Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 27

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Manavahē kia Sihová?

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Manavahē kia Sihová?

“Ko e kaumeʻa ofi mo Sihová ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku manavahē kiate iá.”​—SAAME 25:14.

HIVA 8 Sihova ko Hotau Hūfanga

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. Fakatatau ki he Saame 25:14, ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku tau loto ke kaumeʻa vāofi mo Sihova?

 KO E HĀ ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke fakakaukau ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kapau ʻokú ke loto ke tauhi maʻu ha kaumeʻa vāofi mo ha taha? ʻOku ngalingali te ke pehē ko e ngaahi kaumeʻa leleí ʻoku totonu ke nau feʻofaʻaki pea fepoupouaki. Mahalo heʻikai ke ke fakakaukau ki he manavaheé ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ki ha kaumeʻa lelei. Kae kehe, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he konga tohi ʻo e kaveinga ki he kupu ko ení, ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke kaumeʻa vāofi mo Sihová kuo pau ke nau “manavahē kiate iá.”​—Lau ʻa e Saame 25:14.

2 Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ha manavahē totonu kiate ia. Ka ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá? ʻE lava fēfē ke tau ako ke manavahē kia Sihova? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e manavahē ki he ʻOtuá mei he pule fale ko ʻOpataiá, Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá, pea mo Tuʻi Sihoasí?

ʻOKU ʻUHINGA KI HE HĀ ʻA E MANAVAHĒ KI HE ʻOTUÁ?

3. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau manavaheé pea mo e anga ʻene uesia nai kitautolú.

3 Te tau hoko ʻo manavahē kapau ʻoku tau tui te tau fehangahangai nai mo ha faʻahinga faingataʻa. Ko e faʻahinga manavahē ko ení ʻoku lelei pea ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai fakapotopoto. Ko e manavahē naʻa tau toó ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he lue ʻo fuʻu ofi ki ha veʻe lilifa. Ko e manavahē naʻa tau laveá te ne ueʻi kitautolu ke tau hola mei ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e manavahē naʻa maumau ʻetau kaumeʻa mo ha taha ʻoku tau ʻofa ai ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono leaʻaki pe fai ha meʻa taʻeʻofa.

4. Ko e hā ʻa e faʻahinga manavahē kia Sihova ʻoku loto ʻa Sētane ke tau maʻú?

4 ʻOku loto ʻa Sētane ke maʻu ʻe he kakaí ha manavahē taʻetotonu kia Sihova. ʻOku pouaki ʻe Sētane ʻa e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻe ʻElifasí​—ko Sihová ko ha ʻOtua faisāuni mo houhau ʻa ia ʻoku taʻemalava ke fakahōifuaʻi. (Siope 4:18, 19) ʻOku loto ʻa Sētane ke tau mātuʻaki ilifia ʻia Sihova ʻo taʻofi ai ʻetau tauhi kiate Iá. Ke fakaʻehiʻehi mei he tauhele ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ha manavahē totonu ki he ʻOtuá.

5. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá?

5 Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha manavahē totonu ki he ʻOtuá ʻokú ne ʻofa kiate Ia pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke fai ha faʻahinga meʻa ʻe maumauʻi ai hono vahaʻangatae mo Iá. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ‘manavahē-ʻOtua’ ko iá. (Hep. 5:7) Naʻe ʻikai ke ne mate manavahē ʻia Sihova. (ʻAi. 11:2, 3) ʻI hono kehé, naʻá ne maʻu ha ʻofa loloto ʻiate ia pea loto ke talangofua kiate ia. (Sione 14:21, 31) Hangē ko Sīsuú, ʻoku tau ongoʻi fakaʻapaʻapa mo ʻapasia loloto kia Sihova koeʻuhí ʻokú Ne anga-ʻofa, poto, fakamaau totonu mo mālohi. ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻoku kaunga ki ai ʻa e anga ʻetau fakafeangai ki heʻene tatakí. ʻOku malava ke tau ʻai ʻa Sihova ke ne loto-mamahi pe ko ʻetau ʻai ke fiefia ʻa hono lotó.​—Saame 78:41; Pal. 27:11.

