Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 23

‘I he Kau mo Sihová, He‘ikai ‘Aupito Te Ke Tuēnoa

‘I he Kau mo Sihová, He‘ikai ‘Aupito Te Ke Tuēnoa

“‘Oku ofi ‘a Sihova ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku ui kiate iá.”​—SAAME 145:18.

HIVA 27 Kau mo Sihova!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā nai ‘oku ongo‘i tuēnoa ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e kau sevāniti ‘a Sihová?

KO E tokolahi taha ‘o kitautolú ‘oku tau ongo‘i ta‘elata ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Ki he ni‘ihi, ‘oku mole vave atu ‘a e ngaahi ongo‘i ko ení. Ko e ni‘ihi kehe, ‘oku tolonga atu ‘a e ongo‘i ta‘elatá. Te tau ongo‘i ta‘elata nai na‘a mo ‘etau ‘i ha ha‘oha‘onga ‘o ha kakai. ‘Oku fāinga ‘a e ni‘ihi ke maheni mo ha fakataha‘anga fo‘ou. ‘Oku ha‘u ‘a e ni‘ihi mei ha fāmili fekoekoe‘i, ka ‘oku nau fekuki mo e ta‘elatá ‘i he‘enau hiki ‘o mama‘o mei honau kāingá. Ka ko e ni‘ihi ‘oku nau ongo‘i lahi ‘a e ‘ikai ke nau toe feohi mo ha ‘ofa‘anga kuo mate. Pea ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi, tautefito ki he fa‘ahinga na‘a nau toki ako ‘a e mo‘oní, ‘oku nau ongo‘i li‘ekina ‘i hano li‘aki pe fakatanga‘i kinautolu ‘e ha fāmili ta‘etui mo e kaungāme‘a ki mu‘á.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau talí?

2 ‘Oku ‘afio‘i mo mahino‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa fekau‘aki mo kitautolu. ‘I he taimi ‘oku tau ongo‘i ta‘elata aí, ‘okú ne ‘afio‘i ia, pea ‘okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu ke iku‘i ‘a e ngaahi ongo‘i ko iá. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e Sihová? Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke tokoni‘i kitautolu tonu? Pea ‘e lava fēfē ke tau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehe ‘i he‘etau fakataha‘angá ‘oku nau ongo‘i ta‘elatá? Tau lāulea angé ki he tali ‘o e ngaahi fehu‘i ko ení.

‘OKU FAKATOKANGA‘I ‘E SIHOVA

Na‘e fekau‘i ‘e Sihova ha ‘āngelo ke fakapapau‘i kia ‘Ilaisiā na‘e ‘ikai ke ne tuēnoa (Sio ki he palakalafi 3)

3. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e tokanga kia ‘Ilaisiā?

3 ‘Oku tokanga vēkeveke ‘a Sihova ki he lelei ‘a e kotoa ‘ene kau lotú. ‘Okú ne ofi mai kiate kitautolu taki taha, pea ‘okú ne fakatokanga‘i ‘a e taimi ‘oku tau ongo‘i lōmekina ai ‘i he ngaahi ongo‘i loto-si‘í. (Saame 145:18, 19) Fakakaukau ki he tokanga ‘a Sihova ki he‘ene palōfita ko ‘Ilaisiā. Ko e tangata faitōnunga ko iá na‘e mo‘ui lolotonga ‘a e taimi faingata‘a ‘i he hisitōlia ‘o ‘Isilelí. Na‘e fakatanga‘i kakaha ‘a e kau lotu ‘a Sihová, pea ko ‘Ilaisiā ‘a e tāketi tefito ‘a e ngaahi fili mālohi na‘a nau fakafepaki ki he ‘Otuá. (1 Tu‘i 19:1, 2) Ko e me‘a nai na‘e toe hoha‘a ki ai ‘a ‘Ilaisiaá ko ‘ene ongo‘i ko ia toko taha pē ‘a e palōfita na‘e kei tauhi kia Sihová. (1 Tu‘i 19:10) Na‘e vave hono fakatokanga‘i ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ilaisiā. Na‘e fekau atu ‘e Sihova ha ‘āngelo ke ne fakapapau‘i ki He‘ene palōfitá na‘e ‘ikai te ne tuēnoa​—na‘e kei toe pē ‘a e kau ‘Isileli manavahē-‘Otua tokolahi!​—1 Tu‘i 19:5, 18.

