Skip to content

Skip to table of contents

“Tau Toki Sio ‘i Palataisi!”

“Tau Toki Sio ‘i Palataisi!”

“Te ke ‘i Palataisi mo au.”​—LUKE 23:43.

HIVA: 19, 55

1, 2. Ko e hā ‘a e ngaahi fakakaukau kehekehe ‘oku ma‘u ‘e he kakaí fekau‘aki mo e palataisí?

NA‘E ‘alu ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi mei he ngaahi fonua kehekehe ki ha fakataha-lahi ‘i Seoul, Kōlea. ‘I he‘enau mavahe mei he sitētiumé, na‘e takatakai‘i kinautolu ‘e he Kau Fakamo‘oni fakalotofonuá. Ko ha taimi fakalotomāfana mo‘oni ia, ko e tokolahi ‘o kinautolu na‘a nau ta‘ata‘alo mo ui ki he tokotaha taki taha: “Tau toki sio ‘i Palataisi!” Ko fē ‘a e palataisi ‘okú ke fakakaukau na‘a nau ‘uhinga ki aí?

2 Ko e kakai ‘i he ‘aho ní ‘oku nau ma‘u ‘a e ngaahi fakakaukau kehekehe fekau‘aki mo e palataisí. ‘Oku pehē ‘e he ni‘ihi ko e palataisí ko ha fo‘i misi pē ia. ‘Oku pehē ‘e he ni‘ihi ko e palataisí ko ha feitu‘u pē ‘oku nau fiefia ai. Ko ha tangata fiekaia ‘okú ne tangutu ‘i ha fu‘u tēpile ‘oku fonu ‘i he me‘akaí te ne ongo‘i nai ‘okú ne ‘i palataisi. ‘I he ngaahi ta‘u lahi kuo maliu atú, ko ha fefine na‘á ne sio ki ha fu‘u tele‘a faka‘ofo‘ofa ‘oku fonu ‘i he ngaahi matala‘i‘akau ‘i he vaó na‘e maongo ‘aupito kiate ia ‘o ne pehē, “Ko ha palataisi mo‘oni!” Ko e feitu‘u ko iá ‘oku kei ui he ‘ahó ni ko Palataisi, neongo ‘oku ‘ufi‘ufi ‘e he sinoú laka hake ‘i he mita ‘e 15 (fute ‘e 50) ‘i he ta‘u taki taha. ‘Okú ke fakakaukau ko e hā ‘a e Palataisi? ‘Okú ke ‘amanaki ‘e hoko mai ia?

3. Ko fē taimi na‘e fuofua lave ai ‘a e Tohi Tapú ki he Palataisí?

3 ‘Oku lave ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo ha palataisi na‘e ‘i ai ‘i he kuohilí pea mo ha palataisi ‘e hoko ‘i he kaha‘ú. ‘Oku tau fuofua lau fekau‘aki mo e Palataisí ‘i he ‘uluaki tohi ‘o e Tohi Tapú. ‘I he Sēnesi 2:8 ‘oku pehē: “‘Ikai ko ia pē, na‘e tō ‘e Sihova ko e ‘Otuá ha ngoue ‘i ‘Īteni, [pe palataisi ‘o e fiefiá, Catholic Douay Version] ‘i he hahaké; pea na‘á ne tuku ki ai ‘a e tangata na‘á ne ngaohí.” ‘Oku pehē ‘i he konga tohi faka-Hepeluú ko e ngoue ‘o ‘Īteni. Ko e fo‘i lea “‘Īteni” ‘oku ‘uhingá ko e “Fiefia,” pea ko e ngoue ko iá ko e mo‘oni na‘e hoko ko ha feitu‘u lelei. Na‘e faka‘ofo‘ofa ‘aupito, hulu fau ‘a e me‘akaí pea melino ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá mo e fanga manú.​—Sēn. 1:29-31.

4. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ko e ngoue ‘o ‘Ītení ko ha palataisí?

