Skip to content

Skip to table of contents

Na‘e hoko ‘a Sēkope ko ha kui ‘a e Mīsaiá tupu mei he‘ene fakatau ‘a e ngaahi totonu ‘a ‘Īsoa ki he ‘uluaki fohá?

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

‘I ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á, na‘e fekau‘aki ‘a e laine hohoko ki he Mīsaiá mo e totonu ‘a e ‘uluaki fohá?

Kuo tau fai ha fakamatala ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘o fekau‘aki mo ia. Na‘e hā ngali fehoanaki ia mo e me‘a ‘oku tau lau ‘i he Hepelū 12:16. ‘Oku pehē ‘i he veesi ko iá ko ‘Īsoá na‘e “‘ikai te ne hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a toputapú” pea “na‘á ne tuku ange atu [kia Sēkope] ‘ene ngaahi totonu ko e ‘uluaki fohá ‘o fakafetongi‘aki ha fo‘i houa kai pē ‘e taha.” Na‘e fakahu‘unga ‘i he me‘á ni ko e taimi ko ia na‘e ma‘u ai ‘e Sēkope ‘a e “ngaahi totonu ko e ‘uluaki fohá,” na‘á ne hoko foki ai ‘o ‘i he laine hohoko ke ne hoko ko ha kui ‘a e Mīsaiá.​—Māt. 1:2, 16; Luke 3:23, 34.

Kae kehe, ko hano vakai‘i ‘a e fakamatala ‘i he Tohi Tapú ‘oku fakahaa‘i ai na‘e ‘ikai fiema‘u ki ha tangata ke ne hoko ko ha ‘uluaki foha ka ne toki hoko ko ha kui ‘a e Mīsaiá. Fakakaukau atu ki he fakamo‘oni ‘e ni‘ihi:

‘I he ngaahi foha ‘o Sēkopé (‘Isileli), ko hono ‘uluaki foha ‘ia Liá ko Lūpeni. Ki mui ai, ko e ‘uluaki foha ‘o Sēkope ‘i hono uaifi ‘ofeina ko Lesielí ko Siosifa. ‘I he halaia ‘a Lūpeni ‘i he‘ene fai ‘a e me‘a na‘e koví, na‘e ‘alu ai ‘a e totonu ‘a e ‘uluaki fohá kia Siosifa. (Sēn. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Kal. 5:1, 2) Neongo ia, na‘e fou mai ‘a e laine hohoko ki he Mīsaiá ‘o ‘ikai ‘ia Lūpeni pe ko Siosifa. Na‘e fou mai ia ‘ia Siuta, ko e foha hono fā ‘o Sēkope ‘ia Liá.​—Sēn. 49:10.

‘Oku fakahokohoko ‘i he Luke 3:32 ‘a e fehokotakinga ‘e nima ‘i he laine hohoko ki he Mīsaiá. Ko e tangata taki taha ‘oku hā ngali ko e ‘uluaki foha ia. Ka na‘e hoko ‘a Pōasi ko e tamai ia ‘a ‘Ōpetí, ‘a ia ko hono fohá ko Sese.​—Lute 4:17, 20-22; 1 Kal. 2:10-12.

Kae kehe, ko e foha ‘o Sese ko Tēvitá na‘e ‘ikai ko ia ‘a e ‘uluaki fohá. Ko e si‘isi‘i taha ia ‘i he foha ‘e toko valu. Neongo ia na‘e fou mai ‘ia Tēvita ‘a e laine hohoko ki he Mīsaiá. (1 Sām. 16:10, 11; 17:12; Māt. 1:5, 6) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko e fehokotakinga hono hokó ko Solomone, neongo na‘e ‘ikai ko e ‘uluaki foha ia ‘o Tēvitá.​—2 Sām. 3:2-5.

‘Oku ‘ikai ke pehē ia hení na‘e ‘ikai ke mahu‘inga ‘a e hoko ko e ‘uluaki fohá. Na‘e ma‘u ‘e he ‘uluaki fohá ‘a e tu‘unga lāngilangi‘ia pea na‘á ne fa‘a hoko ko e ‘ulu ia hono hoko ‘o e fāmilí. Ko e foha foki ia na‘á ne ma‘u ha ‘inasi liunga ua ‘o e kelekelé.​—Sēn. 43:33; Teu. 21:17; Sios. 17:1.

