonuá. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tukituki mai ‘i homau ‘apí ‘a Fred Hardaker, ko ha toketā ta‘umotu‘a ‘a ia ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘á ne ‘i he tui tatau mo e misinale na‘a ne ‘omai ki hoku fāmilí ‘a e ‘ū tohí. Na‘á ne tu‘uaki ha ako Tohi Tapu ki he‘eku fa‘eé. Na‘e ‘ikai ke tali ‘e he‘eku fa‘eé ka na‘á ne pehē ange mahalo pē te u mahu‘inga‘ia ai. Na‘á ku kamata ako mo Tokoua Hardaker ‘i he uike pē hono hokó.

‘I ha uike si‘i mei ai, na‘á ku kamata ma‘u ai ‘a e fakataha faka-Kalisitiané ‘i he kilīniki ‘o Tokoua Hardaker. Ko e Kau Fakamo‘oni ta‘umotu‘a nai ‘e toko 12 na‘a nau fakataha ai ‘o lotú. Na‘a nau fakafiemālie‘i mo tokanga‘i au ‘o hangē ko hanau fohá. ‘Oku ou manatu ‘ofa ki he‘emau tangutu, ‘o nau tulolo hifo, pea mau talanoa ko e ngaahi kaume‘a mo‘oni, ‘a ia na‘á ku mātu‘aki fiema‘u ‘i he taimi ko iá.

‘Ikai fuoloa mei ai na‘e fakaafe‘i au ‘e Tokoua Hardaker ke u ‘alu mo ia ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘á ne ako‘i au ke u ngāue‘aki ha kalamafoni to‘oto‘o koe‘uhi ke lava ‘o ma tā ‘a e ngaahi peleti na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi malanga Fakatohitapu nounou. Na‘e mātu‘aki hangatonu ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi malangá, pea na‘e ‘ikai ke sai‘ia ‘a e ngaahi ‘api ‘e ni‘ihi ‘i he pōpoaki na‘e ‘i aí. Ka na‘á ku fiefia ‘i he faifakamo‘oni ki he ni‘ihi kehé. Na‘á ku mamahi‘i ‘aupito ‘a e mo‘oni Fakatohitapú pea manako ‘i hono vahevahe atu ia ki he ni‘ihi kehé.

‘I he nga‘unu atu ‘a e kau tau Siapaní ke kapa ‘a ‘Initiá, na‘e fakalalahi ai hono tenge ‘e he kau ma‘u mafai Pilitāniá ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Faifai atu pē, na‘e uesia tonu ai au ‘i Siulai 1943. Ko e pule akó, ko ha faifekau ‘Ingilani, na‘á ne tuli au ‘i he‘ene pehē “ko ha tokotaha ta‘etaau.” Na‘á ne tala ange ki he‘eku fa‘eé ko ‘eku feohi mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku ou fokotu‘u ai ha fa‘ifa‘itaki‘anga kovi ki he kau ako kehé. Na‘e ‘ita lahi ai ‘eku fa‘eé peá ne ta‘ofi ‘a ‘eku feohi mo e Kau Fakamo‘oní. Ki mui ai, na‘á ne fakaheka au ‘i ha vaka ‘o ‘ave ki he‘eku tamaí ki Peshawar, ko ha kolo ‘i he maile nai ‘e 850 (kilomita ‘e 1,370) ki he tokelaú. ‘I he ‘ikai te u ma‘u ha me‘akai fakalaumālie mo e feohi fakalaumālié, na‘e ‘ikai ai ke u toe longomo‘ui fakalaumālie.

TOE MO‘UI LELEI FAKALAUMĀLIE

‘I he 1947, na‘á ku foki ki Karachi ‘o kumi ngāue. Lolotonga ‘eku ‘i aí, na‘á ku ‘a‘ahi ki he kilīniki ‘a Toketā Hardaker. Na‘á ne talitali loto-māfana mo fiefia au.

“Sai, ko e hā nai e me‘a ‘okú ne fakahoha‘asi koé?” Ko ‘ene ‘eké mai ia, ‘i he fakakaukau ko ‘eku ‘alu angé ki ha fale‘i fakafaito‘o.

“Toketā, ‘oku ‘ikai te u puke fakaesino,” ko ‘eku talí ange ia. “‘Oku ou puke fakalaumālie. ‘Oku ou fiema‘u ke u ako Tohi Tapu.

Na‘á ne ‘eke mai, “Te ke sai‘ia ke kamata fakakū?”

“‘I he taimí ni pē kapau ‘e malava,” ko ‘eku talí ange ia.