4 Ko e fo‘i lea faka-Hepelū ki he “ngoue” ‘oku liliu ia ko e pa·raʹdei·sos ‘i he lea faka-Kalisí. ‘Oku pehē ‘i he Cyclopaedia ‘a M’Clintock mo Strong ko e taimi ‘oku fanongo ai ha tokotaha Kalisi ki he fo‘i lea ko e pa·raʹdei·sos, ‘okú ne sioloto atu ki ha pa‘ake faka‘ofo‘ofa mo ‘atā ‘oku malu ‘o ‘ikai lava ke uesia ‘e ha me‘a, fakataha mo e ‘ulu‘akau faka‘ofo‘ofa ‘okú ne fakatupu mai ha ngaahi fua‘i‘akau kehekehe pea mo e ngaahi vaitafe ma‘a mo e ngaahi kauvai musie‘ia ‘oku kaikai ai ha tākanga ‘anitelope mo e fanga sipi.​—Fakafehoanaki mo e Sēnesi 2:15, 16.

5, 6. Ko e hā na‘e mole ai meia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e monū ke nofo ‘i Palataisí, pea ko e hā ‘oku fifili nai ki ai ‘a e ni‘ihi?

5 Na‘e tuku ‘e Sihova ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i ha ngoue pehē, ko ha palataisi. Ka koe‘uhi ko ‘ena talangata‘a kia Sihová, na‘á na fakamoleki ai ‘a e monū ke nofo ‘i Palataisí, kiate kinaua mo ‘ena fānaú. (Sēn. 3:23, 24) Neongo na‘e ‘ikai ha tangata ‘e toe nofo ‘i he Palataisi ko iá, ‘oku hā ngali na‘e kei ‘i ai pē ‘o a‘u ki he Lōmaki ‘i he ‘aho ‘o Noá.

6 ‘Oku fifili nai ‘a e ni‘ihi, ‘‘E faifai ange pea toe ‘i ai ha Palataisi ‘i he māmaní?’ Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘i he ngaahi mo‘oni‘i me‘á? Kapau ‘okú ke ‘amanaki ke nofo mo ho ngaahi ‘ofa‘angá ‘i Palataisi, ‘okú ke ma‘u ha ‘uhinga lelei ki ho‘o ‘amanakí? ‘E lava ke ke fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tau fakapapau‘i ai ‘e ‘i ai ha palataisi ‘i he kaha‘ú?

FAKAMO‘ONI ‘O E PALATAISI ‘I HE KAHA‘Ú

7, 8. (a) Ko e hā ‘a e tala‘ofa na‘e fai ‘e he ‘Otuá kia ‘Ēpalahamé? (e) Ko e hā nai na‘e ‘ai ‘e he tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘a ‘Ēpalahame ke ne fakakaukau ki aí?

7 Ko e feitu‘u lelei taha ‘e ma‘u mei ai ‘a e tali ki he ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e Palataisí ko e Tohi Tapú, koe‘uhi ko e tohi ko ení meia Sihova, ‘a e tokotaha na‘á ne fakatupu ‘a e mu‘aki Palataisí. Fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá ki hono kaume‘a ko ‘Ēpalahamé. Na‘e pehē ‘e he ‘Otuá te ne fakatokolahi ‘a e hako ‘o ‘Ēpalahamé ke “hangē ko e ‘one‘one ‘i he matātahí.” Na‘e fai leva ‘e Sihova ‘a e tala‘ofa mātu‘aki mahu‘inga ko ení kia ‘Ēpalahame: “Fakafou ‘i ho hakó ‘e ma‘u ai ‘e he ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘o e māmaní ha tāpuaki mo‘onautolu koe‘uhí kuó ke fanongo ki hoku le‘ó.” (Sēn. 22:17, 18) Ki mui ai, na‘e toe tala ‘e he ‘Otuá ‘a e tala‘ofa tatau ki he foha ‘o ‘Ēpalahamé mo hono mokopuná.​—Lau ‘a e Sēnesi 26:4; 28:14.

8 ‘Oku hala‘atā ha lave ‘i he Tohi Tapú na‘e fakakaukau ‘a ‘Ēpalahame ‘e ma‘u ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ha pale faka‘osi ‘i ha palataisi ‘i hēvani. Ko ia ‘i he tala‘ofa ‘e he ‘Otuá ko e “ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘o e māmaní” ‘e tāpuaki‘í, kuo pau pē na‘e fakakaukau ‘a ‘Ēpalahame ko e ngaahi tāpuaki ko ení ‘e hoko ‘i he māmaní. Ka ko e fakamo‘oni pē eni ‘i he Tohi Tapú ‘oku fakahaa‘i ai ‘e ‘i ai ha palataisi ‘i he māmaní?