AKO KE MANAVAHĒ KI HE ʻOTUÁ

6. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau ako ai ke manavahē ki he ʻOtuá? (Saame 34:11)

6 ʻOku ʻikai ke fanauʻi mai kitautolu mo ha manavahē kia Sihova; kuo pau ke tau fakatupulekina ia. (Lau ʻa e Saame 34:11.) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai iá ko e vakai ki he fakatupú. Ko e lahi ange ʻetau vakai ki he poto ʻo e ʻOtuá, ko hono mālohí, pea mo ʻene ʻofa lahi kiate kitautolú ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he “ngaahi meʻa kuo ngaohí,” ko e loloto ange ia ʻetau fakaʻapaʻapa mo e ʻofa kiate iá. (Loma 1:20) Ko ha tuofefine ko Adrienne naʻá ne pehē, “Ko e poto ʻo Sihová ʻa ia ʻoku hā ʻi he fakatupú ʻoku fakaofo kiate au pea ʻoku tokoniʻi ai au ke ʻiloʻi ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate aú.” Ko ʻene fakalaulaulotó naʻe taki atu ai ia ki he fakamulituku ko ení, “Ko e hā te u loto ai ke fai ha meʻa te ne ʻai ha ʻā vahevahe ʻiate au mo Sihova, ʻa e Matavai ʻo ʻeku moʻuí?” ʻE lava ke ke vaheʻi ha taimi ʻi he uiké ni ke fakakaukau fekauʻaki mo ha tafaʻaki ʻo e fakatupú? Ko e fai peheé ʻe fakalolotoʻi ai hoʻo fakaʻapaʻapa mo e ʻofa kia Sihová.​—Saame 111:2, 3.

7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke fakatupulekina ha manavahē totonu kia Sihova?

7 Ko ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakatupulekina ai ʻetau manavahē ki he ʻOtuá ko e lotu maʻu pē. Ko e lahi ange ʻetau lotú, ko e hoko ia ʻa Sihova ʻo moʻoni ange kiate kitautolú. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau kole ai kiate ia ha mālohi ke kātekina ha ʻahiʻahi, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa hono mālohi fakaofó. ʻI he taimi ʻoku tau fakamālō ai kiate ia ki he meʻaʻofa ʻa hono ʻAló, ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Pea ʻi heʻetau hū tōtōaki kia Sihova koeʻuhi ko ha palopalema, ʻoku tau ʻai ai ke maongo ki hotau lotó ʻa e lahi ʻa hono potó. Ko e ngaahi lotu peheé ʻoku fakalolotoʻi ai ʻetau fakaʻapaʻapa kia Sihová. Pea ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau fakapapau ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa pē te ne maumauʻi ʻa ʻetau kaumeʻa mo iá.

8. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tauhi maʻu ai ʻetau manavahē ki he ʻOtuá?

8 ʻE lava ke tau tauhi maʻu ʻetau manavahē ki he ʻOtuá ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú mo e taumuʻa ke ako fakatouʻosi mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻoku maʻu aí. Tau lāulea angé ki ha ongo sevāniti faitōnunga ʻa Sihova​—ko e pule fale ʻa Tuʻi ʻĒhapi ko ʻOpataiá pea mo e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá. Te tau vakai leva ki he meʻa ʻe lava ke tau ako meia Tuʻi Sihoasi ʻo Siutá, ʻa ia naʻá ne kamata lelei ka naʻá ne mavahe meia Sihova ki mui ange.

HANGĒ KO E MANAVAHĒ-ʻOTUA KO ʻOPATAIÁ, HOKO ʻO LOTO-TOʻA

9. Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he manavahē kia Sihová ʻa ʻOpataia? (1 Tuʻi 18:3, 12)

