Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Manatu‘i?

‘Okú Ke Manatu‘i?

Kuó ke lau fakalelei ‘a e ngaahi ‘īsiu fakamuimui ‘o e Taua Le‘o? Sai, sio angé pe ‘e lava ke ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení:

Ko e hā ‘a e me‘a ‘e fā ‘e lava ke tau fai ke fakalelei‘i ai ‘etau hivá?

‘E lava ke tau tu‘u hangatonu pea puke ki ‘olunga ‘etau tohi hivá. ‘Oku totonu ke tau mānava lelei. ‘I he‘etau fakamanga ke ‘atā hotau ngutú pea hivá, ‘oku lava ai ke tau hiva le‘o-lahi ange.​—w17.11, p. 5.

Ko e hā ‘oku totonu ke maongo kiate kitautolu fekau‘aki mo e ngaahi tu‘u‘anga mo e hala na‘e fehokotaki mo e ngaahi kolo hūfanga ‘i ‘Isilelí?

Na‘e vahevahe ‘a e kolo hūfanga ‘e tolu ki he tafa‘aki taki taha ‘o e fonuá, pea tauhi ke ‘i ha tu‘unga lelei hono ngaahi halá. Na‘e lava ai ke vave mo faingofua ‘a e a‘u ha tokotaha hola ki ha kolo hūfanga.​—w17.11, p. 14.

Ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e me‘a‘ofa ‘a e ‘Otuá ko e huhu‘i fakafou ‘ia Sīsuú ko e me‘a‘ofa lelei taha ia ‘oku lava ke tau ma‘ú?

‘Okú ne fakatōli‘a hotau lotó ke tau mo‘ui ai pē, pea fakalato ‘etau fiema‘u ke ‘atā mei he angahalá mo e maté. Ko ‘ene ma‘u ha ongo‘i māfana ki he fānau ‘a ‘Ātamá, na‘e tokonaki mai ai ‘e he ‘Otuá ‘a Sīsū koe‘uhi ko kitautolu lolotonga ‘etau kei hoko ko e kau angahalá.​—wp17.6, p. 6-7.

Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘i he Saame 118:22 ‘a e toetu‘u ‘a Sīsuú?

Na‘e si‘aki ‘a Sīsū ‘i hono tu‘unga ko e Mīsaiá pea tāmate‘i ia. Koe‘uhi ke ne hoko ko e “maka-tuliki tefitó,” na‘e pau ke ne toetu‘u.​—w17.12, p. 9-10.

Na‘e fekau‘aki ‘a e laine hohoko ki he Mīsaiá mo e totonu ‘a e ‘uluaki fohá?

‘I he taimi ‘e ni‘ihi ko e laine hohoko kia Sīsuú na‘e fakafou ia ‘i he ‘uluaki fohá, ka na‘e ‘ikai ke pehē ma‘u pē. Ko Tēvitá na‘e ‘ikai ko e ‘uluaki foha ia ‘o Sesé; ka, na‘e fou mai ‘ia Tēvita ‘a e Mīsaiá.​—w17.12, p. 14-15.

Ko e hā ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni fakafaito‘o ‘oku ma‘u ‘i he Tohi Tapú?

‘I he malumalu ‘o e Laó, na‘e pau ke fakamavahe‘i ai ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘i ai honau ngaahi mahaki pau. Na‘e pau ke fanofano ‘a e kakaí ‘i he hili ‘a e ala ki ha sino kuo mate. Na‘e fiema‘u ‘i he Laó ke faka‘auha ‘a e kinoha‘a mei he tangatá ‘i he founga totonu. Na‘e pau ke fai ‘a e kamú ‘i he ‘aho hono valu ‘o e mo‘uí, ‘a ia na‘e lelei ia ‘i he fekau‘aki mo e malava ko ia ‘a e totó ke fatu tu‘ú.​—wp18.1, p. 7.

Ko e hā ‘oku ‘ikai hala ai ki ha Kalisitiane ke ‘ofa pē kia-kita?

‘Oku fiema‘u ke tau ‘ofa ki hotau kaungā‘apí ‘o hangē pē ko ‘etau ‘ofa kiate kitautolú. (Mk. 12:31) ‘Oku fiema‘u ki he ngaahi husepānití ke nau “‘ofa ki honau ngaahi uaifí ‘o hangē ko honau sino ‘o kinautolú.” (‘Ef. 5:28) Ka ko e mo‘oni, ‘oku lava ke siokita ‘a e ‘ofa kia-kitá.​—w18.01, p. 23.

Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘e lava ke tau fai ke tau tupu fakalaumālie aí?

‘Oku fiema‘u ke tau ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki ai pea ngāue‘aki leva ‘a e me‘a kuo tau akó. Kuo pau foki ke tau tali ‘a e tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihová pea tali ‘a e tokoni mei he ni‘ihi kehé pea hounga‘ia.​—w18.02, p. 26.

Ko e hā ‘oku ‘ikai ko e kī ai ki hono ‘ilo‘i ‘a e kaha‘ú ‘a e ‘asitalolosiá mo e tomu‘a tala ‘a e kaha‘ú?

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga kehekehe, ka ko e ‘uhinga tefitó he ‘oku fakahalaia‘i ‘e he Tohi Tapú ‘a e ongo tō‘ongá ni fakatou‘osi.​—wp18.2, p. 4-5.

‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki hono tali ha fakaafe ki ha kai?

Kapau kuo tau tali ha fakaafe, ‘oku totonu ke tau fai ki he‘etau leá. (Saame 15:4) ‘Oku totonu ke ‘oua te tau kaniseli tuku kehe kapau ‘oku mātu‘aki fiema‘u. Ngalingali kuo ngāue mālohi ‘a e tokotaha ‘okú ne fai ‘a e fakaafé ‘i hono teuteu ‘a e me‘akaí.​—w18.03, p. 18.

Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘oku lava ke ako ‘e he kau tangata kuo fakanofó meia Tīmoté?

Na‘e tokanga mo‘oni ‘a Tīmote ki he kakaí pea fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a fakalaumālié. Na‘á ne ngāue mālohi ‘i he ngāue toputapú pea ngāue‘aki ‘a e ngaahi lēsoni na‘á ne akó. Na‘á ne hanganaki ako‘i ‘a ia tonu pea falala ki he laumālie ‘o Sihová. ‘E lava ke fa‘ifa‘itaki ‘a e kau mātu‘á mo e ni‘ihi kehé ki he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá.​—w18.04, p. 13-14.