Na‘á ma fakamoleki ha efiafi fakalata ‘i he ako Tohi Tapú. Ne u ongo‘i ‘o hangē kuó u foki ki hoku ‘api fakalaumālié. Na‘e feinga lahi ‘a ‘eku fa‘eé ke ta‘ofi ‘a ‘eku feohi mo e Kau Fakamo‘oní, ka ‘i he taimi ko ení na‘á ku fakapapau‘i ai ke ‘ai ‘a e mo‘oní ko ‘eku me‘a. ‘I he ‘aho 31 ‘o ‘Aokosi, 1947, na‘á ku faka‘ilonga‘i ai ‘eku fakatapui kia Sihová ‘aki ‘eku papitaiso ‘i he vaí. Taimi nounou mei ai, ‘i he‘eku ta‘u 17, na‘á ku kamata tāimu‘a tu‘uma‘u ai.

FAKAFIEFIA ‘A E NGĀUE TĀIMU‘Á

Ko hoku ‘uluaki vāhenga-ngāue tāimu‘á ko Quetta, ko ha kemi fakakautau Pilitānia ki mu‘a. ‘I he 1947, na‘e vaeua ai ‘a e fonuá ‘o hoko ko ‘Initia mo Pākisitani. * Ko e me‘a ko eni na‘e hokó na‘e langa‘i ai ke mafolalahia ‘a e fakamālohi fakalotu ‘i he lotolotonga ‘o e kakaí, ‘o iku ai ki he taha ‘o e fu‘u fehikitaki lahi taha ‘i he hisitōliá. Na‘e hiki ‘a e kau kumi hūfanga ‘e toko 14 miliona nai mei honau feitu‘ú. Na‘e ō ‘a e kau Mosilemi ‘i ‘Initiá ki Pākisitani, kae hiki ‘a e kau Hinitū mo e kau Siiki ‘i Pākisitaní ‘o nofo ‘i ‘Initia. Lolotonga ‘a e māveuveu ko iá, na‘á ku heka ‘i ha lēlue fe‘efi‘efihi ‘i Karachi ‘o piki mate ki ha piki‘anga ‘i tu‘a ‘i he meimei kotoa ‘a ‘eku fononga ki Quetta.

Ma‘u ha ‘asemipilī fakasēketi ‘i ‘Initia ‘i he 1948

Na‘á ku fetaulaki ‘i Quetta mo George Singh, ko ha tāimu‘a makehe na‘e ta‘u 20 tupu. Na‘e ‘omai ‘e George ha pasikala motu‘a na‘e lava ke u heka ai (pe takitaki) takai ‘i he feitu‘u mo‘unga‘iá. Ko e lahi taha ‘o e taimí, na‘á ku malanga toko taha ai. ‘I ha māhina ‘e ono, na‘á ku ma‘u ai ha ako Tohi Tapu ‘e 17, pea na‘e ha‘u ki he mo‘oní ‘a e ni‘ihi ‘o e kau akó. Ko e taha ‘o kinautolu, ko ha ‘ōfisa fakakautau ko Sadiq Masih, na‘á ne tokoni‘i au mo George ke liliu ‘a e ni‘ihi ‘o e ‘ū tohi Fakatohitapú ki he lea faka-‘Utú, ‘a e lea fakafonua ‘a Pākisitaní. Na‘e faifai pē ‘o hoko ‘a Sadiq ko ha tokotaha malanga faivelenga ‘o e ongoongo leleí.

Heka ‘i he Queen Elizabeth ‘i he ‘alu ki he Ako‘anga Kiliatí

Ki mui ai, na‘á ku foki ki Karachi ‘o ngāue mo Henry Finch pea mo Harry Forrest, ko ha ongo misinale na‘á na toki tū‘uta mai mei he Ako‘anga Kiliatí. Ko ha me‘a fakateokalati mahu‘inga mo‘oni na‘á na ako‘i mai kiate aú! Na‘á ku ‘alu he taimi ‘e taha mo Tokoua Finch ‘i ha fononga fakamalanga ki he fakatokelau ‘o Pākisitaní. ‘I he ve‘e mo‘unga ‘i he ngaahi ‘otu mo‘unga mā‘olungá, na‘a mau ma‘u ai ‘a e fa‘ahinga anga-fakatōkilalo tokolahi ‘i he koló na‘e lea faka-‘Utu ‘a ia na‘a nau fieinua ki he mo‘oni Fakatohitapú. ‘I he ta‘u ‘e ua ki mui ai, na‘á ku lava ‘o hū ki he Ako‘anga Kiliatí; na‘á ku foki mai ki Pākisitani ko ha ‘ovasia sēketi fakataimi. Na‘á ku nofo ‘i ha ‘api misinale ‘i Lahore, fakataha mo e fanga tokoua misinale kehe ‘e toko tolu.