4. ‘Oku anga-fēfē hono tapua mai ‘i he Ma‘ake 10:29, 30 ‘a e tokanga ‘a Sihova ki he‘ene kau sevāniti ‘oku ‘ikai nai ke poupou‘i ‘e he ni‘ihi kehé?

4 ‘Oku mahino‘i ‘e Sihova ‘i he‘etau fili ke tauhi kiate iá, ko e ni‘ihi ‘o kitautolu kuo pau ke tau tuku ange ‘a e ngaahi me‘a lahi. ‘Oku kau nai ki ai ‘a e poupou ‘a e kāinga ta‘etuí mo e kaungāme‘a ki mu‘á. Na‘e ‘eke ‘e he ‘apositolo ko Pitá kia Sīsū pea mahalo na‘e hā ‘i he tō hono le‘ó ‘a e hoha‘a ‘o pehē: “Kuo mau li‘aki ‘a e me‘a kotoa pē pea mau muimui ‘iate koe; ko e hā leva ha me‘a te mau ma‘u ai?” (Māt. 19:27) Na‘e fakapapau‘i loto-māfana ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá te nau ma‘u ha fāmili fakalaumālie tokolahi. (Lau ‘a e Ma‘ake 10:29, 30.) Pea ko Sihova, ‘a e ‘Ulu hotau fāmili fakalaumālié, ‘okú ne tala‘ofa mai te ne poupou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku loto ke tauhi kiate iá. (Saame 9:10) Fakakaukau ki he ngaahi me‘a ‘aonga ‘e ni‘ihi ‘e lava ke ke fai ke ma‘u ai ‘a e tokoni ‘a Sihová ‘i he faitau mo e ngaahi ongo‘i ta‘elatá.

ME‘A ‘E LAVA KE KE FAI KAPAU ‘OKÚ KE ONGO‘I TUĒNOA

5. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘aonga ‘oku ma‘u mei he tokangataha ki he anga hono tokoni‘i koe ‘e Sihová?

5 Tokangataha ki he anga hono tokoni‘i koe ‘e Sihová. (Saame 55:22) ‘E tokoni eni kiate koe ke tauhi ma‘u ha vakai mafamafatatau ki ho tu‘ungá. Ko ha tuofefine te‘eki mali ko Carol, * ‘oku ‘ikai hano fāmili ‘i he mo‘oní, ‘okú ne pehē: “‘I he vakai atu mo fakalaulauloto ki he founga kuo poupou‘i ai au ‘e Sihova ‘i he ngaahi ‘ahi‘ahí ‘oku tokoni mo‘oni ia kiate au ke ‘oua te u ongo‘i tuēnoa. Pea ‘oku fakapapau‘i mai ai ‘e ‘i ai ma‘u pē ‘a Sihova ke tokoni‘i au ‘i he kaha‘ú.”

6. ‘E lava fēfē ke fakalototo‘a‘i ‘e he 1 Pita 5:9, 10 ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fāinga mo e ongo‘i ta‘elatá?

6 Fakakaukau ki he anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e kaungātui ‘oku nau ongo‘i ta‘elatá. (Lau ‘a e 1 Pita 5:9, 10.) Ko Hiroshi, ko ha tokoua ‘a ia ‘i ha ta‘u lahi ko ia toko taha pē ‘a e Fakamo‘oni ‘i hono fāmilí, ‘okú ne pehē: “‘I he fakataha‘angá, ‘oku faingofua ke sio ‘oku ‘ikai ha taha ‘e haohaoa hono tu‘ungá. ‘I hono ‘ilo‘i ‘oku tau fai kotoa hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihová ‘e lava ke fakalototo‘a ia ki he ni‘ihi ‘o kitautolu ‘oku kau toko taha pē ki he mo‘oní.”

7. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e he lotú?

7 Tauhi ma‘u ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei. ‘Oku kau ki heni ‘a e talanoa tau‘atāina kia Sihova fekau‘aki mo e anga ho‘o ongo‘í. (1 Pita 5:7) “Ko e taha ‘o e ngaahi me‘a mahu‘inga taha na‘á ne tokoni‘i au ke fekuki mo ‘eku ta‘elatá ko e lotu tōtōivi kia Sihova,” ko e lea ia ‘a Massiel. Ko ha tuofefine kei si‘i na‘á ne ongo‘i ‘oku fakamavahe‘i ia mei hono fāmilí ‘i he taimi na‘á ne tu‘u ai ma‘á e mo‘oní. “Na‘á ne hoko ko ha Tamai mo‘oni kiate au, pea na‘á ku lotu kiate ia ‘i he ‘aho kotoa, ‘o tu‘o lahi ‘i he ‘aho, ‘o ‘ai ke ne ‘ilo‘i ‘a e anga ‘eku ongo‘í.”

