Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 24

HIVA 24 Haʻu ki he Moʻunga ʻo Sihová

Hoko Ai Pē ko e Tokotaha Fakaafe ʻa Sihova ʻo Taʻengata!

Hoko Ai Pē ko e Tokotaha Fakaafe ʻa Sihova ʻo Taʻengata!

“ʻE Sihova, ko hai nai ʻe hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi ho tēnití?”SAAME 15:1.

TAUMUʻÁ

Ke sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke hanganaki fiefia ʻi he kaumeʻa mo Sihová, pea vakai ki he founga ʻokú ne ʻamanekina mai ke tau fakafeangai ai ki hono ngaahi kaumeʻá.

1. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he Saame 15:​1-5?

 ʻI HE kupu ki muʻá, naʻa tau ako ai ko e kau sevāniti ʻosi fakatapui ʻa Sihová ʻe lava ke nau hoko ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakaefakatātaá ʻaki hono fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia. Ka ʻe lava fēfē ke tau taau ke maʻu ha vahaʻangatae pehē? ʻOku lāulea ʻa e Saame 15 fekauʻaki mo e kaveinga ko ení. (Lau ʻa e Saame 15:​1-5.) Ko e saame ko ení ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá.

2. Ko e hā nai ʻa e meʻa naʻá ne ueʻi ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ke ne lave ki he tēniti ʻo Sihová?

2 ʻOku kamataʻaki ʻa e Saame 15: “ʻE Sihova, ko hai nai ʻe hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi ho tēnití? Ko hai nai ʻe nofo ʻi ho moʻunga tapú?” (Saame 15:1) ʻI he lave ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ki he ‘tēniti’ ʻo Sihová, naʻá ne fakakaukau nai ki he tāpanekalé, ʻa ia naʻe ʻi Kipione ʻi ha taimi. ʻOku toe lave ʻa Tēvita ki he ‘moʻunga tapu’ ʻo e ʻOtuá, ngalingali ko e ʻuhinga ki Moʻunga Saione ʻi Selusalemá. ʻI aí, ʻi ha laulaui maile ʻi he fakatonga ʻo Kipioné, naʻe fokotuʻu ai ʻe Tēvita ha tēniti ke tuku ai ʻa e ʻaʻake ʻo e fuakavá kae ʻoua kuo langa ha feituʻu ke tuku maʻu ai.—2 Sām. 6:17.

3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he Saame 15? (Sio foki ki he fakatātaá.)

3 Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai fakaʻatā ke nau ngāue ʻi he tāpanekalé, pe naʻa mo e hū ki loto ki he tēnití ki he feituʻu naʻe tauhi ai ʻa e ʻaʻake ʻo e fuakavá. Ka ko e kau sevāniti faitōnunga kotoa ʻa Sihová ʻe lava ke nau hoko ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakaefakatātaá ʻaki ʻa e hoko ko hono ngaahi kaumeʻa pea tauhi maʻu ia. Ko ha meʻa ia ʻoku tau holi kotoa ki ai. ʻOku lave ʻa e Saame 15 ki he ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina pea fakahāhā kae lava ke tau hoko ai pē ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova.

Ko e kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Tēvitá naʻe lavangofua ke nau sioloto ki ha fakatātā ʻo e hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová (Sio ki he palakalafi 3)


ʻAʻEVA TAʻEMELE MO FAI ʻA E MEʻA ʻOKU TOTONÚ

4. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú? (ʻAisea 48:1)

