Skip to content

Skip to table of contents

To‘utupu, ‘Oku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia

To‘utupu, ‘Oku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia

“‘Okú ne fakafiemālie‘i koe ‘aki ‘a e ngaahi me‘a lelei ‘i he kotoa ‘o ho‘o mo‘uí.”​—SAAME 103:5.

HIVA: 11, 4

1, 2. Ko e hā ‘oku fakapotopoto ai ke fanongo ki ho Tokotaha-Fakatupú ‘i ho‘o fili ‘a e me‘a ke fai‘aki ho‘o mo‘uí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

KAPAU ‘okú ke kei si‘i, mahalo ‘okú ke ma‘u ‘a e fale‘i lahi fekau‘aki mo ho kaha‘ú. ‘E tala atu nai ‘e he kau faiakó, kau faifale‘í pe ni‘ihi kehé kiate koe ‘okú ke fiema‘u ha ako mā‘olunga ange pe ko ha ngāue te ne tokoni‘i koe ke ma‘u ha pa‘anga lahi. Ka ‘oku ‘oatu ‘e Sihova kiate koe ha fale‘i kehe. Ko e mo‘oni, ‘okú ne loto ke ke ngāue mālohi ‘i he akó koe‘uhi ke ke malava ‘o ma‘u ha mo‘ui pea poupou‘i koe. (Kol. 3:23) Ka ‘okú ne toe ‘ilo ‘i ho‘o kei si‘í, ‘oku fiema‘u ke ke fai ‘a e ngaahi fili mahu‘inga ‘e kaunga ki ho kaha‘ú. Ko ia ‘okú ne ‘omai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ke ne tataki mo tokoni‘i koe ke mo‘ui ‘i ha founga ‘e fakahōifua kiate ia lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi ko ení.​—Māt. 24:14.

2 Manatu‘i ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa pē. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘e hoko ‘i he kaha‘ú pea ‘okú ne ‘ilo‘i tofu pē ‘a e ofi ‘aupito ‘o e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení. (‘Ai. 46:10; Māt. 24:3, 36) ‘Oku toe ‘ilo‘i koe ‘e Sihova. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a te ne ‘ai koe ke ke fiefiá mo e me‘a te ne ‘ai koe ke ke loto-mamahí. ‘E ongo lelei nai ‘a e fale‘i fakaetangatá, ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai makatu‘unga ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘oku ‘ikai mo‘oni ke fakapotopoto ia.​—Pal. 19:21.

HA‘U ‘A E POTÓ MEIA SIHOVA TOKOTAHA PĒ

3, 4. Na‘e anga-fēfē hono uesia ‘e he fanongo ki he fale‘i koví ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi mo ‘ena fānaú?

3 Ko e fale‘i koví kuo fuoloa ‘ene ‘i heni. Ko Sētane ‘a e fuofua tokotaha na‘á ne ‘oange ‘a e fale‘i koví ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘á ne tala ange kia ‘Ivi te ne fiefia ange mo ‘Ātama kapau na‘á na fili ‘iate kinaua pē ‘a e founga ke mo‘ui aí. (Sēn. 3:1-6) Ka na‘e siokita ‘a Sētane! Na‘á ne loto ke hoko ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi, pehē ki he‘ena fānau ‘i he kaha‘ú, ‘o talangofua mo lotu ange kiate ia, kae ‘ikai kia Sihova. Ka kuo te‘eki fai ‘e Sētane ha me‘a ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko Sihova na‘á ne ‘oange kiate kinaua ‘a e me‘a kotoa pē na‘á na ma‘ú. Na‘á ne ‘ai ke na ‘i ai, ‘oange ha ngoue faka‘ofo‘ofa ke na nofo ai, pea mo ha sino haohaoa na‘e lava ke tu‘uloa.

