Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Mātu‘a​—Tokoni‘i Ho‘omou Fānaú Ke Nau “Poto ke Ma‘u Ai ‘a e Fakamo‘ui”

Ngaahi Mātu‘a​—Tokoni‘i Ho‘omou Fānaú Ke Nau “Poto ke Ma‘u Ai ‘a e Fakamo‘ui”

“Talu mei ho‘o kei valevalé mo ho‘o ‘ilo ki he ngaahi tohi mā‘oni‘oní, ‘a ia ‘oku malava ke ne ‘ai koe ke ke poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘ui.”​—2 TĪM. 3:15.

HIVA: 1, 41

1, 2. Ko e hā nai ‘e hoha‘a ai ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘i he loto ‘enau fānaú ke nau fakatapui kia Sihova pea papitaisó?

KO E kau ako Tohi Tapu ‘e laui afe kuo nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. Ko e tokolahi ai ko e to‘utupu kuo ‘ohake kinautolu ‘i he mo‘oní pea kuo nau fili ‘a e founga lelei taha ‘o e mo‘uí. (Saame 1:1-3) Kapau ko ha mātu‘a Kalisitiane koe, ngalingali ‘okú ke fakatu‘amelie atu ki he ‘aho ‘a ia ‘e papitaiso ai ho fohá pe ‘ofefiné.​—Fakafehoanaki mo e 3 Sione 4.

2 Kae kehe, te ke hoha‘a nai. Kuó ke sio nai ‘i he to‘utupu ‘e ni‘ihi kuo nau papitaiso ka ki mui ai ‘oku nau veiveiua pe ‘oku lelei mo‘oni koā kiate kinautolu ‘a e mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá. Kuo a‘u ‘o mavahe ‘a e ni‘ihi mei he mo‘oní. Ko ia te ke hoha‘a nai na‘a kamata ke tauhi ‘a ho‘o ki‘i tamá kia Sihova kae mole ki mui meiate ia ‘a e ‘ofa na‘á ne ma‘u ki mu‘a ki he mo‘oní. ‘E hoko nai ho‘o tamá ‘o hangē ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi ‘i ‘Efesō ‘i he ‘uluaki senitulí. Na‘e pehē ‘e Sīsū fekau‘aki mo kinautolu: “[Kuó ke] mavahe mei he ‘ofa na‘á ke ‘uluaki ma‘ú.” (Fkh. 2:4) ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o ki‘i tamá ke ne tauhi ke mālohi ‘a ‘ene ‘ofá peá ne “tupu ‘o a‘usia ‘a e fakamo‘uí”? (1 Pita 2:2) ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tīmoté.

KUÓ KE “‘ILO KI HE NGAAHI TOHI MĀ‘ONI‘ONÍ”

3. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a Tīmote ko ha Kalisitiané, pea ko e hā na‘á ne fai‘aki ‘a e me‘a na‘á ne akó? (e) Ko e hā ‘a e tafa‘aki ‘e tolu ‘o e akó na‘e fakahaa‘i ‘e Paula kia Tīmoté?

3 Na‘e ‘uluaki ‘a‘ahi ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki Līsita ‘i he ta‘u 47. ‘Oku ngalingali ko e taimi nai eni na‘e ta‘u hongofulu tupu ai ‘a Tīmoté, na‘á ne ako ai fekau‘aki mo e ngaahi akonaki ‘a Sīsuú. Na‘á ne ngāue‘aki ‘a e me‘a na‘á ne akó, pea ‘i he ta‘u ‘e ua ki mui ai na‘e kamata ke ne fononga mo Paula. ‘I he ta‘u nai ‘e 16 mei ai, na‘e tohi ‘a Paula kia Tīmote: “Hokohoko atu ‘i he ngaahi me‘a na‘á ke ako mo fakatuipau‘i koe ke ke tui ki aí, he ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e fa‘ahinga na‘á ke ako ia mei aí pea talu mei ho‘o kei valevalé mo ho‘o ‘ilo ki he ngaahi tohi mā‘oni‘oní [Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú], ‘a ia ‘oku malava ke ne ‘ai koe ke ke poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘ui fakafou ‘i he tui kia Kalaisi Sīsuú.” (2 Tīm. 3:14, 15) Fakatokanga‘i na‘e pehē ‘e Paula ko Tīmoté na‘e (1) ‘ilo ki he ngaahi tohi mā‘oni‘oní, (2) fakatuipau‘i ke ne tui ki he ngaahi me‘a na‘á ne akó, pea (3) poto ke ma‘u ‘a e fakamo‘uí fakafou ‘i he tui kia Kalaisi Sīsū.