9, 10. Ko e hā ‘a e ngaahi tala‘ofa ki mui mai ‘oku tau ma‘u ke ‘amanekina ai ‘e ‘i ai ha palataisi ‘i he kaha‘ú?

9 Na‘e fakamānava‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e taha ‘o e hako ‘o ‘Ēpalahame ko Tēvitá ke ne lave ki ha taimi ‘i he kaha‘ú ‘a ia “‘e ‘ikai toe ‘i ai ‘a e kau fulikivanú.” (Saame 37:1, 2, 10) ‘I hono kehé, “ko e anga-vaivaí te nau ma‘u ‘a e māmaní, pea te nau ma‘u ‘a e fiefia lahi ‘i he melino hulu fau.” Na‘e toe tomu‘a tala ‘e Tēvita: “Ko e kau mā‘oni‘oní te nau ma‘u ‘a e māmaní, pea te nau nofo ai ‘o ta‘engata.” (Saame 37:11, 29; 2 Sām. 23:2) ‘Okú ke pehē na‘e tākiekina fēfē ‘e he ngaahi tala‘ofa ko ení ‘a e kakai na‘a nau loto ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá? Na‘a nau ma‘u ha ‘uhinga ke ‘amanekina ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e taha ko e kakai mā‘oni‘oní te nau ‘i he māmaní pea ‘e toe hoko ia ko ha palataisi ‘o hangē ko e ngoue ‘o ‘Ītení.

10 ‘I he faai mai ‘a e taimí, ko e tokolahi taha ‘o e kau ‘Isileli na‘á nau taku ‘oku nau tauhi kia Sihová na‘a nau si‘aki ia mo e lotu mo‘oní. Ko ia na‘e faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a e kau Pāpiloné ke nau ikuna‘i ‘a hono kakaí, faka‘auha honau fonuá, pea ‘ave pōpula ‘a e tokolahi ‘o kinautolu. (2 Kal. 36:15-21; Sel. 4:22-27) Ka na‘e tomu‘a tala ‘e he kau palōfita ‘a e ‘Otuá ‘e toe foki ‘a hono kakaí ki honau fonuá hili ha ta‘u ‘e 70. Pea na‘e hoko mo‘oni ‘a e ngaahi kikite ko iá. Ka ‘oku toe ‘i ai hono kaunga kiate kitautolu he ‘ahó ni. ‘I he‘etau lāulea ki ha ni‘ihi ‘o kinautolu, fakatokanga‘i ‘a e anga ‘o ‘enau ‘omai ha ngaahi ‘uhinga ke tau ‘amanaki ai ki ha palataisi ‘i he kaha‘ú ‘i he māmaní.

11. Na‘e anga-fēfē hono fuofua fakahoko ‘a e ‘Aisea 11:6-9, ka ko e hā nai ‘a e fehu‘i ‘oku tau kei ‘eké?

11 Lau ‘a e ‘Aisea 11:6-9. Na‘e tomu‘a tala ‘e he ‘Otuá fakafou ‘i he palōfita ko ‘Aiseá ‘i he taimi ‘e toe foki ai ‘a e kau ‘Isilelí ki honau fonuá, ‘e melino ‘a e fonuá. ‘E ‘ikai fiema‘u ke manavahē ha taha ki hano ‘ohofi ‘e ha monumanu pe ko ha kakai. ‘E hao ‘a e iiki mo e lalahi. ‘Ikai ‘oku fakamanatu atu heni kiate koe ‘a e tu‘unga melino na‘e ma‘u ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení? (‘Ai. 51:3) Na‘e toe tomu‘a tala ‘e ‘Aisea ko e māmaní kotoa, ‘o ‘ikai ko e pule‘anga ‘Isilelí pē, “‘e fonu . . . ‘i he ‘ilo‘i ‘o Sihová ‘o hangē ko hono ‘ufi‘ufi ‘e he vaí ‘a e tahí.” ‘E hoko ia ‘afē? ‘Oku hā mahino, ‘oku lave eni ki he kaha‘ú.

12. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki na‘e hokosia ‘e he fa‘ahinga na‘a nau toe foki mei hono fakahee‘i ‘i Pāpiloné? (e) Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i ‘e toe fakahoko ‘a e ‘Aisea 35:5-10 ‘i he kaha‘ú?

12 Lau ‘a e ‘Aisea 35:5-10. Fakatokanga‘i na‘e toe tomu‘a tala ‘e ‘Aisea ‘i he taimi ‘e toe foki ai ‘a e kau ‘Isilelí mei Pāpiloné he‘ikai ‘ohofi kinautolu ‘e ha fanga manu pe kakai. Na‘á ne pehē ‘e lahi fau ‘a e me‘akai lelei ‘i honau fonuá koe‘uhi ‘e lahi ‘a e vaí, ‘o hangē pē ko ia na‘e ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení. (Sēn. 2:10-14; Sel. 31:12) ‘E fakahoko pē ‘a e kikité ‘i he taimi ‘o e kau ‘Isileli ko iá? Fakatokanga‘i na‘e toe pehē ‘i he kikité ‘e fakamo‘ui ‘a e kuí, heké mo e tulí. Ka na‘e ‘ikai ke hoko eni ki he kau ‘Isileli na‘a nau toe foki mei Pāpiloné. ‘I hono kehé, na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘Otuá te ne fakamo‘ui ‘a e mahamahaki kotoa pē ‘i he kaha‘ú.

13, 14. Na‘e anga-fēfē hono fakahoko ‘a e ‘Aisea 65:21-23 ‘i he taimi na‘e toe foki ai ‘a e kau ‘Isilelí mei Pāpiloné, ka ko e hā ‘a e konga ‘o e kikite ko iá ‘oku kei fiema‘u ke fakahokó? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

13 Lau ‘a e ‘Aisea 65:21-23. ‘I he taimi na‘e toe foki ai ‘a e kau Siú ki honau fonuá, na‘e ‘ikai te nau ma‘u ha ngaahi fale lelei pe ngaahi ngoue‘anga mo ha ngoue vaine. Ka koe‘uhi na‘e tāpuaki‘i kinautolu ‘e he ‘Otuá, na‘e faai atu pē ‘o liliu ‘a e ngaahi me‘á. Sioloto atu ki he fiefia ‘a e kakaí ‘i he‘enau langa fale pea nofo ai pea ‘i he‘enau fiefia ‘i he me‘akai vovo na‘a nau toó!

14 Fakatokanga‘i fakatatau ki he kikite ko ení, ko hotau ‘ahó “‘e hangē ko e ngaahi ‘aho ‘o ha fu‘u ‘akau.” Ko e ‘ulu‘akau ‘e ni‘ihi ‘oku nau mo‘ui ‘i ha laui afe‘i ta‘u. Ke mo‘ui fuoloa pehē, kuo pau ke mo‘ui lelei ‘aupito ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Pea kapau ‘e lava ke nau mo‘ui ‘i ha ‘ātakai melino mo faka‘ofo‘ofa hangē ko ia na‘e tomu‘a tala ‘e ‘Aiseá, ko ha me‘a fakaofo mo‘oni ia, ko ha palataisi! Pea ‘e fakahoko ‘a e kikite ko iá!

‘E anga-fēfē hono fakahoko ‘a e tala‘ofa ‘a Sīsū fekau‘aki mo e Palataisí? (Sio ki he palakalafi 15, 16)

