Skip to content

Skip to table of contents

‘Ofa Ke Tau Hoko Kotoa ‘o Taha ‘o Hangē ko e Taha ‘a Sihova mo Sīsuú

‘Ofa Ke Tau Hoko Kotoa ‘o Taha ‘o Hangē ko e Taha ‘a Sihova mo Sīsuú

“‘Oku ou fai atu ‘a e kole . . . ke nau hoko kotoa ‘o taha, ‘o hangē pē ko koé, ‘e Tamai, ‘okú ke fā‘ūtaha mo au.”​—SIONE 17:20, 21.

HIVA: 16, 31

1, 2. (a) Ko e hā na‘e kole ‘e Sīsū lolotonga ‘ene lotu faka‘osi mo ‘ene kau ‘apositoló? (e) Ko e hā na‘e hoha‘a nai ai ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fā‘ūtahá?

NA‘E hoha‘a ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fā‘ūtahá lolotonga ‘ene kai faka‘osi mo ‘ene kau ‘apositoló. ‘I he‘ene lotu mo kinautolú, na‘á ne pehē ai ‘okú ne loto ke taha, pe fā‘ūtaha ‘a ‘ene kau ākongá, ‘o hangē pē ko ‘ene fā‘ūtaha mo ‘ene Tamaí. (Lau ‘a e Sione 17:20, 21.) Kapau na‘e fā‘ūtaha ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú, ‘e fakamo‘oni‘i ‘e he me‘á ni ki he ni‘ihi kehé na‘e fekau‘i mai ‘e Sihova ‘a Sīsū ki he māmaní. ‘E ‘ilo‘i ‘e he kakaí ‘a e kau ākonga mo‘oni ‘a Sīsuú ‘i he‘enau fe‘ofa‘akí, pea ko e ‘ofá ni te ne ‘ai kinautolu ke nau toe fā‘ūtaha ange.​—Sione 13:34, 35.

2 ‘Oku lava ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘e talanoa lahi ai ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fā‘ūtahá ‘i he pō ko iá. Na‘á ne fakatokanga‘i na‘e ‘ikai ke fā‘ūtaha faka‘aufuli ‘a ‘ene kau ‘apositoló. Ko e fakatātaá, na‘e fakakikihi ‘a e kau ‘apositoló “pe ko hai ‘a e taha ‘o kinautolu na‘e pehē ko e lahi tahá,” ‘o hangē ko ia na‘a nau fai ki mu‘á. (Luke 22:24-27; Mk. 9:33, 34) ‘I ha toe taimi ‘e taha, na‘e kole ai ‘a Sēmisi mo Sione kia Sīsū ke ne ‘oange kiate kinaua ‘a e nofo‘anga mu‘omu‘a ‘i he Pule‘anga fakahēvaní, ke na ‘i hono tafa‘akí tonu.​—Mk. 10:35-40.

3. Ko e hā ‘a e me‘a na‘á ne mei ta‘ofi ‘a e kau ākonga ‘a Kalaisí mei he‘enau hoko ‘o fā‘ūtahá, pea ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki aí?

3 Ko ha holi ki ha mafai lahi angé na‘e ‘ikai ko e me‘a pē ia ‘e taha na‘e mei lava ke ne ta‘ofi ‘a e kau ākonga ‘a Kalaisí mei he‘enau hoko ‘o fā‘ūtahá. Na‘e māvahevahe ‘a e kakai ‘i he taimi ‘o Sīsuú koe‘uhí ko e tāufehi‘á mo e tomu‘a fehi‘á. Na‘e fiema‘u ki he kau ākonga ‘a Sīsuú ke nau iku‘i ‘a e ongo‘i ‘ikai lelei ko iá. ‘I he kupú ni, te tau lāulea ai ki he ngaahi fehu‘i ko ení: Ko e hā ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sīsū fekau‘aki mo e tomu‘a fehi‘á? Na‘e anga-fēfē ‘ene tokoni‘i ‘a hono kau muimuí ke nau ako ke fakafeangai ta‘efilifilimānako pe faitotonu ki he ni‘ihi kehé, pea hoko ‘o fā‘ūtahá? Pea ‘e anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú mo e ngaahi me‘a na‘á ne ako‘í ke tau hanganaki fā‘ūtahá?

