Skip to content

Skip to table of contents

Tuku ke Ako‘i Ho Konisēnisí ‘e he Lao mo e Tefito‘i Mo‘oni ‘a e ‘Otuá

Tuku ke Ako‘i Ho Konisēnisí ‘e he Lao mo e Tefito‘i Mo‘oni ‘a e ‘Otuá

“‘Oku ou fakalaulauloto ki ho‘o ngaahi fakamanatú.”​—SAAME 119:99.

HIVA: 29, 11

1. Ko e hā ‘a e me‘a ‘e taha ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau mā‘olunga ange ‘i he fanga manú?

NA‘E ‘oange ‘e Sihova ki he tangatá ha me‘a makehe. Ko hotau konisēnisí. Ko e me‘a eni ‘e taha ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau mā‘olunga ange ‘i he fanga manú. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ha konisēnisi? Hili ‘ena talangata‘a ki he ‘Otuá, na‘á na toitoi meiate ia. Na‘e fakahoha‘asi kinaua ‘e hona konisēnisí.

2. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hangē ‘a hotau konisēnisí ko ha kāpasá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

2 Ko hotau konisēnisí ko ha ongo‘i ia ‘i loto fekau‘aki mo e tonú pea mo e halá ‘a ia ‘e lava ke ne tataki kitautolu ‘i he mo‘uí. Ko ha tokotaha ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ako‘i lelei ‘a hono konisēnisí ‘okú ne hangē ko ha vaka ‘oku maumau ‘a hono kāpasá. Ko e matangí mo e ‘au ‘i ‘ōsení ‘e lava ke ne ‘ave ‘a e vaka ko iá ki ha feitu‘u hala. Ka ko ha kāpasa ‘oku ngāue lelei te ne tokoni‘i ‘a e ‘eikivaká ke ne tauhi ma‘u ‘a e vaká ‘i hono halangá. ‘I ha founga meimei tatau, kapau ‘oku tau ako‘i totonu ‘a hotau konisēnisí, ‘e lava ke ne tataki lelei kitautolu.

3. Ko e hā ‘e lava ke hoko kapau ‘oku ‘ikai ke tau ako‘i totonu ‘a hotau konisēnisí?

3 Kapau ‘oku ‘ikai ke ako‘i totonu ‘a hotau konisēnisí, he‘ikai te ne fakatokanga mai ke ‘oua te tau fai ‘a e me‘a ‘oku halá. (1 Tīm. 4:1, 2) ‘E a‘u nai ‘o ne fakapapau‘i kiate kitautolu “ko e koví ‘oku lelei.” (‘Ai. 5:20) Na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí: “‘Oku ha‘u ‘a e houa ‘a ia ‘e fakakaukau ai ‘a e tokotaha kotoa pē te ne tāmate‘i kimoutolú kuó ne fai ha ngāue toputapu ki he ‘Otuá.” (Sione 16:2) Ko e anga ia ‘o e fakakaukau ‘a e fa‘ahinga na‘a nau fakapoongi ‘a e ākonga ko Sitīvení. (Ngā. 6:8, 12; 7:54-60) ‘I he kotoa ‘o e hisitōliá, kuo fai ai ‘e he kakai lotu tokolahi ‘a e ngaahi faihia fulikivanu, hangē ko e fakapoó, pea nau taukave‘i na‘a nau fai iá ma‘á e ‘Otuá. Ka ko hono mo‘oní, ko e me‘a kuo nau faí ‘oku fepaki mo e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá. (‘Eki. 20:13) ‘Oku hā mahino, kuo ‘ikai ke tataki totonu kinautolu ‘e honau konisēnisí!

4. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘oku ngāue lelei ‘a hotau konisēnisí?

4 Ko ia ‘e lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘oku ngāue lelei ‘a hotau konisēnisí? Ko e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni mei he Tohi Tapú “‘oku ‘aonga ki he akonaki, ki he valoki, ki he fakatonutonu, ki he akonekina ‘i he mā‘oni‘oni.” (2 Tīm. 3:16) Kuo pau ke tau ako ma‘u pē ‘a e Tohi Tapú, fakakaukau lahi fekau‘aki mo e me‘a ‘oku lea‘aki aí, pea ngāue‘aki ia ‘i he‘etau mo‘uí. ‘I he foungá ni, te tau ako ai ke fakakaukau lahi ange ‘o hangē ko e fakakaukau ‘a Sihová. ‘E lava leva ai ke tau fakapapau‘i ‘e tataki lelei kitautolu ‘e hotau konisēnisí. Tau lāulea angé ki he founga ‘e lava ke tau ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová ke ne ako‘i hotau konisēnisí.

