Skip to content

Skip to table of contents

Tali ki he Ifi ‘a e Talupité ‘i he ‘Ahó Ni

Tali ki he Ifi ‘a e Talupité ‘i he ‘Ahó Ni

‘OKU tau tui kotoa ko Sihova ‘okú ne tataki mo poupou‘i fakalaumālie ‘ene kakaí ‘i he “ngaahi ‘aho faka‘osí.” (2 Tīm. 3:1) ‘Oku hā mahino, ko e me‘a pē ia ‘a e toko taha taki taha ke ne tali. ‘E lava ke tau fakahoa hotau tu‘ungá ki he tu‘unga na‘e ‘i ai ‘a e kau ‘Isilelí he toafá. Na‘e pau ke nau tali ki he ifi ‘a e talupité.

Na‘e fekau‘i ‘e Sihova ‘a Mōsese ke ne ngaohi ha talupite siliva ‘e ua na‘e tuki “ke ui‘aki ‘a e fu‘u fakatahá pea ki hono veteki ‘a e ngaahi ‘apitangá.” (Nōm. 10:2) Na‘e pau ke ifi ‘e he kau taula‘eikí ‘a e ongo talupité ‘i he ngaahi founga kehekehe ke fakahaa‘i ai ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ke fai ‘e he kakaí. (Nōm. 10:3-8) ‘I he ‘ahó ni, ko e kakai ‘a e ‘Otuá ‘oku nau ma‘u ‘a e tataki ‘i he ngaahi founga kehekehe. Fakakaukau ki he founga ‘e tolu ko ení ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e ifi ‘o e talupité ‘i he kuonga mu‘á. Ko e kakai ‘a e ‘Otuá he ‘aho ní ‘oku fakaafe‘i kinautolu ki he ngaahi fakataha lalahi, ko e kau ‘ovasia kuo fakanofó ‘oku nau ma‘u ‘a e ako, pea ko e ngaahi fokotu‘utu‘u fakateokalati ki he kotoa ‘o e ngaahi fakataha‘angá ‘oku fakalelei‘i pe fakatonutonu.

UI KI HE NGAAHI FAKATAHA LALAHI

‘I he fiema‘u ‘e Sihova “‘a e fu‘u fakatahá kotoa” ke fakatahataha ki he hū‘anga ‘o e tafa‘aki fakahahake ‘o e tāpanekalé, na‘e ifi fakatou‘osi ‘e he kau taula‘eikí ‘a e ongo talupité. (Nōm. 10:3) Ko e kotoa ‘o e ngaahi matakali, ‘a ia na‘a nau ‘apitanga takatakai ‘i he tāpanekalé ‘i he vāhenga ‘e faá, na‘a nau fanongo ki heni. Ko e fa‘ahinga na‘a nau ‘apitanga ofi ki he hū‘angá ‘oku ngalingali na‘e vave ‘enau a‘u ki aí. Ko e ni‘ihi na‘a nau nofo mama‘o pea fiema‘u nai ‘a e taimi lahi ange mo e feinga lahi ke a‘u ki ai. Pe ko e hā pē ‘a e tu‘ungá, na‘e loto ‘a Sihova ke nau fakatahataha kotoa pea ma‘u ‘aonga mei ai.

‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘ikai ke tau fakatahataha ki ha tāpanekale, ka ‘oku fakaafe‘i kitautolu ki ha fakatahataha ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá. ‘Oku kau ki heni ‘a e ngaahi fakataha-lahi fakavahe mo e ngaahi fakataha makehe, ‘a ia ‘oku tau ma‘u ai ‘a e fakamatala mo e tataki mātu‘aki mahu‘inga. ‘I māmani lahi, ko e kakai ‘a Sihová ‘oku nau ma‘u ‘a e polokalama tatau. Ko ia, ko e fa‘ahinga ‘oku nau tali ‘a e fakaafe ke ma‘u iá ‘oku nau fiefia ke fakatahataha fakataha ko ha kulupu. Ko e ni‘ihi kuo pau ke nau fononga mama‘o mai. Kae kehe, ko e fa‘ahinga ‘oku nau tali ‘a e fakaafé ‘oku nau tui ‘oku tuha mo‘oni ia mo e feingá.