4 Ko e me‘a fakamamahí, na‘e talangata‘a ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ki he ‘Otuá. ‘I he fai peheé, na‘á na tu‘usi kinaua mei he Tokotaha na‘á ne ‘oange kiate kinaua ‘a e mo‘uí. Na‘e fakamamahi ‘a e olá. Hangē ko ha matala‘i‘akau na‘e tu‘usi mei ha fu‘u ‘akau, ko ‘Ātama mo ‘Ivi na‘á na tupu māmālie ‘o motu‘a peá na mate. Na‘e faingata‘a‘ia foki ‘ena fānaú pea ‘oku kau ai mo kitautolu kotoa. (Loma 5:12) ‘Oku tukunoa‘i ‘e he kakai tokolahi taha ‘i he ‘aho ní ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he ‘Otuá pea fai pē ‘a e me‘a ‘oku nau loto ki aí. (‘Ef. 2:1-3) Ko e hā ‘a e olá? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku ‘ikai ha poto” ‘i he fakafepaki ‘a e kakaí kia Sihová.​—Pal. 21:30.

5. Ko e hā ‘a e falala-pau na‘e ma‘u ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea na‘á ne tonu?

5 Na‘e falala-pau ‘a Sihova ‘e ‘i ai ‘a e kakai, kau ai ‘a e to‘utupu tokolahi, te nau loto ke ‘ilo‘i ia pea tauhi kiate ia. (Saame 103:17, 18; 110:3) Ko e to‘utupu ko ení ‘oku nau mahu‘inga ‘aupito kia Sihova! Ko e taha koe ‘o kinautolu? Ko e mo‘oni te ke fiefia leva ‘i he “ngaahi me‘a lelei” lahi mei he ‘Otuá, pea ‘oku tānaki atu eni ki ho‘o fiefia ‘i he mo‘uí. (Lau ‘a e Saame 103:5; Pal. 10:22) Te tau lāulea ki he fā ‘o e ngaahi me‘á ni. Ko e me‘akai fakalaumālie, kaungāme‘a lelei, ngaahi taumu‘a mohu ‘uhinga mo e tau‘atāina mo‘oni.

‘OATU ‘E SIHOVA ‘A E ME‘AKAI FAKALAUMĀLIE

6. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke tokanga ki ho‘o fiema‘u fakalaumālié, pea ko e hā ‘oku tokonaki mai ‘e Sihova ke ne tokoni‘i koe?

6 Ko e fanga manú ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha‘anau fiema‘u fakalaumālie, ‘a ia, ‘oku ‘ikai ke nau ongo‘i ‘a e fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘a honau Tokotaha-Fakatupú. Ka ‘oku tau ‘ilo‘i ia ‘e kitautolu. (Māt. 4:4) ‘I he taimi ‘oku tau fanongo ai ki he ‘Otuá, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e vavanga fakaefakakaukau, poto mo e fiefia. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Fiefia ē ko kinautolu ‘oku nau lāu‘ilo ki he‘enau fiema‘u fakalaumālié.” (Māt. 5:3) ‘Oku ‘omai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu ‘ene Folofolá pea ngāue‘aki ‘a e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó” ke tokonaki mai ‘a e ‘ū tohi ‘e tokoni ke fakaivimālohi‘i ai ‘etau tuí. (Māt. 24:45) ‘Oku tau ui ‘a e ‘ū tohi ko ení ko e me‘akai fakalaumālie koe‘uhí ‘oku nau fafanga ‘etau tuí pea ‘ai ke mālohi ange hotau vaha‘angatae mo Sihová. ‘Oku tau fiefia ‘i he me‘akai fakalaumālie kehekehe lahi!​—‘Ai. 65:13, 14.

7. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e he me‘akai fakalaumālie mei he ‘Otuá?