FAKAAKEAKE MEI HA FAINGATA‘A

Ko e me‘a fakamamahí, na‘e ‘i ai ha ngaahi fetōkehekehe‘aki ‘i he kau misinale ‘i Lahore, ‘o tupu ai hono toe vahe fo‘ou ‘e he ‘ōfisi va‘á ‘a e ngaahi vāhenga-ngāué. Koe‘uhi ko ‘eku ta‘efakapotopoto ‘o kau ‘i he fekīhiakí, na‘e akonaki‘i fefeka ai au. Na‘á ku ongo‘i lōmekina, ‘o fakamulituku ‘aki kuó u ta‘elavame‘a fakalaumālie. Na‘á ku foki ki Karachi pea hoko atu ai ki Lonitoni, ‘Ingilani, ‘i he ‘amanaki ke u fai ha kamata fo‘ou fakalaumālie.

‘I Lonitoni, na‘e kau ‘i he‘eku fakataha‘angá ‘a e kau mēmipa tokolahi ‘o e fāmili Pēteli ‘i Lonitoní. Ko Pryce Hughes, ko ha sevāniti va‘a na‘e anga-lelei, na‘á ne ako‘i anga-‘ofa au. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘á ne talanoa mai ai ki he taimi na‘e akonaki‘i fefeka ai ia ‘e Joseph F. Rutherford, ‘a ia na‘á ne tokanga‘i ‘a e ngāue fakamalanga ‘i māmani lahí. ‘I he feinga ‘a Tokoua Hughes ke fakatonuhia‘i iá, na‘e valoki‘i fefeka ia ‘e Tokoua Rutherford. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he sio ki he malimali ‘a Tokoua Hughes ‘i he‘ene manatu ki aí. Na‘á ne pehē na‘á ne loto-mamahi ‘i he me‘a na‘e hokó ‘i he ‘uluaki taimí. Ka ki mui ai na‘á ne ‘ilo‘i na‘e fiema‘u kiate ia ‘a e akonaki fefeká pea ko ha fakahāhā ia ‘a e ‘ofa ‘a Sihová. (Hep. 12:6) Na‘e maongo ki hoku lotó ‘a ‘ene fakamatalá pea na‘e tokoni‘i ai au ke u toe hoko ‘o mafamafatatau fakalaumālie.

‘I he taimi nai ko iá, na‘e hiki ‘a ‘eku fa‘eé ki Lonitoni peá ne tali ha ako Tohi Tapu meia John E. Barr, ‘a ia na‘e ngāue ki mui ‘i he Kulupu Pulé. Na‘á ne tu‘uma‘u ‘o fai ‘a e fakalakalaka fakalaumālie peá ne papitaiso ‘i he 1957. Na‘á ku toki ‘ilo‘i ki mui na‘e ako foki ‘eku tamaí mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ki mu‘a ke ne maté.

‘I he 1958, na‘á ku mali ai mo Lene, ko ha tuofefine Tenima‘ake ‘a ia na‘e nofo ‘i Lonitoni. ‘I he ta‘u hono hokó, na‘á ma fiefia ai ‘i hono ma‘u ha ‘ofefine, ko Jane, ko e lahi taha ia ‘i he‘ema fānau ‘e toko nima. Na‘á ku toe ma‘u foki ‘a e ngaahi monū ‘o e ngāue ‘i he Fakataha‘anga Fulham. Kae kehe, na‘e fiema‘u ‘i ha taimi ‘i he mahamahaki ‘a Lene ke mau hiki ki ha feitu‘u ‘oku māfana ange ai ‘a e ‘eá. Ko ia ‘i he 1967, na‘a mau hiki ai ki ‘Atelaite, ‘Aositelēlia.

ME‘A MĀTU‘AKI FAKALOTOMAMAHI

Na‘e ‘i he‘emau fakataha‘anga ‘i ‘Atelaité ‘a e kau Kalisitiane pani ta‘umotu‘a ‘e toko 12. Na‘a nau takimu‘a faivelenga ‘i he ngāue fakamalangá. Na‘e vave ai ‘emau ma‘u ha founga-tu‘uma‘u fakalaumālie lelei.

‘I he 1979, na‘á ku fiefia ai mo Lene ‘i hono ma‘u ‘ema ki‘i tama hono nimá, ko Daniel. Na‘á ne puke lahi ‘i he Mongokōliá * pea na‘e ‘ikai ke ‘amanekina te ne mo‘ui fuoloa. Na‘a mo e taimí ni ‘oku ou kei fāinga pē ‘i hono fakamatala‘i ‘a ‘ema ongo‘i mamahí. Na‘á ma tuku taha ‘a homa taimí ki hono tokanga‘i ‘ene ngaahi fiema‘ú, lolotonga ia na‘e ‘ikai ke li‘aki ‘ema fānau ‘e toko faá. Na‘e maliu ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘o lanu pulū ‘a e kili ‘o Daniel ‘i he si‘i ‘a e ‘osikená ko e fakatupunga ‘e ha ongo fo‘i ava ‘i hono mafú, pea na‘e pau ke ma leleaki‘i ia ki he falemahakí. Neongo ‘ene mahamahakí, na‘á ne ‘atamai lelei ‘aupito peá ne ma‘u ha tō‘onga anga-‘ofa. Na‘á ne mātu‘aki sai‘ia foki ‘i he me‘a fakalaumālié. ‘I he lotu homau fāmilí ki mu‘a ‘i he kaí, na‘á ne kūnima, ‘o kamokamo, peá ne lea fiefia “‘Ēmeni!” Na‘á ne toki kai pē ‘i he ‘osi iá.