4 ʻI he Saame 15:​2, ʻoku fakamatalaʻi ai ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá “ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva taʻemelé, ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.” Ko ha meʻa eni kuo pau ke tau fai hokohoko. Ka ʻe lava moʻoni ke tau ‘ʻaʻeva taʻemele’? ʻIo. Neongo ʻoku ʻikai ke haohaoa ha tangata, ʻe vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau ‘ʻaʻeva taʻemele’ kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke talangofua kiate ia. ʻI heʻetau fakatapui ki he ʻOtuá pea hoko ʻo papitaisó, ko ʻetau toki kamata fononga ia mo e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻikai ko e kau pē ha tokotaha ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí pea ʻotomētiki ai ʻene taau ke hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻa Sihova. Ko e niʻihi naʻa nau ui kiate ia ka naʻe ʻikai fai ia “ʻi he moʻoni mo e māʻoniʻoni.” (Lau ʻa e ʻAisea 48:1.) Ko e kau ʻIsileli loto-moʻoní naʻe pau ke nau ako ki he ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová pea muimui ki ai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu meiate kitautolu ʻa e meʻa lahi ange ʻi he papitaiso pē pea feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Kuo pau ke tau hanganaki “fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.” Ko e hā ʻoku kau ki aí?

5. Ko e hā ʻoku kau ki he talangofua kia Sihova ʻi he meʻa kotoa pē?

5 ʻI he vakai ʻa Sihová, ko e “ʻaʻeva taʻemelé” mo “fai ʻa e meʻa ʻoku totonú” ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he kau tuʻumaʻu pē ʻi he ngaahi ngāue ʻe niʻihi ʻi ha feituʻu faiʻanga lotu. (1 Sām. 15:22) Kuo pau ke tau feinga mālohi ke talangofua ki he ʻOtuá ʻi he tafaʻaki kotoa ʻetau moʻuí, naʻa mo e taimi ʻoku tau toko taha aí. (Pal. 3:6; Tml. 12:​13, 14) ʻOku mahuʻinga ke tau feinga ke talangofua kia Sihova ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa īkí. Ko e fai peheé ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa moʻoni kiate ia, peá ne ʻofaʻi ai kitautolu.—Sione 14:23; 1 Sio. 5:3.

6. Fakatatau ki he Hepelū 6:​10-12, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi haʻatau ngaahi ngāue faitōnunga pē ʻi he kuohilí?

6 ʻOku houngaʻia loloto ʻa Sihova ʻi he meʻa kuo tau fai maʻana ʻi he kuohilí. Kae kehe, ko e ngaahi ngāue faitōnunga ʻi he kuohilí ʻiate ia pē heʻikai ke ne ʻai ke tau taau ke nofo ai pē ko e kau fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová. ʻOku fakamāʻalaʻala mai eni ʻi he Hepelū 6:​10-12. (Lau.) ʻOku ʻikai ke fakangaloʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi ngāue lelei ʻi he kuohilí. Ka ʻokú ne fiemaʻu ke tau hanganaki lotu ʻaufuatō kiate ia “ʻo aʻu ki he ngataʻangá.” Te ne fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻene hoko ko hotau Kaumeʻa tuʻuloa “kapau heʻikai ke tau helaʻia.”—Kal. 6:9.

LEAʻAKI ʻA E MOʻONI ʻOKU ʻI HO LOTÓ

7. Ko e hā ʻoku kaunga ki hono leaʻaki ʻa e moʻoni ʻoku ʻi hotau lotó?

7 Ko ha taha ʻokú ne loto ke hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová kuo pau pē ʻokú ne “leaʻaki ʻa e moʻoni ʻoku ʻi hono lotó.” (Saame 15:2) ʻOku kau ki heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ʻikai ke loí. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau hoko ʻo faitotonu ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻaki mo faí. (Hep. 13:18) ʻOku mahuʻinga iá, “he ʻoku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi ha tokotaha kākā, ka ʻokú ne kaumeʻa ofi mo e faitotonú.”—Pal. 3:32.

8. Ko e hā ʻa e tōʻonga ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

8 Ko e faʻahinga ʻoku nau ‘leaʻaki ʻa e moʻoni ʻoku ʻi honau lotó’ ʻoku ʻikai ke nau fakangalingali ke talangofua ʻi he sio ʻa e kakaí lolotonga ia ʻoku nau maumauʻi fakapulipuli ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (ʻAi. 29:13) ʻOku nau fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga kākaá. Ko ha tokotaha kākā ʻe kamata nai ke ne veiveiua fekauʻaki mo e fakapotopoto ʻa e ngaahi lao ʻe niʻihi ʻa Sihová. (Sēm. 1:​5-8) Te ne talangataʻa nai kia Sihova ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hā ngali ʻikai loko mahuʻinga kiate iá. Pea kapau leva ʻoku hangē ʻoku ʻikai ha ngaahi nunuʻa ʻene talangataʻá, te ne hoko nai ai ʻo loto-lahi ke toe maumauʻi lahi ange ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, pea ʻe hoko ʻene lotú ʻo mālualoi. (Tml. 8:11) Kae kehe, ʻoku tau loto ke hoko ʻo faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.

9. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fuofua fetaulaki ʻa Sīsū mo Natanielá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻE lava ke tau ako ki he mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻa e loto-totonú ʻi he fuofua fetaulaki ʻa Sīsū mo Natanielá. ʻI he taimi naʻe ʻomi ai ʻe Filipe hono kaungāmeʻa ko Natanielá ke fetaulaki mo Sīsuú, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Neongo naʻe teʻeki ai ke fetaulaki ʻa Sīsū mo Nataniela, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Vakai, ko e moʻoni ko ha ʻIsileli eni, ʻoku ʻikai ha kākā ʻiate ia.” (Sione 1:47) Ko e moʻoni naʻe vakai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākonga kehé naʻa nau faitotonu, ka naʻe sio ʻa Sīsū ia ki he makehe atu ʻa e loto-totonu ʻa Natanielá. Naʻe taʻehaohaoa ʻa Nataniela ʻo hangē pē ko kitautolú. Ka naʻe ʻikai ke ne mālualoi pe fakangalingali. Ko ha meʻa ia naʻe leleiʻia ai ʻa Sīsū peá ne fakaongoongoleleiʻi ai ʻa Nataniela. He monū ē ko ia kapau ʻe lava ke ongoʻi pehē ʻa Sīsū fekauʻaki mo kitautolu!

ʻOku fakafeʻiloaki ʻe Filipe kia Sīsū hono kaungāmeʻa ko Natanielá, ko ha tangata naʻe ʻikai haʻane kākā. ʻE lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo kitautolu? (Sio ki he palakalafi 9)


10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngāuehalaʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e leá? (Sēmisi 1:26)

10 Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fiemaʻu naʻe lisi ʻi he Saame 15 ʻoku fekauʻaki ia mo e anga ʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé. ʻOku fakamatala ʻa e Saame 15:3 ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová ʻoku “ʻikai te ne lauʻikovi loi ʻaki hono ʻeleló, ʻoku ʻikai te ne fai ha kovi ki hono kaungāʻapí, pea ʻoku ʻikai te ne fakaongoongokoviʻi ʻa hono ngaahi kaumeʻá.” Ko e ngāuehalaʻaki ʻetau leá ʻi he ngaahi founga peheé ʻe lava ke fakatupu maumau lahi ia ki he niʻihi kehé pea fakataʻeʻaongaʻi ai kitautolu mei he hoko ko e kau fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová.—Lau ʻa e Sēmisi 1:26.

11. Ko e hā ʻa e lauʻikovi loi, pea ko e hā ʻa e ngāue ʻoku fai ki he kau laukovi loi taʻefakatomalá?

11 ʻOku lave hangatonu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he lauʻikovi loí. Ko e hā ʻa e lauʻikovi loi? ʻI he tuʻunga lahi, ko ha fakamatala loi ia ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo ha taha. Ko e kau laukovi loi taʻefakatomalá ʻoku toʻo kinautolu mei he fakatahaʻangá.—Sel. 17:10.

12-13. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi te tau hoko nai ai ʻo halaia fāinoa ʻi hono fakaongoongokoviʻi hotau ngaahi kaumeʻá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 ʻOku toe fakamanatu mai ʻe he Saame 15:3 ko e kau fakaafe ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau fai ha kovi ki honau kaungāʻapí pea ʻoku ʻikai te nau fakaongoongokoviʻi ʻa honau ngaahi kaumeʻá. Ko e hā ʻoku kau nai ki aí?