7 Ko e me‘akai fakalaumālié ‘e lava ke ne ‘oatu kiate koe ‘a e poto mo e malava ke fakakaukau lelei, ‘a ia ‘e lava ke malu‘i ai koe ‘i he ngaahi founga lahi. (Lau ‘a e Palōveepi 2:10-14.) Ko e fakatātaá, ‘e tokoni‘i koe ‘e he ongo ‘ulungāngá ni ke ke ‘ilo‘i ‘a e loí, hangē ko e loi ko ia ‘oku ‘ikai ha Tokotaha-Fakatupú pe ko e loi ko ia ko e pa‘angá mo e ngaahi me‘a fakamatelié te ne ‘ai koe ke ke fiefiá. ‘E toe tokoni‘i koe ‘e he ongo ‘ulungāngá ni ke ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi holi mo e ngaahi tō‘onga te ne fakalotomamahi‘i koé. Ko ia fai ‘a e me‘a kotoa te ke malavá ke hoko ‘o poto pea fakakaukau lelei. Pea te ke fakamo‘oni‘i ai kiate koe tonu ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate koe pea loto ke ke ma‘u ‘a e me‘a lelei tahá.​—Saame 34:8; ‘Ai. 48:17, 18.

8. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke ‘unu‘unu ofi ki he ‘Otuá he taimi ní, pea ‘e anga-fēfē ho‘o ma‘u ‘aonga mei ai ‘i he kaha‘ú?

8 ‘Oku vavé ni ke faka‘auha ‘a e konga kotoa pē ‘o e māmani ‘o Sētané. Ko Sihova tokotaha pē ‘e malava ke ne malu‘i kitautolu pea tokonaki mai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tau fiema‘ú, ‘a ia ‘e kau nai ai ‘a ‘etau houa kai hono hokó. (Hap. 3:2, 12-19) Ko ia ko e taimi eni ke ‘unu‘unu ofi ai ki he ‘Otuá pea fakaivimālohi‘i ho‘o falala kiate iá. (2 Pita 2:9) ‘I ho‘o fai peheé, neongo pe ko e hā e me‘a ‘oku hoko takatakai ‘iate koé, te ke ongo‘i hangē ko Tēvitá, ‘a ia na‘á ne pehē: “‘Oku ou ‘ai ‘a Sihova ke ‘i mu‘a ‘iate au ma‘u ai pē. Koe‘uhi ‘okú ne ‘i hoku nima to‘omata‘ú, ‘e ‘ikai ‘aupito ke u ngaue.”​—Saame 16:8.

‘OATU ‘E SIHOVA ‘A E KAUNGĀME‘A LELEI TAHÁ

9. (a) Hangē ko ia ‘oku tau lau ‘i he Sione 6:44, ko e hā ‘oku fai ‘e Sihová? (e) Ko e hā ‘oku makehe ai ‘a e fetaulaki mo e Kau Fakamo‘oni kehé?

9 ‘I ho‘o fuofua fetaulaki mo ha taha ‘oku ‘ikai kau ‘i he mo‘oní, ko e hā ‘a e lahi mo‘oni ho‘o ‘ilo fekau‘aki mo iá? Te ke ‘ilo nai hono hingoá mo hono fōtunga hāmaí, kae mahalo ko ia pē. Neongo ia, ‘oku kehe ‘aupito ‘a e taimi ‘okú ke fuofua fetaulaki ai mo ha taha ‘oku kau ‘i he mo‘oní. ‘Okú ke ‘ilo ‘okú ne ‘ofa kia Sihova. ‘Okú ke ‘ilo na‘e vakai ‘a Sihova ki ha me‘a lelei ‘iate ia pea fakaafe‘i ia ke hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o ‘ene kau lotú. (Lau ‘a e Sione 6:44.) Tatau ai pē pe ko fē ‘a e feitu‘u ‘oku ha‘u mei ai ‘a e tokotahá pe founga ne ‘ohake ai iá, kuó ke ‘osi ‘ilo ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo ia, pea ‘okú ne ‘ilo ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo koe!