TOMU‘A FEHI‘A KIA SĪSŪ MO HONO KAU MUIMUÍ

4. ‘Omai ha ngaahi fakatātā ‘o e tomu‘a fehi‘a na‘e hokosia ‘e Sīsuú.

4 Na‘a mo Sīsū na‘á ne hokosia tonu ‘a e tomu‘a fehi‘á. ‘I hono tala ‘e Filipe kia Nataniela kuó ne ‘ilo ‘a e Mīsaiá, na‘e pehē ange ‘e Nataniela: “‘E lava koā ke ha‘u ha me‘a lelei mei Nāsaleti?” (Sione 1:46) ‘Oku ngalingali na‘e ‘ilo‘i ‘e Nataniela ko e Mīsaiá ‘e ‘alo‘i ‘i Pētelihema, ‘o hangē ko ia na‘e tala ‘i he kikite ‘i he Maika 5:2. Na‘á ne fakakaukau nai na‘e ‘ikai ke mahu‘inga fe‘unga ‘a Nāsaleti ke hoko ko e kolo tupu‘anga ‘o e Mīsaiá. Pehē foki, na‘e ‘i ai ‘a e kau Siutea tu‘u-ki-mu‘a na‘a nau siolalo kia Sīsū koe‘uhi ko ‘ene ha‘u mei Kālelí. (Sione 7:52) Ko e kau Siutea tokolahi na‘a nau fakakaukau na‘e mā‘ulalo ‘a e kakai mei Kālelí. Ko e kau Siu ‘e ni‘ihi na‘a nau feinga ke laukovi kia Sīsū ‘aki hono ui ia ko ha Samēlia. (Sione 8:48) Ko e kau Samēliá na‘a nau ha‘u mei ha pule‘anga kehe, pea na‘e kehe ‘a ‘enau lotú mei he lotu ‘a e kau Siú. Na‘e ‘ikai loko faka‘apa‘apa ‘a e kau Siuteá mo e kau Kālelí ki he kau Samēliá pea na‘a nau faka‘ehi‘ehi meiate kinautolu.​—Sione 4:9.

5. Ko e hā ‘a e tomu‘a fehi‘a na‘e hokosia ‘e he kau ākonga ‘a Sīsuú?

5 Ko e kau taki lotu Siú na‘a nau ta‘efaka‘apa‘apa mo kinautolu foki ki he kau muimui ‘o Sīsuú. Na‘e ui kinautolu ‘e he kau Fālesí “ko e kakai mala‘ia.” (Sione 7:47-49) Na‘e vakai ‘a e kau Fālesí ‘oku ta‘e‘aonga mo vale ha taha pē na‘e ‘ikai ke ako ‘i he ngaahi ako‘anga fakalotu faka-Siú pea ‘ikai ke muimui ‘i he‘enau ngaahi talatukufakaholó. (Ngā. 4:13, fakamatala ‘i lalo) Ko Sīsū mo ‘ene kau ākongá na‘a nau hokosia ‘a e tomu‘a fehi‘á he ko e kakai ‘i he taimi ko iá na‘a nau pōlepole‘aki ‘enau lotú, ko honau tu‘unga ‘i he sōsaietí, pea mo honau matakalí. Ko e tomu‘a fehi‘a ko ení na‘á ne toe tākiekina ‘a e kau ākongá mo ‘enau vakai ki he ni‘ihi kehé. Ke hanganaki fā‘ūtaha, na‘e pau ke liliu ‘a e anga ‘o ‘enau fakakaukaú.

6. ‘Omai ha fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘e lava ke uesia kitautolu ‘e he tomu‘a fehi‘á.

6 ‘I he ‘ahó ni, ko e māmani takatakai ‘iate kitautolú ‘oku fonu ‘i he tomu‘a fehi‘á. ‘Oku tomu‘a fehi‘a mai nai ‘a e kakaí kiate kitautolu, pe ‘oku tau ki‘i tomu‘a fehi‘a nai ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku pehē ‘e ha tuofefine ‘a ia ko ha tāimu‘a ia he taimí ni ‘i ‘Aositelēlia: “Na‘e tupulaki ‘eku fehi‘a ‘i he kau pālangí ‘i he‘eku tokangataha ki he fakamaau ta‘etotonu na‘e fai ki he kakai ‘Apó​—‘i he kuohilí mo e lolotongá ni.” Na‘e toe fakalalahi ‘ene tāufehi‘á koe‘uhi ko hono ngaohikovi‘i ia ‘e he ni‘ihi. ‘Oku fakahaa‘i ‘e ha tokoua mei Kānata ‘a e anga ‘o ‘ene ongo‘i ki mu‘á: “Na‘á ku fakakaukau na‘e lelei ange ‘a e kakai lea faka-Falaniseé.” ‘Okú ne pehē ko e iku‘angá, na‘e ‘ikai te ne sai‘ia ‘i he fa‘ahinga na‘e lea faka-Pilitāniá.

7. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū fekau‘aki mo e tomu‘a fehi‘á?

7 Hangē ko ia ‘i he taimi ‘o Sīsuú, ko e ongo‘i tomu‘a fehi‘a ‘i he ‘aho ní ‘oku fa‘a mālohi ‘aupito pea faingata‘a ke liliu. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū fekau‘aki mo e ongo‘i peheé? ‘Uluakí, na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne hoko ‘o tomu‘a fehi‘a. Na‘á ne ta‘efilifilimānako ma‘u pē. Na‘á ne malanga ki he koloa‘ia mo e masiva, ki he kau Fālesí mo e kau Samēliá pea a‘u ki he kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá. Uá, na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘ene kau ākongá pea fakahaa‘i kiate kinautolu ‘aki ‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá ‘oku ‘ikai totonu ke nau hu‘uhu‘u fekau‘aki mo e ni‘ihi kehé pe tomu‘a fehi‘a kiate kinautolu.

IKU‘I ‘A E TOMU‘A FEHI‘Á ‘AKI ‘A E ‘OFA MO E ANGA-FAKATŌKILALO

8. Ko e hā ‘a e tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ko e makatu‘unga ia ki he‘etau fā‘ūtahá? Fakamatala‘i.

8 Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ha tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘a ia ko e makatu‘unga ia ki he‘etau fā‘ūtahá. Na‘á ne tala ki he‘ene kau ākongá: “Ko kimoutolu kotoa ko e fanga tokoua.” (Lau ‘a e Mātiu 23:8, 9.) ‘I he ‘uhinga ‘e taha, ko kitautolu kotoa ko e fanga tokoua koe‘uhí ko e fānau kotoa kitautolu ‘a ‘Ātama. (Ngā. 17:26) Na‘e fakamatala ‘a Sīsū ko ‘ene kau ākongá foki ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine koe‘uhí na‘a nau fakahaa‘i kotoa ko Sihova ‘a ‘enau Tamai fakahēvaní. (Māt. 12:50) Pea na‘a nau hoko kotoa ko e konga ‘o e fāmili ‘o e ‘Otuá pea na‘e fakafā‘ūtaha‘i kinautolu ‘e he ‘ofá mo e tuí. Ko e ‘uhinga ia na‘e ui ai ‘e he kau ‘apositoló ‘a e kau Kalisitiane kehé ko honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he‘enau tohi ki he ngaahi fakataha‘angá.​—Loma 1:13; 1 Pita 2:17; 1 Sio. 3:13. *​—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

9, 10. (a) Ko e hā na‘e ‘ikai ai ke ma‘u ‘e he kau Siú ha ‘uhinga ke nau pōlepole‘aki ai honau matakalí? (e) Na‘e anga-fēfē hono ako‘i ‘e Sīsū ‘oku hala ke siolalo ki he kakai mei ha matakali kehe? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

9 Hili hono tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ke nau fevakai‘aki ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kinautolú, na‘á ne fakamamafa‘i ai ‘oku fiema‘u ke nau hoko ‘o anga-fakatōkilalo. (Lau ‘a e Mātiu 23:11, 12.) Hangē ko ia kuo tau ‘osi ‘iló, na‘e fakamavahevahe‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he pōlepolé ‘a e kau ‘apositoló. Pea ‘i he taimi ‘o Sīsuú, na‘e mātu‘aki pōlepole ai ‘a e kakaí ‘i honau matakalí. Na‘e tui ‘a e kau Siu tokolahi na‘a nau lelei ange ‘i he ni‘ihi kehé koe‘uhí ko e fānau kinautolu ‘a ‘Ēpalahame. Ka na‘e tala ange ‘e Sione Papitaiso kiate kinautolu: “‘Oku malava ‘e he ‘Otuá ke fokotu‘u hake mei he ngaahi maká ni ha fānau ma‘a ‘Ēpalahame.”​—Luke 3:8.