‘I he ta‘u fā ‘a Daniel, na‘á ne kanisā toto. Ko au mo Lene na‘á ma ongosia fakaesino mo fakaeongo. Na‘á ku ongo‘i ai ‘oku ou meimei ‘atamai vaivai. Ka, ‘i he‘ema mātu‘aki loto-si‘í, na‘e a‘u mai ki homa ‘apí ‘emau ‘ovasia sēketí, ko Neville Bromwich. Na‘á ne fakatō lo‘imata ‘i he pō ko iá, ‘o ne puke atu kimaua. Na‘a mau fetāngihi. Ko ‘ene lea anga-‘ofa mo manava‘ofá na‘e fakafiemālie‘i lahi ai kimaua. Na‘á ne mavahe ‘i he tahá hengihengi. ‘Ikai fuoloa mei ai na‘e mate ‘a Daniel. Ko ‘ene molé ‘a e me‘a fakamamahi taha ‘i he‘ema mo‘uí. Neongo ia, na‘á ma kātekina ‘ema mamahí, ‘i he tuipau ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e taha​—na‘a mo e maté—‘e lava ke ne fakamavahe‘i ‘a Daniel mei he ‘ofa ‘a Sihová. (Loma 8:38, 39) He fakatu‘otu‘a atu ē ko kimaua ke mau fakataha ‘i he taimi te ne toetu‘u mai ai ‘i he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá!​—Sione 5:28, 29.

MA‘U ‘A E FIEFIA ‘I HONO TOKONI‘I ‘A E NI‘IHI KEHÉ

‘I he ‘ahó ni, hili ‘eku fakaakeake mei ha pā kālava lalahi ‘e ua, ‘oku ou kei ngāue pē ko ha mātu‘a ‘i he fakataha‘angá. Ko ‘eku hokosiá kuo ‘ai ai ke u ma‘u ‘a e kaungāongo‘i mo e manava‘ofa ki he ni‘ihi kehé, tautefito ki he fa‘ahinga ‘oku nau fāinga mo e ngaahi palopalemá. ‘Oku ou feinga ke ‘oua ‘e fakamāu‘i kinautolu. ‘I hono kehé, ‘oku ou ‘eke hifo: ‘Kuo anga-fēfē hono liliu ‘e honau puipuitu‘á ‘a ‘enau ongo‘í mo e fakakaukaú? ‘E lava fēfē ke u fakahāhā ‘oku ou tokanga kiate kinautolu? ‘E lava fēfē ke u fakalototo‘a‘i kinautolu ke nau muimui ‘i he founga ‘a Sihová?’ ‘Oku ou manako mo‘oni ‘i hono fai ‘a e ngāue fakatauhisipi ‘i he fakataha‘angá! Ko e mo‘oni, ‘i he‘eku fakafiemālie‘i mo fakaivifo‘ou fakalaumālie ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku ou ongo‘i ‘oku ou fakafiemālie‘i mo fakaivifo‘ou‘i ai mo au tonu.

Hokohoko atu ‘eku ma‘u ‘a e fiemālie ‘i hono fai ‘a e ‘a‘ahi fakatauhisipí

‘Oku ou ongo‘i ‘o hangē ko e me‘a na‘e fakahaa‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé: “‘I hono lōmekina au ‘e he ngaahi loto-mo‘uá, na‘á ke fakafiemālie‘i mo fakanonga au [‘e Sihova].” (Saame 94:19) Kuó ne fakaivia au ‘i he kotoa ‘o e ngaahi palopalema ‘i he fāmilí, fakafepaki fakalotú, mamahi fakafo‘ituituí, mo e loto-mafasiá. Ko e mo‘oni, kuo hoko ‘a Sihova ko ha Tamai mo‘oni kiate au!

^ pal. 19 ‘I he ‘uluaki taimí, na‘e fa‘u‘aki ‘a Pākisitani ‘a Pākisitani Hihifo (ko Pākisitani ia he taimí ni) pea mo Pākisitani Hahake (ko Pengikolotesi ia he taimí ni).

^ pal. 29 Sio ki he kupu “‘Ohake ha Ki‘i Tama Mongokōlia​—Ko e Polé mo e Palé” ‘i he Awake! ‘o Sune 2011.