‘Oku loto ‘a Sihova ke ke ma‘u ‘a e kaungāme‘a lelei tahá pea fokotu‘u ha taumu‘a mohu ‘uhinga (Sio ki he palakalafi 9-12)

10, 11. Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku faitatau ai ‘a e kakai ‘a Sihová, pea ‘oku anga-fēfē ‘ene kaunga eni kiate koé?

10 ‘I ho‘o fetaulaki pē mo ha Fakamo‘oni ‘e taha, ‘okú ke ‘ilo ‘okú mo ‘osi faitatau ‘i he ngaahi me‘a mahu‘inga tahá. ‘Okú ke ‘ilo neongo kapau ‘oku kehekehe ho‘omo leá, ‘okú mo lea‘aki ‘a e lea tatau, ‘a e “lea ma‘a” ‘o e mo‘oní. (Sēf. 3:9) ‘Oku ‘uhinga ení ‘okú mo fakatou tui ki he ‘Otuá, mo‘ui‘aki ‘a e tu‘unga fakae‘ulungaanga tatau, pea ‘okú mo ma‘u ‘a e ‘amanaki tatau ki he kaha‘ú. Ko e ngaahi me‘a ko ení te ne tokoni‘i kimoua ke mo fefalala‘aki pea langa hake ha kaume‘a mālohi ‘a ia ‘e tu‘uloa.

11 Ko ia ‘i ho‘o tauhi kia Sihová, ‘oku lava mo‘oni ke ke pehē ‘okú ke ma‘u ‘a e kaungāme‘a lelei tahá. ‘Oku ‘i ai ho ngaahi kaungāme‘a ‘i he māmaní takatakai, neongo kapau ‘oku te‘eki ai ke ke fetaulaki mo kinautolu! ‘E lava ke ke toe fakakaukau atu ki ha taha tuku kehe ‘a e kakai ‘a Sihová ‘okú ne fiefia ‘i he me‘a‘ofa ma‘ongo‘onga ko ení?

TOKONI‘I KOE ‘E SIHOVA KE FOKOTU‘U HA TAUMU‘A MOHU ‘UHINGA

12. Ko e hā ha taumu‘a mohu ‘uhinga ‘e lava ke ke fokotu‘u?

12 Lau ‘a e Tangata Malanga 11:9–12:1. ‘Oku ‘i ai ha‘o ngaahi taumu‘a ‘okú ke feinga ke a‘usia? Mahalo pē ‘okú ke fokotu‘u ha taumu‘a ke lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú pe fakalelei‘i ho‘o ngaahi tali pe konga ‘i he ngaahi fakatahá. Pe mahalo ‘okú ke feinga ke ngāue‘aki ola lelei ange ‘a e Tohi Tapú ‘i he ngāue fakafaifekaú. ‘Oku fēfē ho‘o ongo‘í ‘i ho‘o fakatokanga‘i ‘okú ke fai ha fakalakalaka pe tala atu ‘e he ni‘ihi kehé ‘okú ke fai pehē? Mahalo ‘okú ke ongo‘i fiefia ‘aupito, pea ‘oku totonu pē ia! Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘okú ke fakahoko ‘a e me‘a ‘oku loto ‘a Sihova ke ke faí, hangē ko ia na‘e fai ‘e Sīsuú.​—Saame 40:8; Pal. 27:11.

13. ‘Oku anga-fēfē ‘a e lelei ange ‘a e ngāue ki he ‘Otuá ‘i he tokangataha ki he ngaahi taumu‘a ‘i he māmani ko ení?