TUKU KE AKO‘I KOE ‘E HE LAO ‘A E ‘OTUÁ

5, 6. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá?

5 Kapau ‘oku tau loto ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá, kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono lau pē ia pe ‘ilo‘i iá. ‘Oku fiema‘u ke tau ‘ofa ai mo faka‘apa‘apa‘i. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú: “Fehi‘a ki he koví, pea ‘ofa ki he leleí.” (‘Ēm. 5:15) Ka ‘e lava fēfē ke tau fai ia? ‘Oku fiema‘u ke tau ako ke vakai ki he ngaahi me‘á ‘i he anga ‘o e vakai ki ai ‘a Sihová. Fakakaukau ki ai ‘i he founga ko ení. Sioloto atu ‘oku ‘ikai lava ke ke mohe lelei, pea ‘oku fakahinohino‘i koe ‘e ho‘o toketaá ke ke kai ke lahi ange ‘a e me‘akai fakatupu mo‘ui leleí, fakamālohisino lahi ange, pea fai mo e ngaahi liliu kehe ‘i ho‘o founga mo‘uí. ‘Okú ke muimui ‘i he‘ene fale‘í, pea ‘oku ola lelei! ‘Oku fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo e fakahinohino ‘a e toketaá?

6 ‘I ha founga meimei tatau, kuo ‘omai kiate kitautolu ‘e hotau Tokotaha-Fakatupú ‘a e ngaahi lao ke ne malu‘i kitautolu mei he ngaahi nunu‘a kovi ‘o e angahalá pea ke fakalelei‘i ‘a ‘etau mo‘uí. Ko e fakatātaá, ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ‘oku ‘ikai totonu ke tau loi, kākā, kaiha‘a, fai ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú, fai ‘a e tō‘onga fakamālohi, pe ‘i ai hatau kaunga ki he tō‘onga fakatēmenioó. (Lau ‘a e Palōveepi 6:16-19; Fkh. 21:8) ‘I he‘etau hokosia ‘a e ngaahi ola lelei ‘oku hoko ‘i he talangofua kia Sihová, ‘oku tupulaki ai ‘etau ‘ofa kiate ia mo ‘ene ngaahi laó.

7. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi talanoa ‘i he Tohi Tapú?

7 ‘Oku ‘ikai fiema‘u ke tau faingata‘a‘ia ‘i he ngaahi nunu‘a ‘o hono maumau‘i ‘a e lao ‘a e ‘Otuá ke toki ako ai ‘a e me‘a ‘oku tonú mo ia ‘oku halá. ‘Oku lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘i he kuohilí. Ko e ngaahi fakatātā ko ení ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 1:5: “Ko e tokotaha potó ‘oku fanongo peá ne tali ‘a e fakahinohino lahi ange.” Ko e fakahinohino ko ení ‘oku ha‘u mei he ‘Otuá pea ko e fakahinohino lelei taha ia ‘oku ala ma‘ú! Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he lahi ‘o e faingata‘a‘ia ‘a Tēvita hili ‘ene talangata‘a kia Sihova peá ne fai ‘a e ‘ulungaanga ta‘etaau mo Pati-sepá. (2 Sām. 12:7-14) ‘I ho‘o lau ‘a e talanoa ko iá, ‘eke hifo kiate koe: ‘Na‘e mei lava fēfē ke faka‘ehi‘ehi ‘a Tēvita mei he ngaahi palopalema ko ení? Ko e hā te u fai ‘i ha tu‘unga meimei tatau? Kapau ‘e fakatauele‘i au ke u fai ha ‘ulungaanga ta‘etaau, te u hangē ko Tēvitá pe te u hangē ko Siosifá?’ (Sēn. 39:11-15) Kapau te tau fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo e ngaahi nunu‘a fakalilifu ‘o e angahalá, te tau “fehi‘a ki he koví” ‘o toe lahi ange.

8, 9. (a) Ko e hā ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e hotau konisēnisí ke tau faí? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘a e ngāue fakataha ‘a hotau konisēnisí mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová?

8 ‘Oku tau hanganaki fakamama‘o mei he ngaahi me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a e ‘Otuá. Ka ko e hā ‘oku totonu ke tau fai kapau ‘oku tau ‘i ha tu‘unga ‘oku ‘ikai ha lao pau ki ai ‘i he Tohi Tapú? Te tau ‘ilo‘i fēfē ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u mai ‘e he ‘Otuá ke tau faí? Kapau kuo tau faka‘atā ‘a e Tohi Tapú ke ne ako‘i hotau konisēnisí, te tau fai ai ha fili fakapotopoto.