Kae fēfē ‘a e fa‘ahinga ‘i he ngaahi kulupu tu‘u mavahe ‘oku mama‘o ‘aupito mei he ngaahi fakatahataha lalahí? ‘Oku tau fakamālō ki he tekinolosia ‘i onopōní, ko e tokolahi ‘o e fa‘ahinga ko ení ‘oku malava ke nau ma‘u ‘aonga mei he ngaahi polokalama tatau pea a‘u ‘o nau ongo‘i ‘oku nau hoko ko ha konga ‘o e fakatahataha lalahi ko ení. Ko e fakatātaá, lolotonga ‘a e ‘a‘ahi ha fakafofonga mei he ‘ulu‘i ‘apitangá, ko e va‘a ‘i Peniní na‘a nau fakahoko hangatonu ha polokalama ki Arlit, Naisa, ko ha kolo keli‘anga malala ‘i he Toafa Sahalá. Ko e fanga tokoua, fanga tuofāfine mo e fa‘ahinga mahu‘inga‘ia ‘e toko 21 na‘a nau ma‘u iá. Neongo na‘a nau ‘i ha feitu‘u mama‘o, na‘a nau ongo‘i fā‘ūtaha mo e fu‘u fakatahataha ‘o e toko 44,131 ko iá. Na‘e tohi ‘e ha tokoua: “‘Oku mau fakamālō atu ‘aki homau lotó kotoa ki hono fakahoko hangatonu mai ‘o e fakatahá. ‘Oku fakahaa‘i mai ai ‘a e lahi ho‘omou ‘ofa ‘iate kimautolú.”

UI KI HE KAU ‘OVASIA KUO FAKANOFÓ

‘I hono ifi ‘e ha taula‘eiki ‘Isileli ‘a e talupite pē ‘e taha, “ko e ngaahi ‘eikí pē, ‘a e ngaahi ‘ulu ‘o e laui afe,” na‘e pau ke nau hā ‘i he tēniti fe‘iloaki‘angá. (Nōm. 10:4) Na‘e lava ke nau ma‘u ai ‘a e fakamatala mo e ako meia Mōsese. ‘E tokoni‘i ai kinautolu ke fai honau ngaahi fatongia ‘i honau ngaahi matakalí. Kapau ko ha taha koe ‘i he ngaahi ‘eiki ko iá, ‘ikai te ke fai ‘a e kotoa te ke malavá ke ‘i ai pea ma‘u ‘aonga mei ai?

‘I he ‘ahó ni, ko e kau mātu‘a ‘i he fakataha‘angá ‘oku ‘ikai ko e “ngaahi ‘eikí”; pe hoko ‘o fiepule ki he tākanga ‘a e ‘Otuá ‘oku nau tokanga‘í. (1 Pita 5:1-3) Ka ko hono mo‘oní ‘oku nau fai honau lelei tahá ke tauhi ‘a e tākangá. Ko ia, ‘oku nau tali loto-lelei hono fakaafe‘i kinautolu ki ha toe ako, hangē ko e Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá. ‘I he ngaahi ako ko iá, ‘oku ako ai ‘a e kau mātu‘á ki he founga ke fakahoko lelei ange ai honau fatongia ‘i he fakataha‘angá. Ko hono olá ‘oku tupulaki fakalaumālie ange ai ‘a e tokotaha kotoa. Neongo kapau ‘oku te‘eki ke ke ma‘u ha taha ‘o e ngaahi ako ko iá, ‘oku ngalingali ‘okú ke ma‘u ‘aonga mei he fa‘ahinga na‘a nau ‘osi ma‘u iá.

UI KI HA FAKATONUTONU

Ko e kau taula‘eiki ‘Isilelí na‘a nau fa‘a ifi fetō‘aki ‘a e talupité. Na‘e fanongonongo heni na‘e loto ‘a Sihova ki he ‘apitangá kotoa ke nau hiki. (Nōm. 10:5, 6) Ko e hiki ‘a e ‘apitangá na‘e hoko ia ko ha fakahāhā fakaofo ‘o e fokotu‘utu‘u maau, ka na‘e toe fiema‘u ki ai ‘a e ngāue lahi ki he tokotaha kotoa. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e fakatoupīkoi ‘a e ni‘ihi ke hiki. Ko e hā hono ‘uhingá?

