Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 26

“Mou Foki Mai Kiate Au”

“Mou Foki Mai Kiate Au”

“Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.”—MAL. 3:7.

HIVA 42 Tokoni‘i ‘a e Vaivaí

‘I HE KUPÚ NI *

1. ‘Oku ongo‘i fēfē ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku fakahaofi ai ha taha ‘o ‘ene fanga sipí?

HANGĒ ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á, ‘oku fakahoa ‘e Sihova ‘a ia tonu ki ha tauhi-sipi lelei ‘okú ne tokanga‘i manava‘ofa ‘ene sipi taki taha. ‘Okú ne kumi ki ha taha pē ‘oku ‘alu hē. Na‘e tala ‘e Sihova ki he kau ‘Isileli na‘a nau tafoki meiate iá: “Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.” ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘okú ne kei ma‘u pē ‘a e ongo‘i tatau he ‘okú ne pehē: “‘Oku ‘ikai te u liliu.” (Mal. 3:6, 7) Na‘e pehē ‘e Sīsū ko Sihova mo e kau ‘āngeló ‘oku nau fiefia lahi ‘i he taimi ‘oku foki mai ai kiate Ia na‘a mo ha toko taha ‘o ‘Ene kau sevāniti na‘e heé.—Luke 15:10, 32.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 Tau lāulea angé ki ha talanoa fakatātā ‘e tolu ‘a Sīsū ‘a ia ‘oku fakahangataha ki hono tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga kuo nau hē meia Sihová. Te tau lāulea ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘ulungaanga ‘e fiema‘u kiate kitautolu kae lava ke tau tokoni‘i ha sipi mole ke foki kiate ia. Pea te tau ako ki he ‘uhinga ‘oku tuha ai mo e feingá ‘a hono poupou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivaí.

KUMI KI HE KOINI NA‘E MOLÉ

3-4. Ko e hā na‘e kumi fakalelei ai ‘e he fefine ‘oku lave ki ai ‘i he Luke 15:8-10 ‘ene koini silivá?

3 ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue mālohi ke kumi ki he fa‘ahinga ‘oku nau loto ke foki kia Sihová. ‘I ha talanoa fakatātā ‘oku hiki ‘i he Kōsipeli ‘a Luké, ‘oku fakamatala‘i ai ‘e Sīsū ‘a e anga ‘o e kumi ‘e ha fefine ha me‘a mahu‘inga na‘e mole—ko ha koini siliva. Ko e konga mahu‘inga ‘o e talanoa fakatātā ko ení ko hono fai e fekumí.—Lau ‘a e Luke 15:8-10.

4 ‘Oku fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘a e anga ‘o e ongo‘i ha fefine ‘i he‘ene ma‘u ‘a e koini siliva mahu‘inga na‘e molé. ‘I he taimi ‘o Sīsuú, ko ha fa‘ē Siu ‘oku ngalingali na‘á ne ‘oange ha koini siliva ‘e hongofulu ki he‘ene ta‘ahiné ‘i hono ‘aho malí. Mahalo ko e koini ko ení ko e taha ia ‘i he ngaahi koini na‘e ‘oange ‘e he‘ene fa‘eé. ‘Oku mahamahalo ‘a e fefiné na‘e tō ‘a e koiní ‘i he falikí. Ko ia ‘okú ne tutu ha maama lolo pea fakasio holo, ka ‘oku ‘ikai ke ne sio ki ha me‘a. Mahalo pē na‘e ‘ikai ke maama fe‘unga ia ke ne sio ki he ki‘i koini silivá. Faai atu pē, ‘okú ne tafi kotoa hono falé. ‘I he efu ko ia na‘á ne tafí na‘e ‘i ai ‘ene koini siliva mahu‘ingá, ‘oku ngingila hake ‘i he māmá. He fakafiemālie ē ko ia! ‘Okú ne ui mai hono ngaahi kaungāme‘á mo e kaungā‘apí ke tala ange kiate kinautolu ‘a e ongoongo leleí.

5. Ko e hā ‘oku faingata‘a nai ai ke ma‘u ‘a e fa‘ahinga kuo nau mavahe mei he fakataha‘angá?

5 Hangē ko e talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, ‘oku fiema‘u ‘a e ngāue lahi ke kumi ki ha me‘a na‘e mole. Pehē foki, ‘e fiema‘u ke tau ngāue mālohi ke kumi ki he fa‘ahinga ko ia kuo nau mavahe mei he fakataha‘angá. Kuo ‘ikai ke nau toe feohi mo kitautolu ‘i ha laui ta‘u nai. Kuo a‘u nai ‘o nau hiki ki ha feitu‘u ‘oku ‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e he fanga tokouá. Ka ‘i he taimi ní, ‘oku ‘ikai ha veiveiua ko e ni‘ihi ‘o e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘ui ko ení ‘oku nau holi ke foki mai kia Sihova. ‘Oku nau loto ke tauhi kia Sihova fakataha mo hono fāmili ‘o e kau lotu mo‘oní, ka ‘oku nau fiema‘u ‘etau tokoní.