13 ‘I he taimi ‘okú ke tokangataha ai ki ho‘o ngāue kia Sihová, ‘okú ke fai ai ‘a e ngāue te ne ‘ai koe ke ke fiefia pea ‘ai ho‘o mo‘uí ke mohu taumu‘a. Na‘e fale‘i ‘e Paula: “Mou tu‘u ma‘u, ta‘engaue, ‘o mou femo‘uekina ai pē ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí, ‘i ho‘omou ‘ilo‘i ko ho‘omou fakaongosiá ‘oku ‘ikai ko e koto laufānō.” (1 Kol. 15:58) Ka ‘i he taimi ‘oku tokangataha ai ‘a e kakaí ki he ngaahi taumu‘a ‘i he māmani ko ení, hangē ko e fakatupu pa‘angá pe hoko ‘o ongoongoá, ‘oku ‘ikai ke nau fiefia mo‘oni. Neongo kapau ‘oku nau lavame‘a, ‘oku nau fa‘a ongo‘i ko e koto nge‘esi pē. (Luke 9:25) ‘Oku tau ako eni mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tu‘i Solomoné.​—Loma 15:4.

14. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e ‘ahi‘ahi‘i ‘e Solomoné?

14 Ko Solomone, ‘a ia ko e taha ‘o e kau tangata tu‘umālie taha mo ma‘u mafai lahi taha kuo faifai ange pea mo‘ui maí, na‘á ne ‘ahi‘ahi‘i eni. Na‘á ne pehē hifo kiate ia: “Tuku ke u ‘ahi‘ahi‘i angé ‘a e mālié pea sio pe ko e hā ‘a e lelei ‘e ma‘u aí.” (Tml. 2:1-10) Ko ia na‘e langa ‘e Solomone ‘a e ngaahi fale masani, ngaahi ‘a e ngaahi ngoue mo e pa‘ake faka‘ofo‘ofa, peá ne fai ha me‘a pē na‘á ne loto ki ai. Na‘á ne ongo‘i fiemālie mo fiefia? ‘I he toe sio ‘a Solomone ki he me‘a kotoa na‘á ne fai ki mu‘á, na‘á ne pehē ai: “Na‘á ku ‘ilo ai ko e muna ‘a e me‘a kotoa pē.” Na‘á ne toe pehē: “Na‘e ‘ikai ha me‘a ‘e ‘i ai hano mahu‘inga mo‘oni.” (Tml. 2:11) ‘E lava ke ke ako ‘a e lēsoni ko ení mei he me‘a na‘e ‘ahi‘ahi‘i ‘e Solomoné?

15. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate koe ‘a e tuí, pea ‘e anga-fēfē ‘ene tokoni‘i koé ‘o hangē ko ia ‘oku tau ako mei he Saame 32:8?

15 ‘Oku toki ako pē ‘e he kakai ‘e ni‘ihi ‘a e ngaahi lēsoni ‘i he mo‘uí ‘i hono fai ha fehālaaki pea tofanga ‘i he ngaahi nunu‘a koví. ‘Oku ‘ikai loto ‘a Sihova ke hoko eni kiate koe. ‘Okú ne loto ke ke fanongo kiate ia pea talangofua kiate ia. ‘Oku fiema‘u ki heni ‘a e tui, ka he‘ikai te ke faka‘ise‘isa ‘i ho‘o ngaahi fili ‘okú ke fai ‘i he mo‘uí koe‘uhi ko ho‘o tuí. Pea he‘ikai ngalo ‘ia Sihova ‘a e “‘ofa [na‘á ke] fakahaa‘i ki hono huafá.” (Hep. 6:10) Ko ia ngāue mālohi ke langa hake ha tui mālohi. Pea te ke fai leva ‘a e ngaahi fili lelei ‘i ho‘o mo‘uí pea fakamo‘oni‘i kiate koe ko ho‘o Tamai fakahēvaní ‘okú ne loto ke ke ma‘u ‘a e me‘a lelei tahá.​—Lau ‘a e Saame 32:8.

‘OATU ‘E HE ‘OTUÁ ‘A E TAU‘ATĀINA MO‘ONÍ

16. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakamahu‘inga‘i ‘a e tau‘atāiná pea ngāue‘aki ia ‘i ha founga fakapotopoto?