9 ʻOku fakafeʻiloaki mai ʻe he Tohi Tapú ʻa ʻOpataia b ʻaki ʻa e ngaahi lea: “Ko ʻOpataiá naʻe manavahē lahi kia Sihova.” (Lau ʻa e 1 Tuʻi 18:3, 12.) Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he manavahē lelei ko ení ʻa ʻOpataiá? Ko e taha, naʻá ne ʻai ia ke ne faitotonu mo falalaʻanga; ko ia ai, naʻe fakanofo ia ʻe he tuʻí ke ne tokangaʻi ʻa e fale fakatuʻí. (Fakafehoanaki mo e Nehemaia 7:2.) Ko e manavahē-ʻOtua ʻa ʻOpataiá naʻe ʻai ai ia ke ne maʻu ha loto-toʻa makehe​—ko ha ʻulungaanga naʻá ne fiemaʻu moʻoni. Naʻá ne moʻui lolotonga ʻa e pule ʻa e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí, ʻa ia “naʻá ne kovi ange ʻi he vakai ʻa Sihová ʻi he kotoa ʻo e [ngaahi tuʻi] naʻe ʻi muʻa ʻiate iá.” (1 Tuʻi 16:30) Pehē foki, ko e uaifi lotu Pēali ʻo ʻĒhapí, ʻa Sisipeli, naʻá ne fehiʻa lahi ʻia Sihova ʻo ne feinga ke toʻo ʻosi atu ʻa e lotu moʻoní mei he puleʻanga fakatokelaú. Naʻe aʻu ʻo ne tāmateʻi ʻa e kau palōfita tokolahi ʻa e ʻOtuá. (1 Tuʻi 18:4) ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe lotu ʻa ʻOpataia kia Sihova lolotonga ha taimi faingataʻa.

10. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻOpataia ʻa e loto-toʻa makehé?

10 Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻOpataia ʻa e loto-toʻa makehé? ʻI he taimi naʻe fekumi ai ʻa Sisipeli ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ke tāmateʻi kinautolú, naʻe ʻave ʻe ʻOpataia ʻa e toko 100 ʻo kinautolu pea fūfuuʻi “ʻo tautau toko 50 ʻi ha ʻana pea hanganaki tokonaki kiate kinautolu ʻa e mā mo e vaí.” (1 Tuʻi 18:13, 14) Kapau naʻe ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe loto-toʻa ʻa ʻOpataia ʻo faí, kuo pau pē naʻe mei tāmateʻi ia. Ko e moʻoni, ko ʻOpataiá naʻá ne kei tangata pē, pea naʻe ʻikai te ne fie mate. Ka naʻe ʻofa ʻa ʻOpataia kia Sihova pea mo e faʻahinga naʻe tauhi kiate Iá ʻo laka ange ia ʻi heʻene ʻofa ʻi heʻene moʻuí tonu.

Neongo ʻa e tapui ʻetau ngāué, ʻoku tufaki loto-toʻa ʻe ha tokoua ʻa e meʻakai fakalaumālié ki he kaungā-Fakamoʻoní (Sio ki he palakalafi 11) d

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi onopōní ko ʻOpataiá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 ʻI he ʻahó ni ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fonua ʻoku tapui ai ʻetau ngāué. ʻOku nau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa totonu ki he kau maʻu mafai fakamāmaní, kae hangē ko ʻOpataiá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mahuʻinga ko ení ʻoku nau ʻoange kia Sihova ʻa e meʻa ʻoku ʻAʻaná​—ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá. (Māt. 22:21) ʻOku nau fakahāhā ʻenau manavahē ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e talangofua kiate ia kae ʻikai ki he tangatá. (Ngā. 5:29) ʻOku nau fai eni ʻaki ʻa e hokohoko atu ke fanongonongo ʻa e ongoongo leleí pea ʻaki ʻa e fakataha fakatahataha fakapotopoto. (Māt. 10:16, 28) ʻOku nau tokanga ke maʻu ʻe honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku nau fiemaʻú. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Henri, ʻoku nofo ʻi ha fonua ʻi ʻAfilika naʻe tapui ai ʻetau ngāué ʻi ha taimi. Lolotonga ʻa e tapuí, naʻe pole ʻa Henri ke ne tufa ʻa e meʻakai fakalaumālié ki hono kaungā-Fakamoʻoní. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou natula mā. Ko ia naʻá ku tuipau ko ʻeku fakaʻapaʻapa loloto kia Sihová naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e loto-toʻa naʻá ku fiemaʻú.” ʻE lava ke ke sioloto atu ʻokú ke hoko ʻo loto-toʻa ʻo hangē ko Henri? ʻE lava ke ke pehē kapau ʻokú ke fakatupulekina ha manavahē totonu ki he ʻOtuá.

