Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Mālohi ‘o ha Lea Fakafe‘iloaki

Ko e Mālohi ‘o ha Lea Fakafe‘iloaki

“MĀLŌ E LELEI! ‘Okú ke fēfē hake?”

‘Oku ‘ikai ha veiveiua kuó ke fa‘a lea‘aki ha lea fakafe‘iloaki hangē ko iá. Kuo a‘u nai ‘o fai fakataha ho‘o lea fakafe‘iloakí mo ha lulululu pe ko ha fā‘ofua. Ko e tō‘onga mo e lea ‘oku ngāue‘akí ‘oku kehe nai ‘i he feitu‘u ki he feitu‘u, ka ko e me‘a anga-maheni ‘i ha lea fakafe‘iloakí ‘oku meimei tatau. Ko hono mo‘oní, ko e ‘ikai ke fai ha lea pe tali ha lea fakafe‘iloakí ‘oku fa‘a to‘o-hala nai ‘o pehē ko e ta‘e‘ofa pe ko e fakamo‘oni ia ‘o e anga-kovi.

Ka ‘oku ‘ikai ke hehema ‘a e kakai kotoa pē ke lea fakafe‘iloaki ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku toumoua ‘a e ni‘ihi ke lea fakafe‘iloaki ko e tupu mei he mā pe si‘i hono fakamahu‘inga‘i-kitá. ‘Oku faingata‘a‘ia ‘a e ni‘ihi ke lea fakafe‘iloaki ki he ni‘ihi mei ha matakali, anga-fakafonua pe tu‘unga fakasōsiale kehe. Kae kehe, na‘a mo ha lea fakafe‘iloaki nounou ‘oku lava ke ‘i ai hono ola lelei.

‘Eke hifo: ‘Ko e hā ‘e lava ke hoko ‘i ha lea fakafe‘iloaki? Pea ko e hā ‘oku lava ke ako‘i mai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e lea fakafe‘iloakí?’

LEA FAKAFE‘ILOAKI “KI HE FA‘AHINGA KOTOA PĒ ‘O E TANGATÁ”

‘I hono talitali lelei ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘a e ‘uluaki Senitaile ko Koliniusí, ki he fakataha‘anga Kalisitiané, na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai ke filifilimānako ‘a e ‘Otuá.” (Ngā. 10:34) Na‘e tohi ‘e Pita ki mui ‘o pehē ko e ‘Otuá “‘okú ne finangalo ke a‘usia ‘e he tokotaha kotoa ‘a e fakatomalá.” (2 Pita 3:9) Te tau mu‘aki fakafekau‘aki nai ‘a e konga tohi ko iá mo ha tokotaha ‘okú ne ako ‘a e mo‘oní. Ka na‘e toe enginaki ‘a Pita ki he kau Kalisitiané: “Faka‘apa‘apa ki he fa‘ahinga kotoa pē ‘o e tangatá, ma‘u ‘a e ‘ofa ki he ha‘oha‘onga fakakātoa ‘o e fanga tokouá.” (1 Pita 2:17) ‘Ikai ‘e lelei ke tau lea fakafe‘iloaki ki he ni‘ihi kehé tatau ai pē pe ko e hā honau matakalí, anga-fakafonuá pe puipuitu‘á? Ko ha konga ia ‘o hono fakahāhā kiate kinautolu ‘a e faka‘apa‘apa mo e ‘ofa.

Na‘e enginaki ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he fa‘ahinga ‘i he fakataha‘angá: “Mou fetalitalilelei‘aki, hangē tofu pē ko hono talitali lelei foki kimoutolu ‘e he Kalaisí.” (Loma 15:7) Na‘e lave makehe ‘a Paula ki he fanga tokoua na‘e fakamo‘oni‘i ‘enau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia. Huanoa ange ai ‘a e fiema‘u ‘a e fakaivimālohi ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he ‘aho ní ‘i he‘etau fehangahangai mo hono ‘ohofi lahi ‘e Sētane ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá.—Kol. 4:11, fakamatala ‘i lalo; Fkh. 12:12, 17.

‘Oku fakahaa‘i ‘i he ngaahi fakatātā Fakatohitapú ‘oku lava ke fai ‘e he lea fakafe‘iloakí ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono ‘ai pē ke ongo‘i ‘e he ni‘ihi kehé ‘oku talitali lelei kinautolú.