‘E tokoni ‘a e fanongo ki he hiki-le‘o ‘o e Tohi Tapú mo e ‘ū tohi Fakatohitapú ki he ni‘ihi tuēnoá ke si‘i ange ‘enau ta‘elatá (Sio ki he palakalafi 8) *

8. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e he lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki aí?

8 Lau ma‘u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘o fakalaulauloto ki ha ngaahi fakamatala pau ‘oku fakamamafa‘i ai ‘a e ‘ofa ‘a Sihova kiate koé. Ko Bianca, ko ha tuofefine na‘e pau ke ne kātekina ‘a e ngaahi lea fakalotosi‘i mei hono fāmilí, ‘okú ne pehē: “Ko e lau mo e fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapú mo e ngaahi talanoa ki he mo‘ui ‘a e kau sevāniti ‘a Sihova kuo nau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga meimei tatau ‘oku tokoni mo‘oni ia kiate au.” Ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi ‘oku nau ako ma‘uloto ‘a e ngaahi veesi Tohi Tapu ‘oku tautefito ‘ene fakafiemālié, hangē ko e Saame 27:10 mo e ‘Aisea 41:10. ‘Oku ‘ilo ‘e he ni‘ihi ko e fanongo ki he ngaahi hiki-le‘o ‘o e fakamatala ‘oku fai ai ‘a e akó ‘oku tokoni ia ke si‘i ange ‘enau ongo‘i ta‘elata ‘i he teuteu ki he fakatahá pe ko e fai ‘enau lau Tohi Tapú.

9. ‘Oku anga-fēfē ho‘o ma‘u ‘aonga mei hono ma‘u ‘a e fakatahá?

9 Feinga mālohi ke ma‘u ma‘u pē ‘a e fakatahá. Te ke ma‘u ‘aonga mei he polokalama fakalototo‘a, pea ‘e lava foki ke ke maheni ai mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) Ko Massiel, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Neongo na‘á ku mā ‘aupito, na‘á ku fakapapau‘i ke ma‘u ‘a e fakataha kotoa pē pea fai ha tali. Na‘e tokoni eni kiate au ke u ongo‘i ko e konga au ‘o e fakataha‘angá.”

10. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke langa hake ha kaume‘a mo e kau Kalisitiane faitōnungá?

10 Langa hake ha kaume‘a mo e kau Kalisitiane faitōnungá. Kumi ki he ngaahi kaume‘a ‘i he fakataha‘angá ‘e lava ke ke ako mei ai, na‘a mo e fa‘ahinga ko honau ta‘umotu‘á pe puipuitu‘á ‘oku kehe meiate koe. ‘Oku fakamanatu mai ‘e he Tohi Tapú ko e potó ‘oku “‘i he lotolotonga ‘o e kau ta‘umotu‘á.” (Siope 12:12) ‘E lava ke toe ako lahi ‘a e kau ta‘umotu‘a angé mei he fa‘ahinga faitōnunga kei si‘i angé. Na‘e kei si‘i ‘aupito ‘a Tēvita ‘ia Sionatane, ka na‘e ‘ikai ta‘ofi ‘e he me‘a ko iá ‘ena fiefia ‘i he‘ena kaungāme‘a vāofí. (1 Sām. 18:1) Na‘e fetokoni‘aki ‘a Tēvita mo Sionatane ke tauhi kia Sihova neongo ‘a e ngaahi pole mafatukitukí. (1 Sām. 23:16-18) “Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné ‘oku lava ke nau hoko mo‘oni ko ‘etau ngaahi mātu‘a pe fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie,” ko e lea ia ‘a Irina, ko ha tuofefine pea ko e Fakamo‘oni pē ia ‘e taha ‘i hono fāmilí. “‘Oku lava ke ngāue‘aki kinautolu ‘e Sihova ke fakalato ‘etau fiema‘ú.”