HANGĒ KO E MANAVAHĒ-ʻOTUA ʻA E TAULAʻEIKI LAHI KO SIHOIATÁ, HOKO ʻO MATEAKI

12. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá mo hono uaifí ʻa e mateaki lahi kia Sihová?

12 Naʻe manavahē ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá kia Sihova, pea ko e manavahē ko iá naʻá ne ueʻi ia ke hoko ʻo mateaki pea pouaki ʻa e lotu moʻoní. Naʻe hoko eni ʻo hā mahino ʻi he taimi naʻe faʻao ai ʻe he taʻahine ʻa Sisipelí, ʻa ʻAtalaia, ʻa e taloni ʻi Siutá. Naʻe maʻu ʻe he kakaí ʻa e ʻuhinga lelei ke ilifia ʻia ʻAtalaia. Naʻá ne anga-fakamamahi mo mātuʻaki mānumanu ki he mafaí ʻo ne feinga ke ne fakapoongi kātoa ʻa e laine fakatuʻí​—ʻa hono fanga makapuna tangatá tonu! (2 Kal. 22:10, 11) Ko e taha ʻi he fānau ko iá​—ko Sihoasi​—naʻá ne hao koeʻuhí naʻe fakahaofi ia ʻe he uaifi ʻo Sihoiatá, ʻa Siosapasi. Naʻá ne fūfuuʻi mo hono husepānití ʻa e kiʻi tamá pea tokangaʻi ia. ʻI he founga ko ení naʻe tokoni ai ʻa Sihoiata mo Siosapasi ki hono fakatolonga ʻa e laine fakatuʻi ʻo Tēvitá. Naʻe mateaki ʻa Sihoiata kia Sihova pea naʻe ʻikai ke ne manavahē kia ʻAtalaia.​—Pal. 29:25.

13. ʻI he taʻu fitu ʻa Sihoasí, naʻe anga-fēfē hono toe fakahāhā ʻe Sihoiata ʻa e mateakí?

13 ʻI he taimi naʻe taʻu fitu ai ʻa Sihoasí, naʻe toe fakamoʻoniʻi ʻe Sihoiata ʻene mateaki kia Sihová. Naʻá ne faʻufaʻu ha palani. Kapau naʻe lavameʻa ia, ʻe hoko ʻa Sihoasi ko e tuʻi, ʻa e ʻea totonu ʻo Tēvitá. Kae kehe, kapau ʻe taʻelavameʻa ia, ʻe iku mole ai ʻa e moʻui ʻa Sihoiatá. ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, naʻe lavameʻa ʻa e palaní. Ko Sihoiata, ʻi he poupou ki ai ʻa e ngaahi ʻeikí mo e kau Līvaí, naʻá ne ʻai ʻa Sihoasi ke hoko ko e tuʻi pea tāmateʻi ʻa ʻAtalaia. (2 Kal. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) Naʻe fai leva ʻe Sihoiata ha “fuakava ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo e tuʻí pea mo e kakaí, te nau kei hoko ai pē ko e kakai ʻa Sihova.” (2 Tuʻi 11:17) Naʻe toe fokotuʻu ʻe Sihoiata “ʻa e kau leʻo matapaá ʻi he ngaahi matapā ʻo e fale ʻo Sihová, koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ke hū ki ai ha taha ʻokú ne taʻemaʻa ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē.”​—2 Kal. 23:19.

14. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihoiata ki heʻene fakalāngilangiʻi ʻa Sihová?

14 Naʻe pehē ʻe Sihova ki muʻa ange: “Ko e faʻahinga ʻoku nau fakalāngilangiʻi aú te u fakalāngilangiʻi.” Ko e moʻoni, naʻá ne fakapaleʻi ʻa Sihoiata. (1 Sām. 2:30) Ko e fakatātaá, naʻá ne ʻai ke hiki ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa e taulaʻeiki lahí ko hotau fakahinohino. (Loma 15:4) Pea ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa Sihoiatá, naʻá ne maʻu ʻa e lāngilangi makehe ke tanu ia “ʻi he Kolo-ʻo-Tēvitá fakataha mo e ngaahi tuʻí, koeʻuhí he naʻá ne failelei ʻi ʻIsileli ʻi he fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní mo Hono falé.”​—2 Kal. 24:15, 16.