10 Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘oku hala ‘a e pōlepole‘aki ‘e he kakaí ‘a honau matakalí. Na‘á ne fakamahino ia ‘i hono ‘eke ange ‘e ha sikalaipe: “Ko hai mo‘oni ‘a hoku kaungā‘apí?” ‘I hono tali ‘a e fehu‘i ko iá, na‘e fai ‘e Sīsū ha talanoa. Na‘e ‘i ai ha Siu na‘e haha ‘e ha kau kaiha‘a pea li‘aki ia ‘i he halá. Neongo na‘e fou mai ha kau Siu ‘o ofi ki he tangatá ni, na‘e ‘ikai te nau tokoni‘i ia. Ka na‘e ongo‘i faka‘ofa‘ia ha Samēlia ‘i he Siú peá ne tokanga‘i ia. Na‘e faka‘osi‘aki ‘e Sīsū ‘ene talanoá ‘aki hono tala ki he sikalaipé ‘oku fiema‘u ke ne hangē ko e Samēlia ko iá. (Luke 10:25-37) Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū na‘e lava ke ako‘i ‘e ha Samēlia ‘a e kau Siú ki he ‘uhinga ‘o e ‘ofa ki honau kaungā‘apí.

11. Ko e hā na‘e fiema‘u ai ke ta‘efilifilimānako ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú, pea na‘e anga-fēfē ‘ene tokoni‘i kinautolu ke nau mahino‘i iá?

11 Ki mu‘a ke ‘alu ‘a Sīsū ki hēvaní, na‘á ne tala ki he‘ene kau ākongá ke nau malanga “‘i he kotoa ‘o Siuteá mo Samēlia, pea ki he feitu‘u taupotu taha ‘o e māmaní.” (Ngā. 1:8) Ke fai ‘a e me‘a ko iá, na‘e pau ke iku‘i ‘e he kau ākonga ‘a Sīsuú ‘enau pōlepolé mo e tomu‘a fehi‘á. Na‘e fa‘a talanoa ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘o e kau mulí, pea na‘e teu‘i heni ‘ene kau ākongá ke nau malanga ki he pule‘anga kotoa pē. Ko e fakatātaá, na‘á ne fakahīkihiki‘i ha ‘ōfisa fakakautau muli ‘a ia na‘á ne ma‘u ha tui tu‘u-ki-mu‘a. (Māt. 8:5-10) ‘I hono kolo tupu‘anga ko Nāsaletí, na‘e fakamatala‘i ai ‘e Sīsū ‘a e anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e kau mulí, hangē ko e uitou Finisia mei Salepitá mo e kilia ko Neamani mei Sīliá. (Luke 4:25-27) Na‘e malanga foki ‘a Sīsū ki ha fefine Samēlia pea a‘u ‘o ne fakamoleki ‘a e ‘aho ‘e ua ‘i ha kolo Samēlia koe‘uhí he na‘e mahu‘inga‘ia ‘a e kakaí ‘i he‘ene pōpoakí.​—Sione 4:21-24, 40.

PAU KE TAU‘I ‘E HE MU‘AKI KAU KALISITIANÉ ‘A E TOMU‘A FEHI‘Á

12, 13. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e kau ‘apositoló ‘i hono ako‘i ‘e Sīsū ha fefine Samēlia? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i na‘e ‘ikai ke mahino‘i kakato ‘e Sēmisi mo Sione ‘a e me‘a na‘e feinga ‘a Sīsū ke ako‘i kiate kinauá?