FAKAFIEMĀLIE, FAKALOTOTO‘A, MO E ‘OFA

‘I he taimi ke hiki hifo ai ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ki he manava ‘o Melé, na‘e fekau‘i atu ‘e Sihova ha ‘āngelo ke ne lea kiate ia. “Mālō e lelei, ‘a e tokotaha kuo ‘ofeina lahí,” na‘á ne toe hoko atu, “‘Oku ‘iate koe ‘a Sihova.” Na‘e “hoha‘a lahi” ‘a Mele, ‘o ne veiveiua pe ko e hā ‘oku lea ange ai ha ‘āngeló. ‘I hono ‘ilo‘i ení, na‘e pehē ‘e he ‘āngeló: “‘Oua ‘e ilifia Mele, he kuo hōifua ‘a e ‘Otuá kiate koe.” Na‘á ne fakamatala‘i ange ko e taumu‘a ia ‘a e ‘Otuá ke ne fanau‘i ‘a e Mīsaiá. ‘I he ‘ikai ke ne kei hoha‘a ai peé, na‘e tali ange ‘e Mele ‘i he talangofua: “Vakai! Ko e kaunanga au ‘a Sihova! Fakatauange ke hoko mai kiate au ‘o fakatatau ki ho‘o leá.”—Luke 1:26-38.

Ko ha monū ia ki he ‘āngeló ke ne ngāue ko ha talafekau ‘a Sihova; ka na‘e ‘ikai te ne fakakaukau ‘oku mā‘ulalo ke ne lea ki ha tangata ta‘ehaohaoa. Na‘á ne kamata‘aki ha lea fakafe‘iloaki. ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ko iá? ‘Oku totonu ke tau mateuteu ke lea fakafe‘iloaki ki he ni‘ihi kehé pea fakalototo‘a‘i kinautolu. ‘I ha ngaahi fo‘i lea si‘i, ‘e lava ke tau tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé pea ‘ai ke nau tuipau ‘oku nau hoko mo‘oni ko ha konga ‘o e kakai ‘a Sihová.

Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘a e tokolahi ‘i he fakataha‘anga kotoa ‘o ‘Ēsia Maina mo ‘Iulopé. Na‘e ‘i he‘ene ‘ū tohí ‘a e lea fakafe‘iloaki pau. ‘Oku tau sio ki heni ‘i he Loma vahe 16. Na‘e lea fakafe‘iloaki ai ‘a Paula ki he kaungā-Kalisitiane tokolahi. Na‘á ne lave ai kia Fīpē “ko hotau tuofefiné,” pea faka‘ai‘ai ‘a e fanga tokouá ke nau “talitali lelei ia ‘i he ‘Eikí ‘i ha founga ‘oku tuha mo e kakai tapú pea ‘oange kiate ia ha fa‘ahinga tokoni pē te ne fiema‘u.” Na‘e lea fakafe‘iloaki ‘a Paula kia Pīsila mo ‘Akuila, “‘oku ‘ikai ngata pē ‘iate au ‘eku ‘oatu ‘a e fakamālō kiate kinauá kae toe pehē foki ki he ngaahi fakataha‘anga kotoa ‘o e ngaahi pule‘angá.” Na‘á ne lea fakafe‘iloaki ki he ni‘ihi ‘oku ‘ikai ‘aupito ke ‘iloa ‘i he ‘ahó ni—“ki hoku kaungāme‘a ‘ofeina ko ‘Īpenitusí” pea pehē kia “Talaifina mo Talaifosa, ko e ongo fefine ‘okú na ngāue mālohi ‘i he ‘Eikí.” ‘Io, na‘e mateuteu ‘a Paula ke lea fakafe‘iloaki ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Loma 16:1-16.

Sioloto atu ki he‘enau fiefia ‘i he‘enau ‘ilo‘i ‘oku fai ‘a e manatu ‘ofa kiate kinautolú. He lahi ē ko ‘enau ‘ofa kia Paula pea ‘iate kinautolú! Pea ‘i he fanongo ki he lea fakafe‘iloaki anga-‘ofa ko iá ‘oku pau na‘e fakalototo‘a‘i ai ‘a e kau Kalisitiane kehé, ‘o tokoni‘i ai kinautolu ke nau tu‘u ma‘u ‘i he tuí. ‘Io, ko e lea fakafe‘iloaki ‘oku fakahāhā ai ‘a e mahu‘inga‘ia mo e fakaongoongolelei mo‘oni fakafo‘ituituí ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘a e ngaahi kaungāme‘á pea fakafā‘ūtaha‘i ai ‘a e kau sevāniti mateaki ‘a e ‘Otuá.