Mahalo na‘e ongo‘i ‘e he ni‘ihi ko e ui ke hikí na‘e fu‘u hokohoko pea ta‘e‘amanekina. “‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e nofo ‘a e ‘aó mei he efiafí pē ‘o a‘u ki he pongipongí.” ‘I he taimi ‘e ni‘ihi “na‘e ‘aho ‘e ua, māhina ‘e taha, pe lōloa ange” ‘a e hiki mei he feitu‘u ki he feitu‘u. (Nōm. 9:21, 22) Pea na‘e tu‘o fiha ‘a e hiki ‘a e ‘apitangá? ‘Oku lave ‘a e Nōmipa vahe 33 ki he ngaahi feitu‘u ‘e 40 na‘e ‘apitanga ai ‘a e kau ‘Isilelí.

‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e ma‘u ‘e he ni‘ihi ha feitu‘u na‘e malumalu. Na‘e lava ke hoko eni ko ha feitu‘u lelei ‘i ha “toafa lahi mo fakamanavahē.” (Teu. 1:19) Ko ia, ‘e lava ke hoko ko ha fakatauele ke fakakaukau ko e hikí ‘e toe kovi ange ai ‘a e ngaahi me‘á.

‘I he kamata ke mavahe atu ‘a e ngaahi matakalí, ‘e faingata‘a nai ki he ni‘ihi ke nau tatali. Na‘e fanongo ‘a e tokotaha kotoa ki he ifi fetō‘aki ‘a e talupité, ka he‘ikai lava ke nau mavahe kotoa ‘i he taimi tatau. Ko e ifi fetō‘aki ko ia ‘a e talupité ko ha faka‘ilonga ia ki he ngaahi matakali na‘e ‘apitanga ‘i he hahaké, ‘a ia ko Siuta, ‘Īsaka mo Sepulone, ‘oku totonu ke nau mavahe. (Nōm. 2:3-7; 10:5, 6) Hili ‘enau mavahé, na‘e toe ifi fetō‘aki ‘e he kau taula‘eikí ‘a e talupité ko hono tu‘o uá ia ko ha faka‘ilonga ki he vāhenga matakali ‘e tolu na‘a nau ‘apitanga ‘i he tongá. Na‘e hokohoko atu hono fai eni ‘e he kau taula‘eikí kae ‘oua ke mavahe kotoa atu ‘a e ‘apitangá.

Mahalo pē kuó ke hokosia ‘a e ngaahi ongo‘i veiveiua fekau‘aki mo e fakatonutonu fakaekautaha ‘e ni‘ihi. Te ke ongo‘i lōmekina nai ‘i he taimi ‘oku lahi ai ‘a e ngaahi liliu ta‘e‘amanekiná. Pe mahalo ‘okú ke ongo‘i fiemālie pē ‘i he ngaahi fokotu‘utu‘u pau pea faka‘amu na‘e ‘ikai ke toe fakatonutonu. Pe ko e hā pē ‘a e ‘uhingá, ‘okú ke ongo‘i nai kuo ‘ahi‘ahi‘i ho‘o kātakí, pea fiema‘u ‘a e taimi ke fe‘unu‘aki ai. Neongo ia, kapau ‘oku tau feinga mālohi ke fakafeangai ‘i he founga totonú, ‘oku ngalingali te tau vakai ‘oku tāpuaki‘i kitautolu ‘e he ‘Otuá.

‘I he taimi ‘o Mōsesé, na‘e tataki ‘e Sihova ‘a e kau tangata, kau fefine mo e fānau ‘e laui miliona ‘i he toafá. Ka ne ta‘e‘oua ‘ene tokangá mo e tatakí he‘ikai ke nau hao. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau hao fakalaumālié ko e tataki ‘a Sihová. Ko hono mo‘oní, ‘oku tau tupulekina! Ko ia ai, ‘ofa ke tau fakapapau‘i kotoa ke tali ki he ifi ‘a e talupité ‘o hangē ko e kau ‘Isileli faitōnungá!