Hangē ko e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá, ʻofa ke ueʻi kitautolu ʻe he manavahē-ʻOtuá ke tau mateaki ʻi hono tokoniʻi hotau fanga tokouá (Sio ki he palakalafi 15) e

15. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fekauʻaki mo Sihoiatá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Ko e talanoa fekauʻaki mo Sihoiatá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu kotoa ke fakatupulekina ʻa e manavahē ki he ʻOtuá. Ko e kau ʻovasia Kalisitiané ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Sihoiata ʻaki ʻa e nofoʻaki ʻāʻā pea mateaki ʻi hono maluʻi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. (Ngā. 20:28) Ko e faʻahinga taʻumotuʻá ʻe lava ke nau ako meia Sihoiata ʻi he taimi ʻoku nau manavahē ai kia Sihova pea nofoʻaki mateakí, ʻe lava ke Ne ngāueʻaki kinautolu ke fakahoko ʻEne taumuʻá. ʻOku ʻikai ke ne siʻaki kinautolu. Ko e faʻahinga kei siʻí ʻe lava ke nau ako mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sihova kia Sihoiatá pea faʻifaʻitaki kiate Ia ʻaki ʻa e fakafeangai ki he faʻahinga taʻumotuʻa mateakí ʻi he fakangeingeia mo e fakaʻapaʻapa, tautefito ki he faʻahinga kuo fuoloa ʻenau tauhi faitōnunga kiate iá. (Pal. 16:31) Fakaʻosí, ʻe lava ke tau ako kotoa ha lēsoni mei he ngaahi ʻeiki mo e kau Līvai naʻa nau poupou kia Sihoiatá. Tau poupou mateaki ki he ‘faʻahinga ʻoku nau takimuʻá’ ʻaki ʻa e talangofua kiate kinautolu.​—Hep. 13:17.

ʻOUA ʻE HOKO ʻO HANGĒ KO TUʻI SIHOASÍ

16. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi mai naʻe hoko ʻa Tuʻi Sihoasi ʻo vaivaí?

16 Naʻe maʻu ʻaonga ʻa Tuʻi Sihoasi mei he tākiekina lelei ʻa Sihoiatá. (2 Tuʻi 12:2) Ko hono olá, naʻe loto ʻa e tuʻí ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi heʻene kei siʻí. Ka ʻi he hili ʻa e mate ʻa Sihoiatá, naʻe fanongo ʻa Sihoasi ki he houʻeiki tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Ko e hā ʻa e olá? Ko ia mo e kakai ʻi hono malumalú naʻe “kamata ke nau tauhi ʻa e ngaahi pou ʻakau toputapú mo e ngaahi ʻaitolí.” (2 Kal. 24:4, 17, 18) ʻI he mamahi lahí, naʻe “hokohoko fekau atu ʻe Sihova ha kau palōfita kiate kinautolu ke fakafoki mai kinautolu . . . , ka naʻa nau fakafisi pē ke fanongo.” Naʻe aʻu ʻo ʻikai ke nau fanongo ki he foha ʻo Sihoiata ko Sākalaiá, ʻa ia naʻe ʻikai ngata pē ʻene hoko ko e palōfita mo e taulaʻeiki ʻa Sihová ka naʻe tokouaʻaki foki ʻe Sihoasi. Ko hono moʻoní, ʻi he ʻikai ha houngaʻia ʻe taha ki he fāmili naʻá ne moʻua lahi ki aí, naʻe tāmateʻi ʻe Tuʻi Sihoasi ʻa Sākalaia.​—2 Kal. 22:11; 24:19-22.

17. Ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo Sihoasí?

17 Naʻe ʻikai ke tauhi maʻu ʻe Sihoasi ha manavahē totonu kia Sihova, pea naʻe iku kovi ʻa e ngaahi meʻá kiate ia. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko e faʻahinga ʻoku nau taʻetokaʻi aú ʻe ʻikai fai hano fakaʻapaʻapaʻi.” (1 Sām. 2:30) Ki mui ai naʻe ikunaʻi ʻe ha kau tau Sīlia tokosiʻi ʻa e “fuʻu kau tau tokolahi” ʻa Sihoasí pea naʻá ne “lavea lahi” ai. Hili ʻa e mavahe ʻa e kau Sīliá, naʻe fakapoongi ʻa Sihoasi ʻe heʻene kau sevānití tonu koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ʻa Sākalaiá. Ko e tuʻi fulikivanu ko iá naʻe ʻikai lau ia ʻokú ne tuha ke tanu “ʻi he ngaahi tanuʻanga ʻo e ngaahi tuʻí.” c​—2 Kal. 24:23-25.