‘I he a‘u ‘a Paula ki he taulanga ‘o Piuteolaí peá ne ‘alu hake ai ki Lomá, na‘e ‘alu hifo fakatonga ‘a e kau Kalisitiane ‘i he feitu‘ú ke fe‘iloaki mo ia. ‘I he sio atu kiate kinautolu mei he mama‘ó, na‘e “fakamālō ‘a Paula ki he ‘Otuá peá ne ma‘u ha loto-to‘a.” (Ngā. 28:13-15) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku tau malava pē nai ke malimali pe ta‘ata‘alo ‘i ha fakafe‘iloaki. Ka, na‘a mo ia ‘e lava ke fiefia ai ha taha, ko ha tokotaha nai ‘oku loto-mafasia pe loto-mamahi.

MAKATU‘UNGA KI HA LOTO-TATAU

Na‘e fiema‘u ke fai ‘e he ākonga ko Sēmisí ha akonaki fefeka. Na‘e hoko ‘a e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi ko e kau tono fakalaumālie ‘i he kaume‘a mo e māmaní. (Sēm. 4:4) Kae fakatokanga‘i ‘a e kamata ‘e Sēmisi ‘a ‘ene tohí:

“Ko au Sēmisi, ko ha tamaio‘eiki ‘a e ‘Otuá pea mo e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ko e tohi atu ki he matakali ‘e 12 ‘a ia ‘oku nau movetevete holó: Mālō e tau mo ena!” (Sēm. 1:1) ‘Oku pau na‘e faingofua ange ai ke tali ‘e he‘ene kau fanongó ‘ene fale‘í ‘i he‘enau ‘ilo‘i mei he‘ene lea fakafe‘iloakí na‘a nau ma‘u ‘a e tu‘unga tatau ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. ‘Io, ko ha lea fakafe‘iloaki fakatōkilalo ‘e lava ke ne faka‘atā ha faingamālie ke fai ai ha fetalanoa‘aki na‘a mo e ‘i he ngaahi me‘a mafatukitukí.

Ko ha lea fakafe‘iloaki ola lelei, neongo ‘ene nounoú, ‘oku totonu ke fai ‘i he loto-mo‘oni pea tapua atu ai ‘a e ‘ofa mo‘oni. ‘Oku pehē ia neongo kapau ‘oku hā ngali ‘ikai ke fakatokanga‘i. (Māt. 22:39) Ne a‘u ‘i he taimi ‘e taha ha tuofefine ‘i ‘Ailani ki he Fale Fakataha‘angá ‘i he teu pē ke kamata ‘a e fakatahá. ‘I he‘ene fakavave ki lotó, na‘e hanga hake ha tokoua, ‘o ne malimali, peá ne pehē: “Malō e lelei. Fakafiefia mo‘oni e sio kiate koé.” Na‘e ‘alu pē ‘a e tuofefiné ‘o tangutu ‘i hono seá.

‘I ha uike si‘i mei ai, na‘á ne fakaofiofi atu ai ki he tokouá ‘o tala ange na‘á ne fekuki ‘i ha taimi mo e tu‘unga fakalotomafasia ‘i ‘api. “Na‘á ku ongo‘i mātu‘aki mamahi ‘i he efiafi ko iá,” ko ‘ene leá ia, “pea na‘e meimei ‘ikai lava ke u ha‘u ki he Fale Fakataha‘angá. Na‘e ‘ikai lava ke u manatu‘i ‘a e konga lahi ‘o e fakatahá, tuku kehe pē ho‘o lea fakafe‘iloakí. Na‘á ne ‘ai au ke u ongo‘i na‘e talitali lelei mo‘oni au. ‘Oku ou fakamālō atu.”

Na‘e ‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e he tokoua ko iá ‘a e ola mālohi ‘o ‘ene lea fakafe‘iloaki nounoú. “‘I he‘ene tala mai ‘a e mahu‘inga kiate ia ‘a e ngaahi lea ko iá,” ko ‘ene fakamatalá ia, “na‘á ku fiefia lahi ‘i he‘eku feinga ke lea ki aí. Na‘e ‘ai foki ai au ke u ongo‘i lelei.”

Na‘e tohi ‘e Solomone: “Lī atu ho‘o maá ki he vaí, he ‘i he hili ha ngaahi ‘aho lahi te ke toe ma‘u mai ia.” (Tml. 11:1) ‘I he lāu‘ilo ki he mahu‘inga ‘o ‘etau lea fakafe‘iloakí, tautefito ki he kaungā-Kalisitiané, ‘oku tau hoko ai ko e fakakoloa ki he ni‘ihi kehé mo kitautolu. Ko ia ‘ofa ke ‘oua ‘aupito te tau fakasi‘ia ‘a e mālohi ‘o ha lea fakafe‘iloaki.