11. Ko e hā kuo pau ke ke fai ke langa hake ha kaume‘a mālohi?

11 Ko hono ma‘u ha ngaahi kaume‘a fo‘ou ‘oku ‘ikai nai ke faingofua, tautefito kapau ‘okú ke mā. Ko Ratna, ko ha tuofefine mā na‘á ne ako ‘a e mo‘oní neongo ‘a e fakafepakí, ‘okú ne pehē, “Na‘e pau ke u tali ‘a e mo‘oni‘i me‘a ko ia na‘á ku fiema‘u ‘a e tokoni mo e poupou ‘a hoku fāmili fakalaumālié.” ‘E lava ke hoko ko ha pole ke vahevahe ho‘o ongo‘í ki ha taha, ka ko e fetu‘utaki tau‘atāina peheé ko e makatu‘unga ia ki ha kaume‘a vāofi. ‘Oku loto ho ngaahi kaume‘á ke fakalototo‘a‘i mo poupou‘i koe, neongo ia ‘oku nau fiema‘u ke ke tala ange ‘a e founga ke nau fakahoko ai iá.

12. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he ngāue fakafaifekaú ke ma‘u ha ngaahi kaume‘a lelei?

12 Ko e taha ‘o e ngaahi founga lelei taha ke ma‘u ai ha ngaahi kaume‘á ko e kau ‘i he ngāue fakafaifekaú mo e kaungā-Kalisitiané. Ko Carol, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Kuó u ma‘u ha ngaahi kaume‘a lelei ‘aki ‘a e fakamoleki ‘a e taimi mo e fanga tuofāfiné ‘i he ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi ngāue fakateokalati kehé. Kuo poupou‘i au ‘e Sihova ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú fakafou ‘i he ngaahi kaume‘a ko ení.” Ko e langa hake ‘a e kaume‘a mo e kau Kalisitiane faitōnungá ‘oku tuha mo‘oni mo e feingá. ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e ngaahi kaume‘a ko iá ke tokoni‘i koe ke faitau mo e ngaahi ongo‘i loto-mamahí, hangē ko e ta‘elatá.​—Pal. 17:17.

‘AI KE ONGO‘I ‘E HE NI‘IHI KEHÉ KO E KONGA KINAUTOLU HOTAU FĀMILÍ

13. Ko e hā ‘a e fatongia ‘oku ma‘u ‘e he tokotaha kotoa ‘i he fakataha‘angá?

13 Ko e tokotaha kotoa ‘i he fakataha‘angá ‘oku nau ma‘u ha fatongia ke tokoni ke ma‘u ha ‘ātakai ‘ofa mo melino ‘a ia he‘ikai ‘i ai ha taha ‘e ongo‘i tuēnoa ai. (Sione 13:35) Ko e me‘a ‘oku tau faí mo lea‘akí ‘e lava ke fakalototo‘a mo‘oni! Fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e ha tuofefine: “‘I he‘eku ako ‘a e mo‘oní, na‘e hoko ‘a e fakataha‘angá ko hoku fāmili. Na‘e ‘ikai ke u mei hoko ko ha Fakamo‘oni ‘a Sihova ka ne ta‘e‘oua ‘enau poupoú.” Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ko kinautolu pē ‘oku kau ki he mo‘oní ke nau ongo‘i ko ha konga kinautolu ‘o e fakataha‘angá?

14. Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke fakakaume‘a ki he fa‘ahinga fo‘oú?

14 Tamu‘omu‘a ke fakakaume‘a. ‘E lava ke tau kamata ‘aki hono talitali lelei loto-māfana ‘a e fa‘ahinga fo‘oú ki he fakataha‘angá. (Loma 15:7) Kae kehe, ‘oku tau loto ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he fakafe‘iloaki anga-fakakaume‘á pē. ‘Oku tau loto ke langa hake ‘a e kaume‘a mālohi ‘i he faai atu ‘a e taimí. Ko ia fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia loto-māfana mo loto-mo‘oni ‘i he fa‘ahinga fo‘oú. Lolotonga ‘etau faka‘apa‘apa‘i ‘enau me‘a fakapulipulí, feinga ke mahino‘i ‘a e me‘a nai ‘oku nau fouá. ‘E faingata‘a nai ki he ni‘ihi ke fakahaa‘i ‘enau ongo‘í, ko ia tokanga ke ‘oua te ke fakamālohi‘i kinautolu ke talanoa. ‘I hono kehé, ngāue‘aki ‘a e ngaahi fehu‘i fakapotopoto pea fanongo anga-kātaki ki he‘enau talí. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke ‘eke ange ‘a e founga na‘a nau ma‘u ai ‘a e mo‘oní.

15. ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e kau Kalisitiane matu‘otu‘á ki he ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá?

15 Ko e kotoa ‘i he fakataha‘angá te nau tupulaki fakalaumālie ‘i he taimi ‘oku fakamahu‘inga‘i ai kinautolu ‘e he kau Kalisitiane matu‘otu‘á, tautefito ki he kau mātu‘á. Ko Melissa, na‘e ‘ohake ‘e he‘ene fa‘eé ‘i he mo‘oní, ‘okú ne pehē: “‘Oku ‘ikai lava ke u fakahaa‘i ‘a e lahi ‘eku hounga‘ia ‘i he fanga tokoua na‘a nau fakafaingamālie‘i kinautolu ke nau hoko ko ‘eku ngaahi tamai fakalaumālie ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú. ‘I ha taimi pē na‘á ku fiema‘u ai ke talanoá, na‘e ‘i ai ha tokotaha ke u hanga ki ai.” Ko Mauricio, ko ha tokoua kei si‘i na‘á ne ongo‘i li‘ekina ‘i he taimi na‘e mavahe ai ‘ene faiako Tohi Tapú mei he mo‘oní, ‘okú ne pehē: “Ko e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui na‘e fakahāhā mai ‘e he kau mātu‘á na‘e tokoni lahi kiate au. Na‘a nau talanoa ma‘u pē kiate au. Na‘a nau ngāue mo au ‘i he ngāue fakafaifekaú, vahevahe mai ‘a e ngaahi makakoloa mei he‘enau ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí, pea a‘u ‘o mau va‘inga fakataha.” Ko Melissa mo Mauricio kuó na kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.

‘Oku ‘i ai ha taha ‘i ho‘o fakataha‘angá te ne hounga‘ia ‘i ho‘o anga-leleí mo e feohí? (Sio ki he palakalafi 16-19) *

16-17. Ko e hā nai ‘a e ngaahi tokoni ‘aonga ‘e lava ke tau fai ki he ni‘ihi kehé?

16 Fai ha ngaahi tokoni ‘aonga. (Kal. 6:10) “Ko e me‘a pē ‘okú ke fa‘a fiema‘ú ko ha ki‘i ngāue faingofua ‘oku fai ‘i he anga-lelei ‘i he taimi totonu,” ko e lea ia ‘a Leo, ‘oku ngāue ko ha misinale ‘i ha fonua mama‘o mei hono fāmilí. “‘Oku ou manatu‘i ‘a e ‘aho ‘e taha na‘e hoko ha fakatu‘utāmaki kiate au ‘i ha kā. ‘I he faai atu pē ‘o u a‘u ki ‘apí, na‘á ku mafasia lahi. Ka na‘e fakaafe‘i au ‘e ha ongo me‘a ki ha houa kai ma‘ama‘a. ‘Oku ‘ikai ke u manatu‘i ‘a e me‘a na‘a mau kaí, ka ‘oku ou manatu‘i na‘á na fanongo anga-‘ofa mai kiate au. ‘I he ‘osi iá, na‘á ku ongo‘i lelei ange!”

17 ‘Oku tau fiefia kotoa ‘i he ngaahi kātoanga fakateokalatí, hangē ko e ‘asemipilī mo e fakataha-lahí, ‘o meimei ko e ‘uhingá ‘oku tau feohi ai mo e ni‘ihi kehé, ‘o talanoa fekau‘aki mo e polokalamá. Kae kehe, ko Carol, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē, “‘Oku mātu‘aki faingata‘a kiate au ‘a e ngaahi ‘asemipilií mo e fakataha-lahí.” Ko e hā hono ‘uhingá? “Neongo ‘oku ou ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘e lauingeau na‘a mo e laui afe,” ko ‘ene leá ia, “‘oku nau fa‘a nofo fakataha mo honau fāmilí. Kiate au, na‘e toe lahi ange ai ‘eku ongo‘i tuēnoá.” Ko e ni‘ihi ‘oku faingata‘a ke nau ma‘u ha fakataha-lahi pe ‘asemipilī ‘i he hili pē ‘a e mole honau hoá ‘i he maté. ‘Okú ke ‘ilo‘i ha taha ‘oku fekuki mo ha pole pehē? Ko e hā ‘oku ‘ikai ai ke ke fakaafe‘i ia ke kau fakataha mo ho fāmilí ‘i he kātoanga fakateokalati hokó?

18. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e 2 Kolinitō 6:11-13 ‘i he‘etau fakahāhā ‘a e anga-talitali kakaí?

18 Fakamoleki ‘a e taimi fakataha. Feinga ke fakakau ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kehekehe ‘i ho‘o ngaahi fakatahatahá, tautefito ki he fa‘ahinga nai ‘oku nau ongo‘i tuēnoa. ‘Oku tau loto ke “mātu‘aki fakaava atu ‘a [hotau] lotó,” tautefito ki he fa‘ahinga peheé. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 6:11-13.) “Na‘a mau fiefia ma‘u pē ‘i hono fakaafe‘i kimautolu ‘e ha ngaahi kaume‘a ke ‘a‘ahi kiate kinautolu mo honau fāmilí pe te mau ‘eva fakataha,” ko e manatu ia ‘a Melissa, na‘e lave ki ai ki mu‘á. ‘Oku ‘i ai ha taha ‘i ho‘o fakataha‘angá ‘e lava ke ke fakaa‘u ki ai ha anga-talitali kakai?

19. Ko fē nai ‘a e taimi ‘oku tautefito ‘ene ‘aonga ke tau fakamoleki ai ‘a e taimi mo e kaungā-Kalisitiané?

19 ‘E ‘i ai nai ‘a e taimi ‘e tautefito ai hono fiema‘u ‘e he kaungā-Kalisitiané ke tau feohi mo kinautolu. ‘E faingata‘a nai ki he ni‘ihi ke nau nofo mo honau kāinga ta‘etuí lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó. Ko e ni‘ihi kehe ‘oku mātu‘aki fakalotomamahi kiate kinautolu ‘a e ngaahi ‘aho pau, hangē ko e ‘aho na‘e mate ai ha taha ‘ofeina. ‘I he‘etau feohi mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau hokosia ‘a e ngaahi pole ko iá, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘etau “tokanga mo‘oni” kiate kinautolú.​—Fil. 2:20.

20. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he lea ‘a Sīsū ‘i he Mātiu 12:48-50 ‘i he taimi ‘oku tau ongo‘i ta‘elata aí?

20 ‘Oku lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku ongo‘i tuēnoa ai he taimi ‘e ni‘ihi ha Kalisitiane. Neongo ia, kuo pau ke ‘oua ‘aupito na‘a ngalo ‘oku ‘afio‘i lelei ‘e Sihova ‘a e ngaahi ongo‘i peheé. ‘Okú ne tokonaki mai ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘ú, ‘o fakafou mai ‘i hotau kaungā-Kalisitiané. (Lau ‘a e Mātiu 12:48-50.) Ko ia ai, ‘oku tau fakahaa‘i kia Sihova ‘etau hounga‘ia ‘i he‘ene fokotu‘utu‘u anga-‘ofá ‘i he taimi ‘oku tau fai ai hotau lelei tahá ke poupou‘i hotau fāmili fakalaumālié. Tatau ai pē pe ‘oku fēfē nai ‘etau ongo‘í ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai ‘aupito ke tau tuēnoa koe‘uhi ‘oku ‘i hotau tafa‘akí ma‘u pē ‘a Sihova!

HIVA 2 ‘Oku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

^ pal. 5 ‘Okú ke faitau nai mo e ongo‘i ta‘elatá ‘i he taimi ‘e ni‘ihi? Kapau ko ia, fakapapau‘i ‘oku ‘afio‘i lelei ‘e Sihova ho‘o fāingá pea ‘okú ne loto-lelei ke tokonaki mai ‘a e poupou ‘okú ke fiema‘ú. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he me‘a ‘e lava ke ke fai ke fekuki ai mo e ongo‘i ta‘elatá. Te tau ako foki ki he founga ‘e lava ke ke fakalototo‘a‘i ai ‘a e kaungālotu ‘oku nau ongo‘i ta‘elatá.

^ pal. 5 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua kuo mate hono uaifí ‘okú ne ma‘u ‘aonga mei he fanongo ki he ngaahi hiki-le‘o ‘o e Tohi Tapú mo e fakamatala ki he akó.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua mo hono ‘ofefine ‘okú na ‘a‘ahi ki ha tokoua ta‘umotu‘a ‘i he fakataha‘angá pea fakahāhā ‘a e anga-leleí kiate ia.