6. ‘E lava fēfē ke kau ‘a e kotoa ‘i he fakataha‘angá ‘i he kumi ki he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí?

6 Ko hai ‘e lava ke kau ‘i he kumi ki he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí? Ko kitautolu kotoa—kau mātu‘a, kau tāimu‘a, ngaahi mēmipa he fāmilí mo e kau malangá—‘e lava ke tau tokoni ki he kumi kinautolú. ‘Oku ‘i ai hao kaungāme‘a pe kāinga kuo ‘ikai toe longomo‘ui? Kuó ke fetaulaki mo ha taha ‘ikai longomo‘ui ‘i ho‘o ngāue fale ki he falé pe ‘i ho‘o faifakamo‘oni ‘i he feitu‘u kakaí? Tala ange ki he tokotahá kapau ‘okú ne sai‘ia ke fai atu ha ‘a‘ahi kiate ia, te ke fiefia ke ‘ave hono tu‘asilá pe fika telefoní ki he kau mātu‘á.

7. Ko e hā ‘okú ke ako mei he fakamatala ha mātu‘a ko Thomas?

7 Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘aonga ‘e lava ke fai ‘e he kau mātu‘á ke kumi ki he fa‘ahinga ‘oku nau loto ke foki mai kia Sihová? Fakatokanga‘i ‘a e fakamatala ha mātu‘a ko Thomas, * ‘okú ne nofo ‘i Sipeini. Kuó ne tokoni‘i ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘e toko 40 tupu ke foki ki he fakataha‘angá. ‘Oku pehē ‘e Thomas: “‘Uluakí, ‘oku ou ‘eke ki he fanga tokouá pe ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e feitu‘u ‘oku nofo ai ha taha ‘ikai longomo‘ui. Pe ‘oku ou ‘eke ki he kau malangá pe ‘oku nau manatu‘i ha tokotaha ‘oku ‘ikai ke toe ha‘u ki he fakatahá. Ko e tokolahi taha ‘i he fakataha‘angá ‘oku nau vēkeveke ke tokoni koe‘uhí ‘oku nau ongo‘i ‘oku nau kau ‘i he fekumí. Pea ‘i he‘eku ‘a‘ahi ki he fanga tokoua ‘ikai longomo‘uí, ‘oku ou ‘eke ‘enau fānaú mo honau kāingá. Ko e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘ui ‘e ni‘ihi na‘a nau fa‘a ha‘u mo ‘enau fānaú ki he fakatahá, pea na‘e hoko nai ‘a e fānau ko ení ko ha kau malanga. ‘E lava foki ke tokoni‘i mo kinautolu ke nau foki kia Sihova.”

FAKAFOKI MAI ‘A E NGAAHI FOHA MO E ‘OFEFINE MOLE ‘O SIHOVÁ

8. ‘I he talanoa fakatātā fekau‘aki mo e foha molé, ‘a ia ‘oku hā ‘i he Luke 15:17-24, na‘e fakafeangai fēfē ‘a e tamaí ki hono foha fakatomalá?

8 Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga kuo pau ke tau ma‘u kae lava ke tau tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau loto ke foki mai kia Sihová? Fakatokanga‘i ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ‘a Sīsū fekau‘aki mo e foha talangata‘a na‘e mavahe mei ‘apí. (Lau ‘a e Luke 15:17-24.) ‘Oku fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘a e faai atu pē ‘o ma‘u ‘e he fohá ‘a e fakakaukau leleí peá ne fili ke foki ki ‘api. Na‘e lele ‘a e tamaí ke fakafetaulaki ki hono fohá pea fā‘ofua māfana kiate ia, ‘o fakapapau‘i ki hono fohá ‘ene ‘ofá. Na‘e ma‘u ‘e he fohá ha konisēnisi halaia peá ne ongo‘i ‘oku ‘ikai taau ia ke kei ui ko ha foha. Na‘e faka‘ofa‘ia ‘a e tamaí ‘i hono fohá, ‘a ia na‘á ne fakahaa‘i ange ‘ene ngaahi ongo‘í. Na‘e fai leva ‘e he tamaí ‘a e ngaahi me‘a ‘aonga ke fakapapau‘i ki hono fohá ‘oku talitali lelei ia ki ‘api, ‘o ‘ikai ko ha tangata ngāue totongi, ka ko ha mēmipa ‘ofeina ‘o e fāmilí. Ke fakamo‘oni‘i ení, na‘e fokotu‘utu‘u ‘e he tamaí ha kātoanga kai pea ‘oange ‘a e vala lelei ki hono foha fakatomalá.

9. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga kuo pau ke tau ma‘u kae lava ke tau tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí ke nau foki mai kia Sihova? (Sio ki he puha “ Founga Hono Tokoni‘i e Ni‘ihi ‘Oku Loto ke Foki Maí.”)

9 ‘Oku hangē ‘a Sihova ko e tamai ‘i he talanoa fakatātā ko iá. ‘Okú ne ‘ofa ‘i hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘ikai longomo‘uí pea ‘okú ne loto ke nau foki mai kiate ia. ‘I he fa‘ifa‘itaki kia Sihová, ‘e lava ke tau tokoni‘i kinautolu ke nau foki mai. ‘Oku fiema‘u ke tau kātaki, kaungāongo‘i mo anga-‘ofa. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ko iá, pea ‘e lava fēfē ke tau fai ia?

10. Ko e hā ‘a e kaunga ‘o e kātakí ‘i hono tokoni‘i ha taha ke toe mo‘ui lelei fakalaumālie?

10 ‘Oku fiema‘u ke tau kātaki koe‘uhi ‘oku fiema‘u ‘a e taimi ki ha taha ke toe mo‘ui lelei fakalaumālie. ‘Oku pehē ‘e he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘ui tokolahi na‘a nau toki foki mai ‘i he hili ha toutou ‘a‘ahi atu ‘a e kau mātu‘á mo e ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá. Ko ha tuofefine ko Nancy, mei ‘Ēsia Tonga-Hahake, ‘okú ne tohi: “Ko ha kaume‘a ofi ‘i he fakataha‘angá na‘á ne tokoni‘i lahi au. Na‘á ne ‘ofa ‘iate au ‘o hangē ia ko haku tokoua lahí. Na‘á ne fakamanatu mai ‘a e ngaahi taimi lelei na‘á ma ma‘u ‘i he kuohilí. Na‘á ne fanongo anga-kātaki mai ‘i he‘eku fakahaa‘i ‘eku ngaahi ongo‘í, pea na‘e ‘ikai ke ne toumoua ke ‘omai ha fale‘i. Na‘á ne hoko ko ha kaume‘a mo‘oni, ‘o mateuteu ke tokoni ‘i ha fa‘ahinga taimi pē.”

11. Ko e hā ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e kaungāongo‘í ke fakanonga ‘a e ongo‘i loto-mamahí?

11 Ko e kaungāongo‘í ‘oku hangē ia ha faito‘o ‘aonga; ‘e lava ke ne fakanonga ‘a e ongo‘i loto-mamahí. Ko e ni‘ihi ‘o e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí kuo nau fāinga ‘i he laui ta‘u mo e ongo‘i ‘ita ki ha taha ‘i he fakataha‘angá. ‘Oku hanga ‘e he ngaahi ongo‘i ko ení ‘o ta‘ofi ‘enau holi ke foki mai kia Sihová. ‘Oku fakakaukau nai ‘a e ni‘ihi kuo fai ange ha fakafeangai ta‘etotonu kiate kinautolu. Te nau fiema‘u nai ha taha te ne fanongo kiate kinautolu pea mahino‘i ‘enau ngaahi ongo‘í. (Sēm. 1:19) Ko María ‘a ia na‘e ‘i ai ha taimi na‘e ‘ikai longomo‘ui ai, ‘okú ne pehē, “Na‘á ku fiema‘u ha tokotaha ke fanongo mai kiate au, fakafiemālie‘i au, pea fai mai ha fale‘i lelei.”

12. ‘Oku anga-fēfē hangē ‘a e ‘ofa ‘a Sihová ko ha maeá?

