Skip to content

Skip to table of contents

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ko e ngaahi ‘ulungaanga pē ‘i he Kalētia 5:22, 23 ‘a e “fua ‘o e laumālié”?

‘Oku hiki ‘i he ongo veesi ko iá ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka-Kalisitiane ‘e hiva: “Ko e fua ‘o e laumālié ko e ‘ofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū, mapule‘i-kita.” Ka, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau vakai ki ai ko e ngaahi ‘ulungaanga lelei pē ia ‘e lava ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ‘o tokoni‘i kitautolu ke fakatupulekiná.

Fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e hiki ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘i he ngaahi veesi ki mu‘á: “Ko e ngaahi ngāue ‘a e kakanó . . . ko e fehokotaki fakasino ta‘etaau, ta‘ema‘a, faikovi ta‘emīngao, tauhi ‘aitoli, fakaha‘ele fakafa‘ahikehe, fakafili, feke‘ike‘i, meheka, ‘ita tōlili, fekīhiaki, fakafa‘afa‘ahi, muimui ‘i he akonaki ‘a e tangatá, loto-kovi, konā, ngaahi paati uatau, mo e ngaahi me‘a hangē ko ‘ení.” (Kal. 5:19-21) Ko ia na‘e mei lava ke lave ‘a Paula ki he ngaahi me‘a kehe “ko e ngaahi ngāue ‘a e kakanó,” hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he Kolose 3:5. ‘I he tu‘unga meimei tatau, hili hono hiki ‘a e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘e hivá, na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai ha lao ke ne ta‘ofi ‘a e ngaahi me‘a ko ‘ení.” Ko ia na‘e ‘ikai feinga ‘a Paula ke ne lisi ‘a e kotoa ‘o e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘e lava ke tau fakatupulekina ‘i he tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oní.

‘Oku hā mahino eni ‘i he‘etau fakahoa ‘a e lisi ko ení mo e me‘a na‘e hiki ‘e Paula ki he fakataha‘anga ‘i ‘Efesoó: “Ko e fua ‘o e māmá ‘oku ‘i ai ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘o e leleí mo e mā‘oni‘oní mo e mo‘oní.” (‘Ef. 5: 8, 9) ‘Io ko e “lelei,” fakataha mo e mā‘oni‘oní mo e mo‘oní, ko e konga ia ‘o e “fua ‘o e māmá,” ka ko e toe tafa‘aki ia ‘o e “fua ‘o e laumālié.”

Pehē foki, na‘e ekinaki ‘a Paula kia Tīmote ke ne “tuli ki he mā‘oni‘oní, anga-lī‘oa faka‘otuá, tuí, ‘ofá, kātakí, mo e anga-maluú”—ko e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘e ono. (1 Tīm. 6:11) Ko e ‘ulungaanga pē ‘e fā ko ení (tui, ‘ofa, anga-malū mo e kātaki) ‘oku lave ki ai ko e tafa‘aki ‘o e “fua ‘o e laumālié.” Kae kehe, na‘e loto foki ‘a Tīmote ke ma‘u ‘a e tokoni ‘a e laumālié ke fakatupulekina ‘a e ongo ‘ulungaanga kehe na‘e lave ki ai hení ‘a ia ko e mā‘oni‘oni mo e anga-lī‘oa faka‘otua.—Fakafehoanaki mo e Kolose 3:12; 2 Pita 1:5-7.

Ko ia, ‘oku ‘ikai ‘omai ‘i he Kalētia 5:22, 23 ha lisi kakato ‘o e ngaahi ‘ulungaanga faka-Kalisitiané. ‘Oku lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke fakatupulekina ‘a e tafa‘aki ‘e hiva ‘o e “fua ‘o e laumālié.” Ka ‘oku ‘i ai mo e ngaahi ‘ulungaanga kehe ‘e lava ke fakatupulekina ‘i he‘etau hokohoko atu ke matu‘otu‘a faka-Kalisitiané pea “kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘ou ‘a ia na‘e fakatupu ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otuá ‘i he mā‘oni‘oni mo‘oni mo e mateaki mo‘oni.”—‘Ef. 4:24.