4. Ko e hā kuó ke ngāue‘aki ‘i hono ako‘i ho‘o fānau īkí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

4 ‘I ho tu‘unga ko ha mātu‘a Kalisitiané, ‘okú ke loto ke ‘ilo ‘a ho‘o ki‘i tamá ki he ngaahi tohi mā‘oni‘oní, ‘a ia ‘i he ‘aho ní ‘oku fa‘u‘aki ia ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Na‘a mo e fānau kei si‘i ‘aupitó ‘e lava ke nau ako fekau‘aki mo e kakai mo e ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he Tohi Tapú. Kuo tokonaki mai ‘e he kautaha ‘a Sihová ‘a e ngaahi tohi, polosiua, mo e vitiō lahi ‘e lava ke ngāue‘aki ‘e he ngaahi mātu‘á ke tokoni‘i ‘enau fānaú. Ko fē ‘a e ngaahi me‘a heni ‘oku ala ma‘u ‘i ho‘o leá? ‘Oku fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘e ho‘o ki‘i tamá ‘a e me‘a ‘oku ‘i he Tohi Tapú koe‘uhi ke langa hake ai hano vaha‘angatae mālohi mo Sihova.

“FAKATUIPAU‘I KOE KE KE TUI”

5. (a) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ‘fakatuipau‘i ke tuí’? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e fakatuipau‘i ‘a Tīmote ke ne tui ki he ongoongo lelei fekau‘aki mo Sīsuú?

5 ‘Oku ‘ikai fe‘unga pē ‘a hono ako‘i ‘a e fānaú fekau‘aki mo e kakai pea mo e ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he Tohi Tapú. Manatu‘i ko Tīmoté na‘e toe ‘fakatuipau‘i ia ke ne tui.’ Ko e kupu‘i lea faka-Kalisi na‘e ngāue‘aki heni ‘e Paulá ‘oku ‘uhingá ko e “fakapapau‘i” pe “fakaloto‘i mo ‘ai ke pau ‘a e mo‘oni ‘o ha me‘a.” Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tīmote ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mei he “kei valevalé,” ‘a ia, mei he taimi na‘á ne kei si‘i ‘aupito aí. Ki mui ai, na‘á ne tuipau ko Sīsū ‘a e Mīsaiá. Na‘e mātu‘aki mālohi ‘a e tui ‘a Tīmoté ‘o ne papitaiso ai peá ne ngāue mo Paula ko ha misinale.

6. ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau langa hake ‘a e tui ki he Folofola ‘a e ‘Otuá?

6 ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau langa hake ‘a e tuí hangē ko ia na‘e fai ‘e Tīmoté, koe‘uhi ke nau hoko ai foki ‘o ‘fakatuipau‘i ke tui’? ‘Uluakí, kātaki. ‘Oku fiema‘u ‘a e taimi ke langa hake ai ha tui mālohi. Pea ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘a ho‘o tui ki ha me‘á ‘oku ‘ikai ‘uhinga ai iá ‘e ‘otomētiki pē ‘a e tui ki ai foki ‘a ho‘o fānaú. Ko e ki‘i tama taki taha ‘oku fiema‘u ke ne ngāue‘aki ‘a ‘ene “mafai fakaefaka‘uhingá” tonu ke langa hake ai ‘ene tui ki he Tohi Tapú. (Lau ‘a e Loma 12:1.) ‘I he tu‘unga ko ha mātu‘á, ‘e lava ke ke fai ‘a e me‘a lahi ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke ‘ai ke mālohi ‘enau tuí, tautefito ‘i he taimi ‘oku nau ‘eke ai ha ngaahi fehu‘í. Tau sio angé ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ha tamai.