16 Na‘e tohi ‘e Paula: “Ko e feitu‘u pē ‘oku ‘i ai ‘a e laumālie ‘o Sihová, ‘oku ‘i ai ‘a e tau‘atāina.” (2 Kol. 3:17) ‘Oku ‘ofa ‘a Sihova ‘i he tau‘atāiná, pea na‘á ne fakatupu koe ke ke ‘ofa foki ‘i he tau‘atāiná. Ka ‘okú ne loto ke ke ngāue‘aki ho‘o tau‘atāiná ‘i ha founga fakapotopoto ‘a ia te ne malu‘i koe. Mahalo ko e ni‘ihi ‘i ho to‘ume‘á ‘oku nau sio ‘i he ‘ata fakalieliá, fehokotaki fakasino ta‘etaau, kau ‘i ha ngaahi sipoti fakatu‘utāmaki, pe ngāuekovi‘aki ‘a e faito‘o kona tapú pe ‘olokaholó. ‘I he kamatá, ‘e hā ngali fakafiefia mo mālie nai ‘a e ngaahi me‘a ko iá, ka ‘oku fa‘a iku atu ia ki he ngaahi nunu‘a kovi, hangē ko hono ma‘u ‘e ha mahaki, ma‘unimā pe na‘a mo e mate. (Kal. 6:7, 8) ‘Oku fakakaukau nai ‘a e to‘utupu ‘oku nau kau ‘i he ngaahi me‘a ko ení ‘oku nau tau‘atāina, ka ‘oku ‘ikai.​—Tai. 3:3.

17, 18. (a) ‘Oku anga-fēfē hono fakatau‘atāina‘i mo‘oni kitautolu ‘e he talangofua ki he ‘Otuá? (e) ‘I he founga fē na‘e tau‘atāina ange ai ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangata ‘i he ‘aho ní?

17 ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e talangofua kia Sihová ‘oku lelei kiate kitautolu. ‘Oku lelei ki he‘etau mo‘ui leleí pea ‘ai ke tau tau‘atāina mo‘oni. (Saame 19:7-11) Pea ‘i he taimi ‘okú ke ngāue‘aki ai ho‘o tau‘atāiná ‘i ha founga fakapotopoto, ‘a ia, ‘i ho‘o fili ke talangofua ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni haohaoa ‘a e ‘Otuá, ‘okú ke fakahaa‘i ai ki he ‘Otuá mo ho‘o ongo mātu‘á ko ha tokotaha fua fatongia koe. Ngalingali ‘e falala lahi ange ho‘o ongo mātu‘á kiate koe pea ‘oatu ‘a e tau‘atāina lahi ange. Pea ‘oku tala‘ofa ‘e Sihova kuo vavé ni ke ne ‘oange ki he kotoa ‘o ‘ene kau sevāniti faitōnungá ‘a e tau‘atāina haohaoa, ‘a ia ‘oku ui ‘e he Tohi Tapú ko e “tau‘atāina lāngilangi‘ia ‘a e fānau ‘a e ‘Otuá.”​—Loma 8:21.

18 Ko e fa‘ahinga tau‘atāina eni na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Iví. ‘I he ngoue ‘o ‘Ītení, ko e me‘a pē ‘e taha na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá ke ‘oua te na faí. Na‘e totonu ke ‘oua te na kai mei he fua‘i‘akau ‘o e fu‘u ‘akau pē ‘e taha. (Sēn. 2:9, 17) ‘Okú ke pehē na‘e ta‘etotonu pe fu‘u fakataputapui ‘a e ‘Otuá ‘i hono ‘oange kiate kinaua ‘a e lao ko iá? ‘Ikai ‘aupito! Fakakaukau atu ki he ngaahi lao lahi kuo fa‘u ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá pea fakamālohi‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau talangofua ki ai. Ka na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e lao pē ‘e taha.

19. Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e Sihova mo Sīsū ‘a ia te ne tokoni‘i kitautolu ke tau tau‘atāiná?