13 Te tau fakaongoongokoviʻi fāinoa nai ha taha ʻaki hono fakamafola ʻa e fakamatala ʻikai leleí. Ko e fakatātaá: (1) Ko ha tuofefine ʻoku ʻikai ke ne toe ngāue taimi-kakato, (2) ko ha ongo meʻa mali ʻoku ʻikai ke na toe ngāue ʻi he Pētelí, pe (3) ko ha tokoua ʻoku ʻikai ke ne toe ngāue ko ha mātuʻa pe sevāniti fakafaifekau. ʻOku totonu ke tau fakamahamahalo ki he ʻuhinga naʻe fai ai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki ko ení pea vahevahe ʻa e fakakaukau ko iá ki he niʻihi kehé? ʻOku lahi nai ʻa e ʻuhinga ki he liliú ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi. ʻIkai ngata aí, ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová “ʻoku ʻikai te ne fai ha kovi ki hono kaungāʻapí, pea ʻoku ʻikai te ne fakaongoongokoviʻi ʻa hono ngaahi kaumeʻá.”

ʻOku faingofua ke fakamafola ha fakamatala hala fekauʻaki mo e niʻihi kehé pea ʻe lava ke hoko eni ko ha lauʻikovi loi (Sio ki he palakalafi 12-13)


FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E FAʻAHINGA ʻOKU MANAVAHĒ KIA SIHOVÁ

14. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku talitekeʻi ai ʻe he kau fakaafe ʻa Sihová “ha taha pē ʻoku anga-palakū.”

14 ʻOku pehē ʻi he Saame 15:4 ko e kaumeʻa ʻo Sihová “ʻokú ne talitekeʻi ha taha pē ʻoku anga-palakū.” ʻE lava fēfē ke tau fai pehē? ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke tau taau ke tala pe ʻoku anga-palakū ha taha pe ʻikai. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku fakanatula pē ke tohoakiʻi kitautolu ki he kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko honau ʻulungāngá pea fehiʻa ʻi he kakai ʻoku nau fakaʻitaʻi kitautolú. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau talitekeʻi pē ʻa e faʻahinga ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku nau “anga-palakū.” (1 Kol. 5:11) ʻOku kau heni ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai taʻefakatomala ʻa e meʻa ʻoku koví, taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi tuí, pe feinga ke fakavaivaiʻi hotau tuʻunga fakalaumālié.—Pal. 13:20.

15. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e “faʻahinga ʻoku nau manavahē kia Sihová”?

15 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku kole mai ʻa e Saame 15:4 ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e “faʻahinga ʻoku nau manavahē kia Sihová.” Ko ia ʻoku tau kumi ki ha ngaahi founga ke fakahāhā ʻa e anga-lelei mo e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová. (Loma 12:10) Anga-fēfē? Ko e founga ʻe taha, ʻoku lave ki ai ʻa e Saame 15:​4, ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová ʻoku “ʻikai te ne fakafoki ʻa ʻene palōmesí, neongo kapau ʻe kovi kiate ia.” Ko hono maumauʻi ʻetau palōmesí ʻe lava ke fakalotomamahi moʻoni ki he niʻihi kehé. (Māt. 5:37) Ko e fakatātaá, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻene kau fakaafé ke nau moʻui ʻo fakatatau ki heʻenau fuakava malí. ʻOkú ne toe leleiʻia ʻi he feinga mālohi ʻa e ngaahi mātuʻá ke fakahoko ʻa e palōmesi ʻoku nau fai ki heʻenau fānaú. Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí te ne ueʻi kitautolu ke tau fai ki heʻetau leá ʻi he lelei taha ʻetau malavá.

16. Ko e hā ha toe founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová?

16 Ko ha toe founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ko e hoko ʻo anga-talitali kakai mo nima-homo. (Loma 12:13) Ko e taimi ʻatā ʻoku tau fakamoleki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e kaumeʻá mo kinautolu pea mo Sihova. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova.