7, 8. (a) ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e ha tamai Kalisitiane ‘a e kātaki ‘i he‘ene ako‘i ‘a hono ‘ofefiné? (e) Ko fē ‘a e taimi na‘e fiema‘u ai ke ke kātaki fekau‘aki mo ho‘o ki‘i tamá?

7 Ko Thomas, ‘a ia ‘oku ta‘u 11 ‘a hono ‘ofefiné, ‘okú ne pehē ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ‘eke ange ai ‘e hono ‘ofefiné kiate ia ha ngaahi fehu‘i hangē ko ení: “‘E lava ke pehē na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e ‘evalūsioó ke fakatupu ‘aki ‘a e mo‘ui ‘i he māmaní?” Pe “Ko e hā ‘oku ‘ikai ke tau kau ai ‘i he me‘a fakakoló, ko e fakatātaá ‘i he filí, ‘i he feinga ke fakalelei‘i ‘a e ngaahi me‘á?” ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e pau ai ke ne taliteke‘i ‘a ‘ene loto ke tala ange pē kiate ia ‘a e me‘a ke ne tui ki aí. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Thomas ko e me‘a ‘okú ne fakatuipau‘i ki ha taha fekau‘aki mo e mo‘oní ‘oku ‘ikai ko ha fo‘i mo‘oni lahi pē ‘e taha ka ko e fanga ki‘i kongokonga fakamo‘oni lahi.

8 ‘Oku toe ‘ilo‘i foki ‘e Thomas ‘oku fiema‘u ke ne kātaki koe‘uhí ke ne ako‘i ‘a hono ‘ofefiné. Ko hono mo‘oní, ‘oku fiema‘u ‘a e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau kātaki. (Kol. 3:12) ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Thomas ‘e fiema‘u ‘a e taimi mo e fetalanoa‘aki lahi ke tokoni‘i ‘a hono ‘ofefiné ke langa hake ‘a ‘ene tuipaú. ‘Oku fiema‘u ke ne faka‘uhinga mo ia ‘i he me‘a ‘okú ne ako mei he Tohi Tapú. ‘Oku pehē ‘e Thomas: “Tautefito ‘i he ngaahi poini mahu‘ingá, ‘oku ou loto mo hoku uaifí ke ‘ilo pe ‘oku tui mo‘oni ‘a homa ‘ofefiné ki he me‘a ‘okú ne akó pea ‘ilo pe ‘okú ne mahino‘i. Kapau ‘oku ‘i ai ha‘ane ngaahi fehu‘i, ‘oku lelei. Ko e mo‘oni, na‘á ku hoha‘a kapau na‘á ne tali ha me‘a ‘o ‘ikai ‘eke ha ngaahi fehu‘i.”

9. ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau tui ki he Folofola ‘a e ‘Otuá?

9 ‘I he akonaki ‘a e ngaahi mātu‘á fakataha mo e kātakí, ‘e faifai atu pē ‘o mahino‘i ‘e he‘enau fānaú “‘a e fālahi mo e lōloa mo e mā‘olunga mo e loloto” ‘o e tuí. (‘Ef. 3:18) ‘E lava ke tau ako‘i kinautolu ‘i ha founga ‘oku fe‘ungamālie mo honau ta‘umotu‘á mo ‘enau mahinó. ‘I he hoko ‘o mālohi ange ‘enau tui ki he me‘a ‘oku nau akó, ‘e faingofua ange ai ke nau taukapo‘i ‘enau tuí ki he ni‘ihi kehé, ‘o kau ai honau ngaahi kaungāakó. (1 Pita 3:15) Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ngāue‘aki ‘e ho‘o fānaú ‘a e Tohi Tapú ke fakamatala‘i ‘a e me‘a ‘oku hoko ‘i he maté? ‘Oku mahino kiate kinautolu ‘a e fakamatala ‘a e Tohi Tapú? * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Manatu‘i ‘oku fiema‘u ke ke kātaki ‘i hono tokoni‘i ho‘o ki‘i tamá ke langa hake ‘ene tui ki he Folofola ‘a e ‘Otuá, ka ‘e tuha ia mo e feinga.​—Teu. 6:6, 7.