19 ‘Oku poto ‘aupito ‘a Sihova ‘i he founga ‘okú ne fakafeangai mai ai kiate kitautolú. ‘I he ‘ikai ‘omai kiate kitautolu ha ngaahi lao lahi, ‘okú ne ako‘i anga-kātaki kitautolu ke talangofua ki he lao ‘o e ‘ofá. ‘Okú ne ako‘i kitautolu ke tau mo‘ui ‘o fakatatau ki he‘ene ngaahi tefito‘i mo‘oní pea ke fehi‘a ‘i he me‘a ‘oku koví. (Loma 12:9) ‘I he Malanga ‘i he Mo‘ungá, ko hono ‘Aló, ‘a Sīsū, na‘á ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fai ai ‘e he kakaí ‘a e ngaahi me‘a ‘oku koví. (Māt. 5:27, 28) Pea ‘i he māmani fo‘oú, ‘i he tu‘unga ko e Tu‘i ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ko Sīsū te ne hokohoko atu ke ako‘i kitautolu ke tau vakai ki he tonú mo e halá ‘o hangē ko ‘ene vakaí. (Hep. 1:9) ‘E ‘ai foki ‘e Sīsū ke haohaoa hotau ‘atamaí mo e sinó. Sioloto atu ki he me‘a ‘e hoko ‘i he taimi he‘ikai ke toe fakatauele‘i ai kitautolu ke fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku koví pea ‘ikai ke tau faingata‘a‘ia koe‘uhi ko e ta‘ehaohaoá. Ko e faka‘osí leva, te tau fiefia ‘i he “tau‘atāina lāngilangi‘ia” kuo tala‘ofa mai ‘e Sihová.

20. (a) ‘Oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘ene tau‘atāiná? (e) ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki kiate ia

20 ‘I he māmani fo‘oú, ko ‘etau tau‘atāiná ‘e kei ‘i ai pē hono fakangatangata. ‘I he founga fē? ‘E kei fiema‘u ma‘u pē kiate kitautolu ke ue‘i ‘e he ‘ofa ki he ‘Otuá mo e ni‘ihi kehé. ‘I hono tataki kitautolu ‘e he ‘ofá, ‘oku tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sihova. Neongo ‘oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e tau‘atāina faka‘aufulí, ‘okú ne fili ke faka‘atā ‘a e ‘ofá ke ne tataki ‘a e me‘a kotoa ‘okú ne faí, kau ai ‘a e founga ‘o ‘ene fakafeangai mai kiate kitautolú. (1 Sio. 4:7, 8) Ko ia ‘oku ‘uhinga lelei ‘e lava ke tau toki tau‘atāina mo‘oní pē ‘i he‘etau fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá.

21. (a) Na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a Tēvita fekau‘aki mo Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

21 ‘Okú ke hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a lelei kotoa kuo ‘oatu ‘e Sihova ma‘aú? Kuó ne ‘oatu kiate koe ‘a e me‘akai fakalaumālie, kaungāme‘a lelei, ngaahi taumu‘a mohu ‘uhinga, ‘amanaki ‘o e tau‘atāina haohaoa ‘i he kaha‘ú mo e ngaahi me‘a‘ofa fakaofo kehe. (Saame 103:5) Te ke ongo‘i tatau nai mo Tēvita ‘i he‘ene lotu ‘aki ‘a e ngaahi lea ‘i he Saame 16:11: “Kuó ke ‘ai ke u ‘ilo ‘a e hala ‘o e mo‘uí. ‘Oku ‘i ho ‘aó ‘a e fu‘u mavava; ‘oku ‘i ai ‘a e fiefia ‘i ho nima to‘omata‘ú ‘o ta‘engata.” ‘I he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he ngaahi mo‘oni mahu‘inga kehe mei he Saame 16. ‘E tokoni‘i ‘e he ngaahi me‘á ni koe ke ke sio ki he founga ‘e lava ke ke ma‘u ai ‘a e mo‘ui lelei tahá!