15. Ko e hā ha ni‘ihi ‘o e ngaahi tāpuaki na‘e lave ki ai ‘i he tohi ‘Aiseá?

15 Fakakaukau ki he anga hono fakahaa‘i mai ‘i he ngaahi tala‘ofa na‘a tau toki lāulea ki aí ‘e ‘i ai ha palataisi ‘i he kaha‘ú. ‘E fonu ‘a e māmaní kotoa ‘i he kakai kuo tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá. He‘ikai fiema‘u ki ha taha ke hoha‘a fekau‘aki mo hano ‘ohofi ia ‘e ha fanga manu pe kakai anga-fakamālohi. ‘E fakamo‘ui ‘a e kuí, tulí mo e heké. ‘E langa ‘e he kakaí honau ngaahi ‘api pea fiefia ‘i he tō ‘enau ngoue. Te nau mo‘ui fuoloa ange ‘i he ‘ulu‘akaú. ‘Io, ‘oku tokonaki mai ‘i he Tohi Tapú ‘a e fakamo‘oni ko ha palataisi pehē ‘e hoko mai. Ka te tau talanoa nai mo e kakai ‘e ni‘ihi pea te nau pehē nai ko e ngaahi kikite ko ení ‘oku ‘ikai ‘uhinga mo‘oni ia ‘e ‘i ai ha palataisi ‘i he māmaní. Ko e hā te ke tala ange kiate kinautolú? Ko e hā ha ‘uhinga lelei ‘okú ke fakatu‘otu‘a atu ai ki ha palataisi mo‘oni ‘i he māmaní? Ko e tangata lahi taha kuo faifai ange pea mo‘ui maí, ‘a Sīsū, na‘á ne ‘omai ha ‘uhinga lelei.

TE KE ‘I PALATAISI!

16, 17. Ko fē taimi na‘e lea ai ‘a Sīsū fekau‘aki mo e Palataisí?

16 Neongo na‘e ‘ikai ha hia ‘a Sīsū, na‘e fakahalaia‘i ia pea tautau ‘i ha ‘akau ke ne pekia, fakataha mo ha ongo Siu faihia ‘i hono tafa‘akí. Na‘e ‘ilo‘i ‘e he taha ‘o kinaua ko Sīsuú ko ha tu‘i peá ne pehē: “Sīsū, manatu‘i au ‘i ho‘o hoko ki ho Pule‘angá.” (Luke 23:39-42) Ko e tala‘ofa na‘e fai ‘e Sīsū ki he tangata faihia ko iá ‘oku kaunga ki ho kaha‘ú. ‘Oku hiki ‘a e lea ‘a Sīsuú ‘i he Luke 23:43. Ko e kau mataotao ‘e ni‘ihi ‘oku nau ‘ai ha koma ki mu‘a ‘i he fo‘i lea “‘ahó ni” pea liliu ‘a e lea ko ení ‘o pehē: “‘Oku ou tala mo‘oni atu kiate koe, ‘i he ‘ahó ni te ke ‘i Palataisi mo au.” ‘Oku kehekehe ‘a e ngaahi fakakaukau fekau‘aki mo e tu‘u‘anga totonu ‘o e komá ‘i he sētesi ko iá. Ka na‘e ‘uhinga ki he hā ‘a Sīsū ‘i he‘ene pehē “‘ahó ni”?

17 ‘I he ngaahi lea lahi ‘i onopooni, ‘oku ngāue‘aki ‘a e komá ke tokoni ki hono fakamahino ‘a e ‘uhinga ‘o ha sētesi. Ka ko e ngaahi mu‘aki tatau tohinima faka-Kalisi ne ala ma‘ú, na‘e ‘ikai fa‘a ngāue‘aki ai ‘a e faka‘ilonga leá. Ko ia te tau fifili nai: Na‘e pehē ‘e Sīsū, “‘Oku ou tala atu kiate koe, ‘i he ‘ahó ni te ke ‘i Palataisi mo au”? Pe na‘á ne pehē, “‘Oku ou tala atu kiate koe ‘i he ‘ahó ni, te ke ‘i Palataisi mo au”? ‘Oku ‘ai ‘e he kau liliu-leá ‘a e komá ki mu‘a pe hili ‘a e “‘ahó ni” ‘o fakatatau ki he me‘a ‘oku nau fakakaukau na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsuú, pea ‘oku lava ke ke ma‘u ha taha ‘o e ongo fakaleá ni ‘i he ngaahi Tohi Tapu he ‘aho ní.

18, 19. Ko e hā ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke mahino‘i ‘a e me‘a na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsuú?