18. Fakatatau ki he Selemaia 17:7, 8, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo hangē ko Sihoasí?

18 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihoasí? Naʻá ne hangē ha fuʻu ʻakau naʻe ʻikai faiaka loloto ʻa ia naʻe teketeke ʻaki ha vaʻakau. ʻI he taimi naʻe toʻo ai ʻa e vaʻakaú​—ʻi he mate ʻa Sihoiatá​—pea ʻi he puhi mai ʻa e matangi ʻo e fakafepaki ki he moʻoní, naʻe tō ai ʻa Sihoasi. ʻOku fakatātaaʻi mālohi heni ko ʻetau manavahē ki he ʻOtuá kuo pau ke ʻoua ʻe fakafalala tefito pē ʻi he tākiekina lelei ʻa e kaungā-Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Ke nofoʻaki mālohi fakalaumālié, kuo pau ke tau ʻai ke mālohi ʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá mo e manavaheé fakafou ʻi he ako, fakalaulauloto mo e lotu maʻu pē.​—Lau ʻa e Selemaia 17:7, 8; Kol. 2:6, 7.

19. Ko e hā ʻoku kole ʻe Sihova meiate kitautolú?

19 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke kole mai ʻe Sihova ha meʻa lahi meiate kitautolu. Ko e meʻa ʻokú ne fiemaʻú ʻoku fālute kotoa ia ʻi he Tangata Malanga 12:13, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Manavahē ki he ʻOtua moʻoní pea tauhi ʻene ngaahi fekaú, he ko e ngafa kotoa eni ʻo e tangatá.” ʻI he taimi ʻoku tau manavahē ai ki he ʻOtuá, ʻe malava ai ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú pea tuʻu maʻu ʻo hangē ko ʻOpataia mo Sihoiatá. Heʻikai ha meʻa ʻe malava ke ne maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová.

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

a Hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Folofolá, ko e foʻi lea ko e “manavahē” ʻoku mata-lahi hono ʻuhingá. Makatuʻunga ʻi he potutohí, ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he ilifia, fakaʻapaʻapa pe ʻapasia. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ko ení ke fakatupulekina ʻa e faʻahinga manavahē ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke hoko ʻo loto-toʻa pea mateaki ʻi heʻetau ngāue ki heʻetau Tamai fakahēvaní.

b Ko ʻOpataia ko ení ʻoku ʻikai ko e palōfita ia ko ʻOpataiá, ʻa ia naʻá ne moʻui ʻi ha laui senituli ki mui ai pea naʻá ne hiki ʻa e tohi Tohi Tapu ʻoku uiʻaki hono hingoá.

c ʻOku pehē ʻi he Mātiu 23:35 ko Sākalaia ko e foha ia ʻo Palakaia. Kuo fai ʻa e fakahuʻunga ʻo pehē ko Sihoiatá naʻe ʻi ai nai hono hingoa ʻe ua, ʻo hangē pē ko e niʻihi kehe ʻi he Tohi Tapú (fakafehoanaki ʻa e Māt. 9:9 mo e Mk. 2:14), pe ko Palakaiá ko e kui tangata ia ʻa Sākalaiá pe ko haʻane kui-ua.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha toe fakatātaaʻi eni ʻo ha tokoua ʻokú ne tufaki ʻa e meʻakai fakalaumālié lolotonga ʻa e tapuí.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine kei siʻi ʻokú ne ako mei ha tuofefine taʻumotuʻa ʻa e founga ke faifakamoʻoni ai ʻi he telefoní; ko ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne fokotuʻu loto-toʻa ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí; ko ha tokoua taukei ʻokú ne akoʻi ha niʻihi ki hono monomono ʻa e Fale Fakatahaʻangá.