9 Koe‘uhi ko e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kitautolú, kuó ne tokonaki mai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a ia ‘e lava ke ne tataki ‘a hotau konisēnisí. ‘Okú ne fakamatala: “Ko au Sihova, ko ho ‘Otuá, ‘a e Tokotaha ‘okú ne ako‘i koe ke ke ma‘u ‘aonga aí, ‘a e Tokotaha ‘okú ne tataki koe ‘i he hala ‘oku totonu ke ke fou aí.” (‘Ai. 48:17, 18) ‘I he‘etau fakakaukau lahi fekau‘aki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú pea faka‘atā ia ke a‘u ki hotau lotó, ‘e lava ke tau fakatonutonu ai mo fakalelei‘i ‘a hotau konisēnisí. ‘Oku fakanatula pē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he me‘á ni ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto.

TUKU KE TATAKI KOE ‘E HE NGAAHI TEFITO‘I MO‘ONI ‘A E ‘OTUÁ

10. Ko e hā ‘a e tefito‘i mo‘oni, pea na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oní ‘i he‘ene faiakó?

10 Ko e tefito‘i mo‘oní ko ha fo‘i mo‘oni pau ia ‘okú ne tataki ‘etau fakakaukaú, pea tokoni‘i kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. Ko hono ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e anga ‘o ‘ene fakakaukaú mo e ‘uhinga ‘okú ne ‘omai ai kiate kitautolu ha ngaahi lao pau. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘i hono ako‘i ki he‘ene kau ākongá ko e ngaahi fakakaukaú mo e tō‘ongá ‘oku ‘i ai hono ngaahi nunu‘a. Ko e fakatātaá, na‘á ne ako‘i ko e ‘itá ‘oku lava ke iku ia ki he fakamālohi pea ko e ngaahi fakakaukau ta‘etāú ‘oku lava ke iku ia ki he tono. (Māt. 5:21, 22, 27, 28) ‘I he‘etau faka‘atā ke tataki kitautolu ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová, ‘e ako‘i lelei ai hotau konisēnisí, pea te tau fai ha ngaahi fili ‘oku ‘oatu ai ‘a e lāngilangi ki he ‘Otuá.​—1 Kol. 10:31.

Ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a ‘okú ne faka‘apa‘apa‘i ‘a e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé (Sio ki he palakalafi 11, 12)

11. ‘Oku lava fēfē ke kehe ‘a e konisēnisi ‘o ha tokotaha mei ha tokotaha?

11 Na‘a mo hono ako‘i ‘e he kau Kalisitiané ‘a honau konisēnisí ‘o ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú, ‘oku kei lava pē ke nau iku ki ha ngaahi fakamulituku kehekehe ‘i he ngaahi kaveinga ‘e ni‘ihi. Ko ha fakatātā ‘o e me‘á ni ko e fili fekau‘aki mo e inu ‘olokaholó. ‘Oku ‘ikai ke pehē ‘e he Tohi Tapú ia ‘oku hala ke inu ‘olokaholo, ka ‘okú ne fakatokanga mai ‘oku ‘ikai totonu ke tau inu ‘o fu‘u lahi pe konā. (Pal. 20:1; 1 Tīm. 3:8) ‘Oku ‘uhinga ení ‘i he ‘ikai ke inu ‘o fu‘u lahi ha Kalisitiané, ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke ne toe fakakaukau ki ha me‘a ‘i he‘ene fai ‘a ‘ene filí? ‘Ikai. Na‘a mo hono faka‘atā ia ‘e hono konisēnisí ke ne inu ‘olokaholó, ‘oku kei fiema‘u pē ke ne fakakaukau fekau‘aki mo e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé.

12. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he Loma 14:21 ke tau faka‘apa‘apa‘i ‘a e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé?