18 Kae kehe, manatu‘i ‘a e me‘a na‘e tala ange ‘e Sīsū ki hono kau muimuí fekau‘aki mo ‘ene pekiá. Na‘á ne pehē: “‘E pehē pē ‘a e ‘i lolofonua ‘a e Foha ‘o e tangatá ‘i he ‘aho ‘e tolu mo e pō ‘e tolu.” Na‘á ne toe pehē: “Ko e Foha ‘o e tangatá ‘e lavaki‘i ia ki he nima ‘o e tangatá, pea te nau tāmate‘i ia, pea ‘e fokotu‘u hake ia ‘i he ‘aho hono tolú.” (Māt. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mk. 10:34) Na‘e līpooti ‘e he ‘apositolo ko Pitá na‘e hoko ‘a e me‘á ni. (Ngā. 10:39, 40) Ko ia na‘e ‘ikai ke ‘alu ‘a Sīsū ki Palataisi ‘i he ‘aho na‘á ne pekia ai pehē ki he tokotaha faihia ko iá. ‘Oku pehē ‘i he Tohi Tapú ko Sīsū na‘á ne “‘i he Fa‘itoká” ‘i he ‘aho ‘e tolu, kae ‘oua kuo fokotu‘u hake ia ‘e he ‘Otuá.​—Ngā. 2:31, 32. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

19 Ko ia na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e kupu‘i lea “‘Oku ou tala mo‘oni atu kiate koe ‘i he ‘ahó ni” ke kamata‘aki ‘ene tala‘ofa ki he tokotaha faihiá. Ko e founga anga-maheni ia ‘o e talanoá na‘a mo e ‘i he taimi ‘o Mōsesé. Na‘e pehē ‘e Mōsese ‘i ha taimi: “Ko e ngaahi lea ko eni ‘oku ou fekau atu kiate koe he ‘aho ní kuo pau ke ‘i ho lotó ia.”​—Teu. 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Ko e hā ‘okú ne poupou‘i ‘etau mahino fekau‘aki mo e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú?

20 Na‘e pehē ‘e ha tokotaha liliu Tohi Tapu mei he Hahake Lotolotó: “Ko e fakamamafa ‘i he konga tohi ko ení ‘oku ‘i he fo‘i lea ‘‘aho ní’ pea ‘oku totonu ke lau ‘o peheni, ‘‘Oku ou tala mo‘oni atu kiate koe ‘i he ‘ahó ni, te ke ‘i Palataisi mo au.’ Ko e tala‘ofá na‘e fai ‘i he ‘aho ko iá pea ‘e fakahoko ia ‘amui ange.” Na‘e toe pehē ‘e he tokotaha liliu-leá ko e founga eni na‘e lea ai ‘a e kakaí ‘i he feitu‘u ko iá pea fakahu‘unga “ko e tala‘ofá na‘e fai ‘i ha ‘aho pau pea na‘e pau ke fakahoko ia.” ‘Oku liliu ‘i ha tatau faka-Sīlia ‘i he senituli hono nimá ‘a e vēsí ni ‘o pehē: “‘Ēmeni, ‘oku ou tala atu kiate koe ‘i he ‘ahó ni te ke ‘i he Ngoue ‘o ‘Ītení mo au.” ‘Oku totonu ke fakalototo‘a‘i kitautolu kotoa ‘e he tala‘ofa ko iá.

21. Ko e hā na‘e ‘ikai hoko ki he tokotaha faihiá, pea ko e hā hono ‘uhingá?

21 ‘I he taimi na‘e lea ai ‘a Sīsū ki he tokotaha faihia ko iá fekau‘aki mo e Palataisí, na‘e ‘ikai te ne ‘uhinga ki ha palataisi ‘i hēvani. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? Ko e ‘uhinga ‘e taha he na‘e ‘ikai ‘ilo ‘e he tokotaha faihiá na‘e fai ‘e Sīsū ha fuakava mo ‘ene kau ‘apositolo faitōnungá ke kaungāpule mo ia ‘i hēvani. (Luke 22:29) ‘Ikai ko ia pē, na‘e te‘eki ai ke papitaiso ‘a e tokotaha faihiá. (Sione 3:3-6, 12) Ko ia ‘i hono fai ‘e Sīsū ‘a e tala‘ofa ko ení ki he tokotaha faihiá, kuo pau pē na‘á ne lea fekau‘aki mo ha palataisi ‘i he māmaní. ‘I he hili ha ngaahi ta‘u mei ai, na‘e lea ‘a e ‘apositolo ko Paulá fekau‘aki mo ha vīsone ‘o ha tangata “na‘e hamusi ‘o ‘ave ki palataisi.” (2 Kol. 12:1-4) Neongo ko Paula mo e kau ‘apositolo kehé na‘e fili ke nau ‘alu ki hēvani pea kaungāpule mo Sīsū, na‘e lea ‘a Paula ‘o fekau‘aki mo ha palataisi ‘i he kaha‘ú. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘E ‘i he māmaní ‘a e palataisi ko iá? Te ke ‘i ai?