HANGANAKI ʻATAʻATĀ MEI HE ʻOFA KI HE PAʻANGÁ

17. Ko e hā ʻoku lave ai ʻa e Saame 15 fekauʻaki mo e paʻangá?

17 ʻOku tau lau ko e tokotaha fakaafe ʻa Sihová “ʻoku ʻikai te ne tuku ke nō atu ʻene paʻangá ki ha tupu, pea ʻoku ʻikai te ne tali ha totongi fufū ke tukuakiʻi loi ai ʻa e tonuhiá.” (Saame 15:5) Ko e hā ʻoku lave ai ki he paʻangá ʻi he saame nounou ko ení? Koeʻuhí ko ha vakai taʻemafamafatatau ki he paʻangá ʻe lava ke ne fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé pea maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá. (1 Tīm. 6:10) ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e niʻihi naʻa nau tāpalasia honau fanga tokoua masivá ʻaki hono hilifaki ha tupu ki heʻenau noó. Pehē foki, ko e kau fakamaau ʻe niʻihi naʻa nau tali ha totongi fufū pea fakamāuʻi taʻetotonu leva ʻa e faʻahinga tonuhiá. Ko e tōʻonga peheé ʻoku fakalielia ia kia Sihova.—ʻIsi. 22:12.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te ne tokoniʻi kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau vakai fakafoʻituitui ki he paʻangá? (Hepelū 13:5)

18 ʻOku lelei ke tau sivisiviʻi ʻetau vakai fakafoʻituitui ki he paʻangá. ʻEke hifo: ‘ʻOku ou faʻa fakakaukau maʻu pē ki he paʻangá mo e meʻa ʻe lava ke fakatau mai ʻakí? Kapau ʻoku ou nō ha paʻanga, ʻoku ou fakatuotuai ke totongi fakafoki ia, ʻo pehē ko e tokotaha naʻá ku nō mei aí ʻoku ʻikai ke ne fiemaʻu ia? ʻI heʻeku maʻu ʻa e paʻangá, ʻokú ne ʻai ke u fie mahuʻinga kae faingataʻa ke u nima-homo? ʻOku ou fakamāuʻi hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau tuli ki he meʻa fakamatelié koeʻuhi pē ko e ʻi ai ʻenau paʻangá? ʻOku ou fakakaungāmeʻa pē ki he kau koloaʻiá pea ʻikai loko mahuʻingaʻia ʻi he kau masivá?’ Kuo tau maʻu ʻa e fakaafe maʻongoʻonga ke hoko ko e kau fakaafe ʻa Sihova. ʻE lava ke tau maluʻi ʻa e monū ko iá ʻaki hono tauhi ʻetau moʻuí ke ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá. Kapau te tau fai pehē, heʻikai ʻaupito ke mavahe ʻa Sihova meiate kitautolu!—Lau ʻa e Hepelū 13:5.

ʻOKU ʻOFA ʻA SIHOVA ʻI HONO NGAAHI KAUMEʻÁ

19. Ko e hā ʻa e taumuʻa tefito ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová?

19 Ko e Saame 15 ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e talaʻofa: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení ʻe ʻikai ʻaupito ke ueʻia.” (Saame 15:5) ʻOku fakaeʻa mai heni ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e taumuʻa tefito ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fiefia. Ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fakahinohino ʻa ia te tau maʻu ai ʻene tāpuakí mo ʻene maluʻí.—ʻAi. 48:17.

20. Ko e hā ʻe lava ke fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻa e kau fakaafe ʻa Sihová?

20 Ko e kau fakaafe ʻa Sihová ʻe lava ke nau fakatuʻotuʻa atu ki ha kahaʻu fisifisimuʻa. Ko e kau pani faitōnungá te nau hū ki he ‘ngaahi nofoʻanga’ lahi kuo teuteu ʻe Sīsū maʻanautolu ʻi hēvaní. (Sione 14:2) Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ki he ngaahi talaʻofa ʻi he Fakahā 21:3. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa ʻoku tau ongoʻi lāngilangiʻia lahi ke tali ʻa e fakaafe ʻa Sihova ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻá, ke hoko ko e kau fakaafe ʻi hono tēnití ʻo taʻengata!

HIVA 39 ʻAi ha Hingoa Lelei mo e ʻOtuá