10. Ko e hā ‘oku totonu ke hoko ko ha konga mahu‘inga ‘o ho‘o akonakí?

10 Ko e mo‘oni, ko ho‘o fa‘ifa‘itaki‘angá tonu ‘oku toe mahu‘inga ia ‘i hono tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e tuí. Ko Stephanie, ko e fa‘ē ‘a ha tamaiki fefine ‘e toko tolu, ‘okú ne pehē: “Talu pē mei he kei si‘i ‘aupito ‘a ‘eku fānaú, mo ‘eku ‘eke hifo kiate au, ‘‘Oku ou talanoa ki he‘eku fānaú fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘oku ou tuipau ai ‘oku ‘i ai ‘a Sihova, ko ‘ene ‘ofá, mo e totonu ‘a ‘ene ngaahi foungá? ‘E lava ke sio tonu ‘a ‘eku fānaú ‘oku ou ‘ofa mo‘oni kia Sihova?’ He‘ikai lava ke u ‘amanekina ‘e fakatuipau‘i ‘a ‘eku fānaú kae ‘oua kuó u tuipau.”

“POTO KE MA‘U AI ‘A E FAKAMO‘UI”

11, 12. Ko e hā ‘a e poto, pea ‘oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke fakatu‘unga ia ‘i he ta‘umotu‘a ‘o ha tokotaha?

11 Kuo tau ako ko Tīmoté na‘á ne (1) ‘ilo ‘a e Folofolá pea (2) tuipau fekau‘aki mo ‘ene tuí. Ka na‘e ‘uhinga ki he hā ‘a Paula ‘i he‘ene pehē ‘e lava ke ‘ai ‘e he ngaahi tohi mā‘oni‘oní ‘a Tīmote ke ne “poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘ui”?

12 ‘Oku fakamatala ‘i he Insight on the Scriptures, Voliume 2, ‘i he Tohi Tapú, ‘oku kau ki he potó ‘a e “malava ke ngāue‘aki lavame‘a ‘a e ‘iló mo e mahinó ‘i hono solova ‘a e ngaahi palopalemá, faka‘ehi‘ehi pe kalofi ‘a e fakatu‘utāmakí, ma‘u ‘a e ngaahi taumu‘a pau, pe akonaki‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke fai pehē. Ko e fehangahangai ia ‘o e valé.” ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku tāvani ‘a e valé ‘i he loto ‘o ha ki‘i tama.” (Pal. 22:15, fakamatala ‘i lalo) Koe‘uhi ko e potó ‘a e fehangahangai ‘o e valé, ko e potó ko e faka‘ilonga ia ‘o e matu‘otu‘a. ‘Oku hoko ha tokotaha ‘o matu‘otu‘a fakalaumālie koe‘uhí ‘okú ne manavahē kia Sihova pea loto ke talangofua kiate ia, ‘o ‘ikai koe‘uhí pē ‘okú ne tupu ‘o ta‘umotu‘a ange.​—Lau ‘a e Saame 111:10.

13. ‘E lava fēfē ke fakahaa‘i ‘e he to‘utupú ‘oku nau poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘uí?

13 Ko e to‘utupu ‘oku nau matu‘otu‘a fakalaumālie ‘i ha tu‘unga leleí ‘oku ‘ikai ke “fepālekina holo ‘e he peaú mo fe‘ave‘aki holo” ‘e he‘enau ngaahi holí pe ko e tākiekina ‘a e to‘utupu kehé. (‘Ef. 4:14) ‘I hono kehé, ko “‘enau ngaahi mafai ‘ilo‘iló” kuo ako‘i “ke fakafaikehekehe‘i ‘a e tonú mo e halá.” (Hep. 5:14) Ko ia ‘oku nau fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto, na‘a mo e taimi ‘oku ‘ikai ke siofi ai kinautolu ‘e he‘enau mātu‘á pe ko e kakai lalahi kehé. (Fil. 2:12) Ko e fa‘ahinga poto ko iá ‘oku fiema‘u ia ki he fakamo‘uí. (Lau ‘a e Palōveepi 24:14.) ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e poto ko iá? ‘Oku fiema‘u ke ke fakapapau‘i ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga kiate koé. ‘I he me‘a ‘okú ke lea‘aki mo faí, ‘oku totonu ke nau sio ‘okú ke feinga ke mo‘ui ‘o fakatatau ki he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú.​—Loma 2:21-23.

Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e feinga hokohoko ‘a ha mātu‘a? (Sio ki he palakalafi 14-18)

14, 15. (a) Ko e hā ‘oku totonu ke fakakaukau ki ai ha to‘utupu ‘oku loto ke papitaiso? (e) ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ‘e hoko ‘i he talangofua ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá?

14 Kae kehe, ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke langa hake ‘enau tuí, ‘oku ‘ikai fe‘unga pē ke tala kiate kinautolu ‘a e me‘a ‘oku tonú mo ia ‘oku halá. ‘Oku fiema‘u foki ke ke tokoni‘i kinautolu ke nau faka‘uhinga ‘i he fehu‘i hangē ko ení: ‘Ko e hā ‘oku tapui ai ‘e he Tohi Tapú ‘a e ngaahi me‘a ‘oku hā ngali fakamānakó? ‘E lava fēfē ke u fakapapau‘i ‘oku lelei ma‘u pē kiate au ‘a e ngaahi tu‘unga Fakatohitapú?’​—‘Ai. 48:17, 18.

15 Kapau ‘oku loto ho‘o ki‘i tamá ke papitaiso, tokoni‘i ia ke ne toe fakakaukau fakamātoato foki ki he ngaahi fatongia ‘oku ha‘u fakataha mo e papitaisó. ‘Oku anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo iá? Ko e hā ‘a e ngaahi ‘aongá? Ko e hā ‘a e ngaahi faingata‘á? Ko e hā ‘oku lahi ange ai ‘a e ngaahi ‘aongá ‘i he ngaahi faingata‘á? (Mk. 10:29, 30) ‘Oku mahu‘inga ‘aupito ke fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni ki mu‘a ke ne papitaisó. Tokoni‘i ho‘o ki‘i tamá ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ‘i he talangofuá mo e ngaahi nunu‘a kovi ‘o e talangata‘á. Ngalingali te ne tui ange ai ko e muimui ‘i he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú ‘e lelei ma‘u pē kiate ia.​—Teu. 30:19, 20.

TAIMI ‘OKU FĀINGA AI HA TO‘UTUPU ‘OSI PAPITAISO MO ‘ENE TUÍ

16. Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e he ngaahi mātu‘á kapau ‘oku kamata ke vaivai ‘a e tui ‘a ‘enau ki‘i tama ‘osi papitaisó?

16 Ko e hā ‘e lava ke ke fai kapau ‘oku kamata ke fakahaa‘i ‘e ho‘o ki‘i tamá ha veiveiua fekau‘aki mo e mo‘oní ‘i he hili ‘ene papitaisó? Ko e fakatātaá, ‘e tohoaki‘i nai ho fohá pe ‘ofefiné ki he ngaahi me‘a ‘o e māmaní. Pe ‘oku kamata nai ke veiveiua ho‘o ki‘i tamá pe ko e mo‘oni ko e muimui ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘a e founga lelei taha ‘o e mo‘uí. (Saame 73:1-3, 12, 13) Ko e anga ho‘o fakafeangai ki aí ‘e lava ke ‘i ai hono kaunga pe ‘e hokohoko atu ‘ene tauhi kia Sihová. Feinga ke ‘oua ‘e kē mo ho‘o ki‘i tamá ‘i he me‘á ni, ‘o tatau ai pē pe ‘okú ne kei si‘i ‘aupito pe ‘okú ne ta‘u hongofulu tupu he taimí ni. ‘I hono kehé, fakapapau‘i ange ke ne ‘ilo‘i ‘okú ke ‘ofa ‘iate ia pea loto ke tokoni‘i ia.

17, 18. Kapau ‘oku veiveiua ha to‘utupu, ‘e lava fēfē ke tokoni‘i ia ‘e he‘ene ongo mātu‘á?