12 Na‘e ‘ikai faingofua ki he kau ‘apositoló ke nau iku‘i ‘enau tomu‘a fehi‘á. Na‘a nau ‘ohovale ‘i he loto-lelei ‘a Sīsū ke ako‘i ha fefine Samēlia. (Sione 4:9, 27) Ko e hā hono ‘uhingá? Mahalo pē koe‘uhí na‘e ‘ikai ke lea ‘a e kau taki lotu Siú ki ha fefine ‘i ha feitu‘u kakai, pea he‘ikai ‘aupito ke nau lea ki ha fefine Samēlia ‘oku kovi hono ongoongó. Na‘e tala ange ‘e he kau ‘apositoló kia Sīsū ke ne kai, ka na‘e fiefia lahi ‘a Sīsū ‘i he talanoa mo e fefiné ni ‘o ‘ikai ai ke mahu‘inga kiate ia ‘a e kaí. Na‘e fiema‘u ia ‘e he ‘Otuá ke ne malanga, pea ko hono fai ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ‘e he‘ene Tamaí, na‘a mo e malanga ki ha fefine Samēliá, na‘e hangē ia ko ha me‘akai kiate ia.​—Sione 4:31-34.

13 Na‘e ‘ikai ke mahino‘i ‘e Sēmisi mo Sione ‘a e lēsoni mahu‘inga ko ení. ‘I he fononga ‘a e kau ākongá mo Sīsū ‘o fou atu ‘i Samēliá, na‘a nau kumi ha feitu‘u ke nau mohe ai ‘i he po‘ulí ‘i ha kolo Samēlia. Ka na‘e ‘ikai faka‘atā ‘e he kau Samēliá ke nau mohe ‘i ai. Na‘e ‘ita lahi ai ‘a Sēmisi mo Sione ‘o na ‘eke kia Sīsū pe ‘okú ne loto ke na ‘ohifo ha afi mei langi ke ne faka‘auha ‘a e koló kotoa. Na‘e fakatonutonu‘i mālohi kinaua ‘e Sīsū. (Luke 9:51-56) Mahalo pē na‘e ‘ikai mei ‘ita lahi ‘a Sēmisi mo Sione kapau na‘e hoko eni ‘i hona feitu‘u tupu‘anga ko Kālelí. ‘Oku ngalingali na‘á na ‘itá koe‘uhí na‘á na tomu‘a fehi‘a. Ki mui ai, ‘i he malanga ‘a Sione ki he kau Samēliá pea fanongo ‘a e tokolahi kiate iá, ‘oku pau pē nai na‘á ne ongo‘i mā ‘i he anga ‘o ‘ene fakafeangai ki mu‘á.​—Ngā. 8:14, 25.

14. Na‘e anga-fēfē hono fakalelei‘i ha palopalema ‘i he tomu‘a fehi‘á?

14 ‘Ikai fuoloa mei he Penitekosi ‘i he ta‘u 33, na‘e ‘i ai ha palopalema ‘o e tomu‘a fehi‘a ‘i he fakataha‘angá. ‘I he tufa me‘akai ‘a e fanga tokouá ki he kau uitou masivá, na‘a nau tukunoa‘i ‘a e kau uitou na‘e lea faka-Kalisí. (Ngā. 6:1) Na‘e hoko nai ení koe‘uhi ko e tomu‘a fehi‘a fekau‘aki mo e leá. Na‘e fakalelei‘i vave ‘e he kau ‘apositoló ‘a e palopalemá. Na‘a nau fili ‘a e fanga tokoua taau ‘e toko fitu ke nau tufotufa lelei ‘a e me‘akaí. Ko e fanga tokoua kotoa ko iá na‘a nau hingoa faka-Kalisi, ‘a ia kuo pau pē na‘e fakafiemālie‘i ‘e he me‘á ni ‘a e kau uitou na‘e loto-mamahí.

15. Na‘e anga-fēfē ‘a e ako ‘a Pita ke fakahāhā ‘a e ta‘efilifilimānako ki he tokotaha kotoa? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

15 ‘I he ta‘u 36, na‘e kamata ke malanga ai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú ki he kakai mei he pule‘anga kotoa pē. Ki mu‘a aí, na‘e fa‘a feohi pē ‘a e ‘apositolo ko Pitá mo e kau Siú pē. Na‘e ‘ai leva ‘e he ‘Otuá ke mahino ‘oku ‘ikai totonu ke filifilimānako ‘a e kau Kalisitiané, pea na‘e malanga ai ‘a Pita kia Koliniusi, ko ha sōtia Loma. (Lau ‘a e Ngāue 10:28, 34, 35.) Hili iá, na‘e feohi ‘a Pita mo kai fakataha mo e kau Kalisitiane ‘ikai ko e Siú. Kae kehe, ‘i ha ngaahi ta‘u ki mui ai, ‘i he kolo ko ‘Aniteoké, na‘e ta‘ofi ai ‘ene kai mo e kau Kalisitiane ‘ikai ko e Siú. (Kal. 2:11-14) Na‘e fakatonutonu‘i ‘e Paula ‘a Pita, pea na‘e tali ‘e Pita ‘a e fakatonutonú. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? ‘I he fai ‘e Pita ‘ene ‘uluaki tohi ki he kau Kalisitiane Siu mo ‘ikai Siu ‘i ‘Ēsia Mainá, na‘á ne talanoa ai fekau‘aki mo e mahu‘inga ke ‘ofa ‘i he kotoa ‘o hotau fanga tokouá.​—1 Pita 1:1; 2:17.

16. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e ‘iloa ai ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané?

16 ‘Oku hā mahino, koe‘uhi ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú, na‘e ako ai ‘a e kau ‘apositoló ke nau ‘ofa ‘i he “fa‘ahinga kakai kotoa pē.” (Sione 12:32; 1 Tīm. 4:10) Neongo na‘e fiema‘u ki ai ‘a e taimi, na‘e liliu ‘a e anga ‘o ‘enau vakai ki he kakaí. Ko hono mo‘oní, na‘e hoko ‘o ‘iloa ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ‘i he‘enau fe‘ofa‘akí. ‘I he ta‘u 200 nai, na‘e hiki ai ‘e he tokotaha-tohi ko Tetuliané ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he kakai kehé fekau‘aki mo e kau Kalisitiané: “‘Oku nau fe‘ofa‘aki,” pea “‘Oku nau mateuteu ke a‘u ‘o mate ma‘á e tokotaha ko eé.” Koe‘uhi ko e kau Kalisitiane ko iá na‘a nau ‘kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘oú,’ na‘a nau ako ke vakai ki he kakai kotoa pē ‘oku nau tatau, ko e anga ia ‘o e vakai ‘a e ‘Otuá kiate kinautolú.​—Kol. 3:10, 11.

17. ‘E lava fēfē ke tau to‘o ‘osi atu ha ongo‘i tomu‘a fehi‘a pē? ‘Omai ha fakatātā.

17 ‘I he ‘ahó ni, ‘e toe fiema‘u nai ai ‘a e taimi ke tau to‘o ‘osi atu ha ongo‘i tomu‘a fehi‘a pē. ‘Oku fakamatala ha tuofefine ‘i Falanisē ki he faingata‘a ‘a e me‘á ni kiate iá. ‘Okú ne pehē: “Kuo ako‘i kiate au ‘e Sihova ‘a e ‘uhinga ‘o e ‘ofá, ‘uhinga ‘o e fevahevahe‘akí, ‘uhinga ‘o e ‘ofa ki he fa‘ahinga kakai kotoa peé. Ka ‘oku ou kei ako pē ke iku‘i ‘a e tomu‘a fehi‘a ki he ni‘ihi kehé, pea ‘oku ‘ikai ma‘u pē ke faingofua. Ko e ‘uhinga ia ‘oku hokohoko atu ai ‘eku lotu fekau‘aki mo iá.” ‘Oku fakamatala ha tuofefine ‘i Sipeini ‘o pehē ‘oku kei pau pē ke ne tau‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei fekau‘aki mo ha kulupu ‘e ni‘ihi ‘o e kakaí. ‘Okú ne pehē: “‘Oku ou lavame‘a ‘i he taimi lahi tahá. Ka ‘oku ou ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u ke u hanganaki faitau. ‘Oku ou fakamālō kia Sihova, ‘i he‘eku fiefia ‘i he kau ki ha fāmili fā‘ūtaha.” Ko kitautolu kotoa ‘oku fiema‘u ke tau fakakaukau fakalelei ki he anga ‘o ‘etau ongo‘í. ‘Oku fiema‘u kiate kitautolu foki ke tau to‘o ‘osi atu ha ngaahi ongo‘i tomu‘a fehi‘a?

‘I HE TUPULAKI ‘A E ‘OFÁ, ‘OKU MOLE ATU AI ‘A E TOMU‘A FEHI‘Á

18, 19. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ke talitali lelei ai ‘a e tokotaha kotoa? (e) ‘E lava fēfē ke tau fai eni?