12 ‘Oku fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú ‘a e ‘ofa ‘a Sihova ki he‘ene kakaí ‘o hangē ha afo pe ko ha maea. ‘I he founga fē ‘oku hangē ai ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ko ha maeá? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Sioloto atu ‘okú ke melemo ‘i ha tahi hou pea ‘oku lī atu ‘e ha tokotaha ha sāketi fakahaofi mo‘ui. Kuo pau pē te ke hounga‘ia ‘i he tokoní koe‘uhí ‘e tokoni nai ia ke ke kei tētē pē. Ka he‘ikai ke fe‘unga pē ho‘o ma‘u ‘a e sāketi fakahaofi mo‘uí. ‘Oku momoko ‘a e tahí, pea he‘ikai ke ke hao kae ‘oua kuó ke a‘u ki ha vaka fakahaofi mo‘ui. ‘Okú ke fiema‘u ha taha ke ne lī atu ha maea pea fusi mai koe ki he vaka fakahaofi mo‘uí. Na‘e lea ‘a Sihova fekau‘aki mo e kau ‘Isileli na‘a nau ‘alu heé: “Na‘á ku ngāue‘aki ‘a e ‘ofá . . . ‘o hangē ha afó ke fusi mai ‘aki kinautolu kiate au.” (Hōs. 11:4) ‘Oku pehē pē ‘a e ongo‘i ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘ahó ni fekau‘aki mo e fa‘ahinga kuo ‘ikai ke nau toe tauhi kiate iá pea ‘oku nau melemo ‘i he ngaahi palopalemá mo e loto-mo‘uá. ‘Okú ne loto ke nau ‘ilo‘i ‘okú ne ‘ofa ‘iate kinautolu, pea ‘okú ne loto ke fusi mai kinautolu kiate ia. Pea ‘e lava ke ngāue‘aki koe ‘e Sihova ke fakahaa‘i ange ‘a e ‘ofa ko ení kiate kinautolu.

13. Lave ki ha hokosia ‘oku fakatātaa‘i ai ‘a e mālohi ‘o e ‘ofa fakatokouá.

13 ‘Oku mahu‘inga ke fakapapau‘i ki he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kinautolu pea ‘oku tau ‘ofa foki ‘iate kinautolu. Ko Pablo, na‘e lave ki ai he kupu ki mu‘á, na‘e ‘ikai ke ne longomo‘ui ‘i he ta‘u ‘e 30 tupu. ‘Okú ne pehē: “‘I he pongipongi ‘e taha, ‘i he‘eku mavahe mei hoku ‘apí, na‘á ku fetaulaki mo ha tuofefine matu‘otu‘a anga-lelei pea na‘á ne lea anga-‘ofa mai kiate au. Na‘e kamata ke u tangi halotulotu. Na‘á ku tala ange kiate ia ‘oku hā ngali na‘e fekau‘i mai ia ‘e Sihova. Ko ia na‘á ku fili ‘i he taimi pē ko iá ke foki kia Sihova.”

POUPOU‘I ANGA-‘OFA ‘A E VAIVAÍ

14. Fakatatau ki he talanoa fakatātā ‘i he Luke 15:4, 5, ko e hā na‘e fai ‘e he tauhi-sipí ‘i he‘ene ma‘u ‘a e sipi molé?

14 Ko e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí ‘oku nau fiema‘u ‘etau poupou hokohokó. Hangē ko e foha mole ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, ‘oku nau kei lavea fakaeongo nai. Pea ‘oku ngalingali ‘oku nau vaivai fakalaumālie koe‘uhi ko e me‘a na‘a nau hokosia ‘i he māmani ‘o Sētané. ‘Oku fiema‘u ke tau tokoni‘i kinautolu ke langa hake ‘enau tui kia Sihová. ‘I he talanoa fakatātā ‘o e sipi molé, ‘oku fakamatala‘i ai ‘e Sīsū ‘a e anga hono hili ‘e he tauhi-sipí ‘a e sipí ‘i hono ongo umá pea fua ia ‘o fakafoki ki he tākangá. Kuo ‘osi fakamoleki ‘e he tauhi-sipí ‘a e taimi mo e ivi lahi ke kumi ki he sipi molé. Ka ‘okú ne ‘ilo‘i ‘e fiema‘u ke ne fua ia ‘o fakafoki ki he tākangá koe‘uhi he‘ikai ma‘u ‘e he sipí ha mālohi ke foki ‘iate ia pē.—Lau ‘a e Luke 15:4, 5.

15. ‘E lava fēfē ke tau poupou‘i ‘a e fa‘ahinga vaivai ‘oku nau loto ke foki kia Sihová? (Sio ki he puha “ Ko ha Me‘angāue Mahu‘inga.”)