17 Ko ha to‘utupu ‘oku ‘osi papitaiso kuó ne fai ha fakatapui kia Sihova. Ko ha palōmesi eni ke ‘ofa mo tauhi kiate ia ‘o mā‘olunga ange ‘i he me‘a kehe kotoa pē. (Lau ‘a e Ma‘ake 12:30.) ‘Oku vakai mai ‘a Sihova ki he fakatapuí ko ha palōmesi mafatukituki, pea ‘oku totonu ke tau pehē pē mo kitautolu. (Tml. 5:4, 5) Fakamanatu ki ho‘o ki‘i tamá ‘a e me‘á ni. Kae ‘uluaki lau mo ako ‘a e fakamatala kuo tokonaki mai ‘e he kautaha ‘a Sihová ki he ngaahi mātu‘á. Pea ‘i he founga anga-‘ofa pea ‘i he taimi totonú, fakamamafa‘i ki ho‘o ki‘i tamá ko ‘ene fili ke fakatapui kia Sihova pea papitaisó na‘e mafatukituki ‘aupito ka ‘e ‘omi ai kiate ia ‘a e ngaahi tāpuaki lahi.

18 Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke ma‘u ‘a e fale‘i lelei ‘i he fakamatala fakalahi “Ngaahi Fehu‘i ‘Oku ‘Eke ‘e he Ngaahi Mātu‘á,” ‘i mui ‘i he tohi Questions Young People Ask​Answers That Work, Voliume 1. ‘Oku fale‘i ai ki he ngaahi mātu‘á ‘oku totonu ke ‘oua te nau fakavave ke fakakaukau kuo si‘aki ‘e he‘enau ta‘u hongofulu tupú ‘a e mo‘oní ka ‘oku totonu ke nau ‘uluaki feinga ke ‘ilo ‘a e palopalema mo‘oní. ‘E lava pē ke pehē ko e tenge mei he to‘ume‘á pe ko e ongo‘i tuēnoa. Pe ‘oku ongo‘i nai ‘e he ki‘i tamá ‘oku fai ‘e he to‘utupu kehé ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngāue ‘a Sihová ‘iate ia. ‘Oku toe lave ‘a e fakamatala fakalahí ko e ngaahi ‘īsiu ko ení ‘oku ‘ikai ‘aupito ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai loto-tatau ‘a ho‘o ki‘i tamá mo ho‘o tuí. ‘Oku fa‘a hoko ko e tupu ia mei ha faingata‘a‘ia kehe ‘okú ne hokosia. ‘Oku ‘omai leva ‘e he fakamatala fakalahí ‘a e ngaahi fokotu‘u fekau‘aki mo e founga ‘e lava ke tokoni‘i ai ‘e ha mātu‘a ha ki‘i tama ‘okú ne veiveiua fekau‘aki mo e mo‘oní.

19. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i ‘e he ngaahi mātu‘á ‘enau fānaú ke nau hoko ‘o “poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘ui”?

19 ‘I ho tu‘unga ko ha mātu‘á, ‘okú ke ma‘u ‘a e fatongia mahu‘inga mo e monū ko hono ‘ohake ho‘o fānaú ‘i he “akonaki mo e enginaki ‘a Sihová.” (‘Ef. 6:4) Hangē ko ia kuo tau ako ki aí, ‘oku ‘uhinga ení kuo pau ke ke ako‘i ki ho‘o fānaú ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú pea tokoni‘i kinautolu ke nau tuipau ki he me‘a ‘oku nau akó. ‘I he mālohi ‘enau tuí, ‘e ue‘i ai kinautolu ke nau fakatapui kia Sihova pea foaki kiate ia ‘enau lelei tahá. ‘Ofa ke tokoni‘i ho‘o fānaú ‘e he Folofola ‘a Sihová, ko hono laumālié mo ho‘o ngaahi feingá ke nau hoko ‘o “poto ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘ui.”

^ pal. 9 Ko e tataki fakaeako ki he tohi “Ko e Hā ‘Oku Ako‘i Mo‘oni ‘e he Tohi Tapú?” ko e ngaahi me‘angāue lelei ‘aupito ia ‘oku tokoni‘i ai ‘a e to‘utupú mo e kakai lalahí fakatou‘osi ke nau mahino‘i pea fakamatala‘i ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú. ‘E lava ke ke ma‘u ia ‘i he jw.org ‘i he ngaahi lea lahi. Sio ki he BIBLE TEACHINGS > BIBLE STUDY TOOLS.