18 ‘Oku lelei ke tau manatu‘i na‘a tau mama‘o kotoa ki mu‘a mei he ‘Otuá. (‘Ef. 2:12) Ka na‘e tohoaki‘i kitautolu ‘e Sihova kiate ia ‘i he ‘ofa. (Hōs. 11:4; Sione 6:44) Pea na‘e talitali lelei kitautolu ‘e Kalaisi. Na‘á ne ‘ai ke tau malava ‘o hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o e ‘Otuá. (Lau ‘a e Loma 15:7.) Neongo ‘oku tau ta‘ehaohaoa, kuo anga-lelei ‘a Sīsū ‘o tali kitautolu, ko ia ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke a‘u ‘o tau fakakaukau ke taliteke‘i ha taha pē!

‘Oku tau fā‘ūtaha mo fe‘ofa‘akí koe‘uhi ko ‘etau kumi ki he “poto ‘oku mei ‘olungá” (Sio ki he palakalafi 19)

19 ‘I he‘etau ofi ange ki he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u fulikivanu ko ení, ‘e hoko ai ‘a e kakaí ‘o toe māvahevahe ange, tomu‘a fehi‘a, mo fonu ‘i he tāufehi‘á. (Kal. 5:19-21; 2 Tīm. 3:13) Ka ‘i he tu‘unga ko e kakai ‘a Sihová, ‘oku tau feinga ke ma‘u ‘a e “poto ‘oku mei ‘olungá,” ‘a ia ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau ta‘efilifilimānako pea pouaki ‘a e melinó. (Sēm. 3:17, 18) ‘Oku tau fiefia ke kaume‘a mo e kakai mei he ngaahi fonua kehé, tali ‘a e anga ‘o ‘enau tō‘ongá, pea a‘u nai ‘o ako ‘enau leá. ‘I he‘etau fai ení, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e nonga “hangē ko ha vaitafé” mo e fakamaau totonu “hangē ko e ngaahi peau ‘o e tahí.”​—‘Ai. 48:17, 18.

20. Ko e hā ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku liliu‘i ai ‘e he ‘ofá ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo e ongo‘í?

20 ‘I he ako Tohi Tapu ‘a e tuofefine mei ‘Aositelēliá, na‘e mole māmālie atu ai ‘a e kotoa ‘o ‘ene tomu‘a fehi‘a mo e tāufehi‘a mālohí. Na‘e liliu ‘e he ‘ofá ‘a e anga ‘o ‘ene fakakaukaú mo e ongo‘í. Ko e tokoua lea faka-Falanisē mei Kānatá ‘okú ne pehē ‘okú ne ‘ilo‘i he taimí ni ‘oku fa‘a fehi‘a ‘a e kakaí ‘i he ni‘ihi kehé koe‘uhí pē ko e ‘ikai te nau ‘ilo‘i kinautolú. Na‘á ne ‘ilo‘i “ko e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e kakaí ‘oku ‘ikai fakatu‘unga ia ‘i he feitu‘u ‘oku fanau‘i ai kinautolú.” Na‘e a‘u ‘o ne mali mo ha tuofefine ‘oku lea faka-Pilitānia! Ko e ongo fa‘ifa‘itaki‘anga ko ení ‘oku fakamo‘oni‘i ai ko e ‘ofá ‘okú ne iku‘i ‘a e tomu‘a fehi‘á. ‘Oku fakafā‘ūtaha‘i kitautolu ‘e he ‘ofá fakataha mo ha ha‘i he‘ikai lava ke motuhi.​—Kol. 3:14.

^ pal. 8 Ko e kupu‘i lea “fanga tokoua” ‘oku lava ke kau ai ‘a e fanga tuofāfine ‘i he fakataha‘angá. Na‘e faitohi ‘a Paula ki he “fanga tokoua” ‘i Lomá, ka ‘oku hā mahino na‘e kau heni ‘a e fanga tuofāfine, koe‘uhí na‘á ne lave ki he hingoa ‘o e fanga tuofāfine ‘e ni‘ihi. (Loma 16:3, 6, 12) ‘I he ngaahi ta‘u lahi, kuo ui ai ‘i he Taua Le‘o ‘a e kau Kalisitiane ‘i he fakataha‘angá ko e ‘fanga tokoua mo e fanga tuofāfine.’