12 Na‘e fakahaa‘i ‘e Paula ‘oku fiema‘u ke tau faka‘apa‘apa‘i ‘a e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé ‘i he‘ene tohi: “‘Oku lelei tahá ke ‘oua ‘e kai kakano‘i-manu pe inu uaine pe fai ha fa‘ahinga me‘a ‘e tūkia ai ho tokouá.” (Loma 14:21) Ko ia neongo ‘oku tau ma‘u ‘a e totonu ke inu ‘olokaholo, te tau loto-lelei ke feilaulau‘i ‘a e totonu ko iá kapau ‘oku tau ‘ilo‘i ko hono inu iá ‘e fakahoha‘asi ai ‘a e konisēnisi ‘o ha Kalisitiane ‘e taha. Mahalo pē na‘e ma‘unimā ha tokoua ‘e he ‘olokaholó ki mu‘a ke ne ako ‘a e mo‘oní pea kuó ne fili ke ‘oua te ne toe inu. He‘ikai te tau loto ke fai ha me‘a ‘e fakatupunga ai ia ke ne toe foki ki he‘ene tō‘onga motu‘á. (1 Kol. 6:9, 10) Kapau ko e tokoua ko iá na‘e fakaafe‘i mai ki hotau ‘apí, te tau feinga ke ‘ai ia ke ne inu ‘olokaholo, neongo ‘okú ne fakafisi mei ai? Ko e mo‘oni he‘ikai ke tau fai pehē!

13. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a hono faka‘apa‘apa‘i ‘e Tīmote ‘a e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé ke nau tali ‘a e ongoongo leleí?

13 ‘I he kei talavou ‘a Tīmoté, na‘á ne loto ke kamu ia neongo na‘e mamahi ‘a e me‘á ni. Na‘á ne ‘ilo‘i na‘e mahu‘inga ‘a e kamú ki he kau Siu te ne malanga ki aí. Ko Tīmote, ‘i he hangē ko Paulá, na‘e ‘ikai te ne loto ke fakalotomamahi‘i ha taha pē. (Ngā. 16:3; 1 Kol. 9:19-23) ‘Okú ke loto-lelei ke fai ha feilaulau fakafo‘ituitui ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé?

“TUTUI ATU KI HE TU‘UNGA MATU‘OTU‘Á”

14, 15. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau hoko ‘o matu‘otu‘á? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e kau Kalisitiane matu‘otu‘á ki he ni‘ihi kehé?

14 ‘Oku totonu ke tau loto kotoa ke “mavahe atu mei he tokāteline tefito fekau‘aki mo e Kalaisí” pea “tutui atu ki he tu‘unga matu‘otu‘á.” (Hep. 6:1) He‘ikai ke tau hoko ko ha kau Kalisitiane matu‘otu‘a koe‘uhí pē kuo tau ‘i he mo‘oní ‘i ha ngaahi ta‘u lahi. ‘Oku fiema‘u ‘a e feinga ke hoko ai ‘o matu‘otu‘a. ‘Oku fiema‘u ke tau hanganaki tupulekina ‘i he‘etau ‘iló mo e mahinó. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau lau ‘a e Tohi Tapú ‘i he ‘aho kotoa pē. (Saame 1:1-3) ‘I ho‘o lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú, te ke mahino‘i lelei ange ai ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová.

15 Ko e hā ‘a e lao mahu‘inga taha ki he kau Kalisitiané? Ko e lao ‘o e ‘ofá. Na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá: “Ko e me‘a eni ‘e ‘ilo ai ‘e he fa‘ahinga kotoa ko ‘eku kau ākonga kimoutolú​—‘o kapau ‘oku mou ma‘u ‘a e ‘ofá ‘i homou lotolotongá.” (Sione 13:35) Ko e ‘ofá ‘oku ui ia ko e ‘lao fakatu‘i’ pea ko e “fakahoko kakato ia ‘o e laó.” (Sēm. 2:8; Loma 13:10) ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ohovale ‘i he mātu‘aki mahu‘inga ‘a e ‘ofá, koe‘uhí ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú “ko e ‘Otuá ko e ‘ofa.” (1 Sio. 4:8) Ki he ‘Otuá, ko e ‘ofá ‘oku mahulu atu ia ‘i ha ongo‘i pē. ‘Okú ne fakamo‘oni‘i ‘ene ‘ofá ‘aki ‘ene ngaahi ngāué. Na‘e tohi ‘e Sione: “Ko e me‘a ‘eni na‘e fakahaa‘i ai ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘i he fekau‘aki mo hotau tu‘ungá, na‘e fekau‘i mai ‘e he ‘Otuá hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koe‘uhi ke tau ma‘u ai ‘a e mo‘uí fakafou ‘iate ia.” (1 Sio. 4:9) ‘I he‘etau fakahāhā ‘a e ‘ofa kia Sihova, Sīsū, ko hotau fanga tokouá, mo e kakai kehé, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ai ko e kau Kalisitiane matu‘otu‘a kitautolu.​—Māt. 22:37-39.

‘Oku hoko hotau konisēnisí ko ha tataki alafalala‘anga ange ‘i he‘etau faka‘uhinga ‘i he tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú (Sio ki he palakalafi 16)

16. ‘I he‘etau hoko ko e kau Kalisitiane matu‘otu‘á, ko e hā ‘oku tau fakamahu‘inga‘i ai ‘o toe lahi ange ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oní?