ME‘A ‘E LAVA KE KE ‘AMANEKINÁ

22, 23. Ko e hā ‘e lava ke ke ‘amanaki ki aí?

22 Manatu‘i na‘e lea ‘a Tēvita fekau‘aki mo ha taimi ‘a ia “ko e kau mā‘oni‘oní te nau ma‘u ‘a e māmaní.” (Saame 37:29; 2 Pita 3:13) Na‘e lave ‘a Tēvita ki ha taimi ‘a ia ‘e talangofua ai ‘a e kakai kotoa ‘i he māmaní ki he ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá. Ko e kikite ‘i he ‘Aisea 65:22 ‘oku pehē ai: “Ko e ngaahi ‘aho ‘o hoku kakaí ‘e hangē ko e ngaahi ‘aho ‘o ha fu‘u ‘akau.” ‘Oku fakahaa‘i heni ko e kakai ‘oku nau tauhi kia Sihova ‘i he‘ene māmani fo‘oú te nau mo‘ui ‘i ha laui afe‘i ta‘u. ‘E lava ke ke ‘amanekina eni? ‘Io, koe‘uhi fakatatau ki he Fakahā 21:1-4, ‘e tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea ko e taha ‘o e ngaahi tāpuaki ko iá “‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha mate.”

23 Ko e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e Palataisí ‘oku mā‘ala‘ala. Na‘e fakamoleki ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e monū ke mo‘ui ta‘engata ‘i he Palataisí, ka ko e māmaní ‘e toe hoko ia ko ha palataisi. Hangē ko e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá, te ne tāpuaki‘i ‘a e kakai ‘i he māmaní. Na‘e pehē ‘e Tēvita ko e anga-vaivaí mo e kau mā‘oni‘oní te nau ma‘u ‘a e fonuá pea nofo ai ‘o ta‘engata. Pea ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e he kikite ‘i he tohi ‘Aiseá ke tau fakatu‘otu‘a atu ki he taimi ‘a ia te tau fiefia ai ‘i he mo‘ui ‘i ha palataisi faka‘ofo‘ofa ‘i he māmaní. ‘E hoko ia ‘afē? ‘I he taimi ‘e fakahoko ai ‘a e tala‘ofa ‘a Sīsū ki he tokotaha faihiá. ‘E lava ke ke ‘i he Palataisi ko iá. ‘I he taimi ko iá, ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he fakataha-lahi ‘i Kōleá ‘e hoko mo‘oni: “Tau toki sio ‘i Palataisi!”

^ pal. 18 Na‘e tohi ‘e Palōfesa C. Marvin Pate ko e kau mataotao tokolahi ‘oku nau tui ‘i he pehē ‘e Sīsū “‘ahó ni,” na‘á ne ‘uhingá te ne pekia pea ‘alu ki Palataisi ‘i he ‘aho pē ko iá, pe ‘i loto ‘i he houa ‘e 24. Na‘e toe pehē ‘e Palōfesa Pate ko e palopalema fekau‘aki mo e vakai ko ení ‘oku ‘ikai fehoanaki ia mo e ngaahi mo‘oni kehe ‘i he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú na‘e ‘i Fa‘itoka ‘a Sīsū ‘i he hili ‘ene pekiá pea na‘á ne ‘alu hake ki hēvani ki mui ai.​—Māt. 12:40; Ngā. 2:31; Loma 10:7.

^ pal. 21 Sio ki he “Fehu‘i mei he Kau Lautohí” ‘i he ‘īsiu ko ení.