Ka na‘e lava ke to‘o ‘a e totonu ‘a e ‘uluaki fohá. Na‘e tuku ange ‘e ‘Ēpalahame ‘a ‘Isime‘eli, kae ‘ave ‘a e totonu ‘a e ‘uluaki fohá kia ‘Aisake. Pea hangē ko ia na‘e fakahā‘í, ko e totonu ‘a e ‘uluaki fohá na‘e ‘ave ia meia Lūpeni kia Siosifa.

Sai tau foki angé ki he Hepelū 12:16, ‘a ia ‘oku pehē ai: “Vakavakai ke ‘oua na‘a ‘i ai ha taha ‘i homou lotolotongá ‘e fehokotaki fakasino ta‘etaau pe ha taha ‘oku ‘ikai te ne hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a toputapú, hangē ko ‘Īsoá, ‘a ia na‘á ne tuku ange atu ‘ene ngaahi totonu ko e ‘uluaki fohá ‘o fakafetongi‘aki ha fo‘i houa kai pē ‘e taha.” Ko e hā ‘a e poini ‘i hení?

Na‘e ‘ikai ke lāulea heni ‘a e ‘apositolo ia ko Paulá ki he fanga kui ‘a e Mīsaiá. Ko ‘ene faka‘ai‘ai pē ‘e ia ‘a e kau Kalisitiané ke nau ‘‘ai ke hangatonu ‘a e ngaahi hala ki honau va‘é.’ Ko ia ‘e ‘ikai te nau ‘ta‘ea‘usia ai ‘a e ‘ofa ma‘ata‘atā ‘a e ‘Otuá,’ ‘a ia ko e me‘a fakamamahí na‘e ‘ikai mei malava kapau na‘a nau fehokotaki fakasino ta‘etaau. (Hep. 12:12-16) Kapau na‘a nau fai ia, na‘a nau hangē ko ‘Īsoá. Na‘e ‘ikai te ne “hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a toputapú,” peá ne fakavaivai ki he me‘a na‘e “ta‘etoputapú.”

Na‘e mo‘ui ‘a ‘Īsoa ‘i he taimi ‘o e kau pēteliaké, pea na‘e a‘u nai ‘o ne ma‘u ‘i he taimi ki he taimi ‘a e monū ‘o hono fai ‘o e ngaahi feilaulaú. (Sēn. 8:20, 21; 12:7, 8; Siope 1:4, 5) Ka ‘i he‘ene fakakaukau fakakakanó, na‘e tuku ange ai ‘e ‘Īsoa ‘a e ngaahi monū kotoa ko iá ki ha poulu supo. Na‘á ne loto nai ke hao mei he faingata‘a na‘e tomu‘a tala ‘e hoko ki he hako ‘o ‘Ēpalahamé. (Sēn. 15:13) Na‘e toe fakahaa‘i tonu ‘e ‘Īsoa ‘ene hehema ki he me‘a ta‘etoputapú, ‘o ‘ikai hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a toputapú, ‘i he‘ene mali mo ha ongo fefine pangani, ‘o mamahi ai ‘ene ongo mātu‘á. (Sēn. 26:34, 35) He kehe ē ko ia meia Sēkope, ‘a ia na‘á ne fakapapau‘i ke mali mo ha tokotaha lotu ki he ‘Otua mo‘oní!​—Sēn. 28:6, 7; 29:10-12, 18.

Ko ia ai, ko e hā ‘e lava ke tau fakamulituku ‘aki fekau‘aki mo e laine hohoko kia Sīsū ko e Mīsaiá? ‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e ‘alu ‘a e laine hohoko ko iá ki he ‘uluaki fohá pea fakafou ‘i he ‘uluaki fohá​—ka na‘e ‘ikai ke pehē ma‘u pē. Na‘e ‘ilo‘i eni ‘e he kau Siú pea na‘a nau tali ia, ‘i he‘enau fakahaa‘i ko e Kalaisí ‘e fou mai ‘ia Tēvita, ‘a e foha si‘isi‘i taha ‘o Sesé.​—Māt. 22:42.