16 ‘I he‘etau hoko ko e kau Kalisitiane matu‘otu‘á, ‘oku tau fakamahu‘inga‘i ai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oní ‘o toe lahi ange. ‘Oku fa‘a ngāue‘aki ‘a e ngaahi laó ki ha tu‘unga pau, ka ‘oku ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oní ki he ngaahi tu‘unga lahi kehekehe. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke mahino‘i ‘e ha ki‘i leka ‘a e fakatu‘utāmaki ke kaungāme‘a mo e kakai koví, ko ia ‘oku fiema‘u ke fai he‘ene ongo mātu‘á ha tu‘utu‘uni ke malu‘i ai ia. (1 Kol. 15:33) Ka ‘i he hoko ‘a e ki‘i leka ko iá ‘o matu‘otu‘á, ‘okú ne ako ‘a e founga ke faka‘uhinga ai ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú. ‘E tokoni‘i ia ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni ko ení ke ne fili ha ngaahi kaume‘a lelei. (Lau ‘a e 1 Kolinitō 13:11; 14:20.) Ko e lahi ange ‘o ‘etau faka‘uhinga ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ko e hoko ia ‘o toe alafalala‘anga ange ‘a hotau konisēnisí. ‘Oku tau mahino‘i lelei ange ai ‘a e me‘a ‘e sai‘ia ‘a e ‘Otuá ke tau fai ‘i ha fa‘ahinga tu‘unga pē.

17. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ‘oku tau ma‘u ‘a e me‘a kotoa ‘oku fiema‘u ke fai ‘aki ‘a e ngaahi fili fakapotopotó?

17 ‘Oku tau ma‘u ‘a e me‘a kotoa ‘oku fiema‘u ke fai ‘aki ‘a e ngaahi fili ‘oku fakahōifua kia Sihová. ‘I he Tohi Tapú, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau ma‘u “‘a e malava kakato, kuo teu‘i kakato ki he ngāue lelei kotoa pē.” (2 Tīm. 3:16, 17) ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ke tau mahino‘i ‘a e anga ‘o e fakakaukau ‘a Sihová. Ka ‘oku fiema‘u ‘a e feinga ke ‘ilo‘i ia. (‘Ef. 5:17) Ke tokoni‘i kitautolú, ‘oku tau ma‘u ‘a e Watch Tower Publications Index, ko e Tataki Fakaefekumi Ma‘á e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ko e Watchtower Library, ko e LAIPELI Taua le‘o ‘i he ‘INITANETÍ, mo e JW Library. ‘I he‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘angāue ko ení, te tau ma‘u ‘aonga ai mei he‘etau ako fakafo‘ituituí mo e ako fakafāmilí.

KONISĒNISI KUO AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ ‘OKU ‘OMAI AI ‘A E TĀPUAKI

18. Ko e hā ‘oku hoko ‘i he‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová ‘i he‘etau mo‘uí?

18 ‘Oku fakalakalaka lahi ‘a ‘etau mo‘uí ‘i he‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová! ‘Oku pehē ‘i he Saame 119:97-100: “He ‘ofa mo‘oni ē ko au ki ho‘o laó! ‘Oku ou fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘ahó kotoa. Ko ho‘o fekaú ‘okú ne ‘ai au ke u poto ange ‘i hoku ngaahi filí, koe‘uhí he ‘oku ‘iate au ia ‘o ta‘engata. ‘Oku lahi ange ‘eku vavanga fakaefakakaukaú ‘i he kotoa ‘o ‘eku kau faiakó, koe‘uhí ‘oku ou fakalaulauloto ki ho‘o ngaahi fakamanatú. ‘Oku ou ngāue fakataha mo e mahino lahi ange ‘i he kau tangata ta‘umotu‘á, koe‘uhí ‘oku ou tauhi ‘a ho‘o ngaahi tu‘utu‘uní.” ‘I he‘etau vahe‘i ‘a e taimi ke fakakaukau lahi ai fekau‘aki mo e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a e ‘Otuá, te tau ngāue ai ‘i he poto mo e mahino lahi ange. Pea ‘i he‘etau ngāue‘aki ‘ene ngaahi laó mo e tefito‘i mo‘oní ‘i hono ako‘i hotau konisēnisí, te tau a‘usia ai ‘a e tu‘unga “kakato ko ha tokotaha lahi, hangē ko e Kalaisí.”​—‘Ef. 4:13.