15 ‘E fiema‘u nai ke tau vahe‘i ‘a e taimi mo e ivi ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí ke nau iku‘i honau ngaahi vaivai‘angá. Ka ko e laumālie ‘o Sihová, ko ‘ene Folofolá mo e ‘ū tohi ‘oku ‘omai fakafou ‘i he fakataha‘angá, ‘e lava ke tau tokoni‘i ai kinautolu ke toe mālohi fakalaumālie. (Loma 15:1) ‘E lava fēfē ke tau fai eni? ‘Oku pehē ‘e ha mātu‘a taukei, “Ko e tokolahi taha ‘o e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí ‘oku fiema‘u ke nau ako Tohi Tapu ‘i he hili ‘enau fili loto-mo‘oni ke foki kia Sihová.” * Ko ia kapau ‘oku kole atu ke ke ako mo ha tokotaha ‘ikai longomo‘ui, lau ia ko ha monū. ‘Oku toe pehē ‘e he mātu‘á, “Ko e tokotaha malanga ‘okú ne fai ‘a e akó ‘oku fiema‘u ke ne hoko ko ha kaume‘a lelei, ko ha taha ‘e lava ke talanoa tau‘atāina ki ai ‘a e tokotaha ‘ikai longomo‘uí.”

FIEFIA ‘I HĒVANI MO MĀMANI

16. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he kau ‘āngeló?

16 ‘Oku fakahaa‘i ‘i he ngaahi hokosia lahi ‘oku tau ngāue fakataha mo e kau ‘āngeló ‘i he kumi ki he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘ui ‘oku nau holi ke foki kia Sihová. (Fkh. 14:6) Ko e fakatātaá, ko Silvio, mei ‘Ekuatoa, na‘á ne lotu fakamātoato ki ha tokoni ke foki ki he fakataha‘angá. Lolotonga ‘ene lotú, na‘e tatangi ‘a e fafangu he matapaá ko ha mātu‘a ‘e toko ua. ‘I he ‘a‘ahi ko iá, na‘á na fiefia ke ‘oange kiate ia ‘a e tokoni na‘á ne fiema‘ú.

17. Ko e hā ‘a e pale ‘oku tau ma‘u ‘i hono tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivai fakalaumālié?

17 Te tau fiefia lahi ‘i hono tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivai fakalaumālié ke nau foki kia Sihova. Fakatokanga‘i ‘a e lea ‘a Salvador, ko ha tāimu‘a na‘á ne tokanga makehe ki he fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí: “‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai ke u kei lava ‘o mapukepuke ‘a e lo‘imata ‘o e fiefiá. ‘Oku ou fiefia lahi ‘i he fakakaukau atu ki hono fakahaofi ‘e Sihova ha taha ‘i he‘ene fanga sipi ‘ofeiná mei he māmani ‘o Sētané pea kuó u ma‘u ‘a e monū ke ngāue fakataha mo Ia.”—Ngā. 20:35.

18. Kapau ‘oku ‘ikai ke ke longomo‘ui, ko e hā ‘oku totonu ke ke manatu‘í?

18 Kapau kuo ‘ikai ke ke toe feohi mo e kakai ‘a Sihová, manatu‘i mu‘a ‘okú ne kei ‘ofa pē ‘iate koe. ‘Okú ne finangalo ke ke foki mai kiate ia. ‘E fiema‘u ke ke fai ha feinga lahi ke foki kiate ia. Kae hangē ko e tamai ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, ko Sihova ‘okú ne hanganaki fakasio ki ha‘o foki mai, pea te ne talitali fiefia koe ki ‘api.

HIVA 22 “Ko Hoku Tauhi ‘a Sihova”

^ pal. 5 ‘Oku loto ‘a Sihova ke foki mai kiate ia ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke nau toe feohi mo e fakataha‘angá. ‘Oku lava ke tau fai ‘a e me‘a lahi ke fakalototo‘a‘i ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau tali ‘a e fakaafe ‘a Sihová: “Mou foki mai kiate au.” ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ‘e lava ke tau tokoni‘i ai kinautolu ke foki maí.

^ pal. 7 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 15 Ko e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘ui ‘e ni‘ihi ‘e tokoni kiate kinautolu hono ako ‘a e tohi Founga ke Nofo Ma‘u Ai ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá, pea ko e ni‘ihi kehe kuo nau ma‘u ‘aonga mei hono fakamanatu ‘a e ngaahi vahe mei he tohi ‘Unu‘unu Ofi kia Sihova. Ko e Kōmiti Ngāue ‘a e Fakataha‘angá te nau fili pe ko hai ‘oku taau ke ne fakahoko ‘a e akó.

^ pal. 68 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha fanga tokoua kehekehe ‘e toko tolu ‘oku nau tokoni‘i ha tokoua ‘oku loto ke foki mai. ‘Oku nau fai ia ‘aki ‘a e fetu‘utaki ma‘u pē mo ia, fakapapau‘i ange ‘oku ‘ofa‘i ia, pea fanongo mo feinga ke mahino‘i ia.