Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 51

‘Oku Lelei Fēfē ‘a Ho‘o ‘Ilo‘i ‘a Sihová?

‘Oku Lelei Fēfē ‘a Ho‘o ‘Ilo‘i ‘a Sihová?

“Ko e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo ho huafá te nau falala kiate koe; ‘e ‘ikai ‘aupito te ke li‘aki ‘a e fa‘ahinga ‘oku kumi kiate koé, ‘e Sihova.”—SAAME 9:10.

HIVA 34 Mo‘ui ‘o Tuha mo Hotau Hingoá

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Hangē ko ia ‘oku fakatātaa‘i ‘i he hokosia ‘a Angelito, ko e hā kuo pau ke tau faí?

KUO ‘ohake koe ‘e ha ongo mātu‘a ‘okú na Fakamo‘oni ‘a Sihova? Kapau ko ia, manatu‘i he‘ikai lava ke ke ma‘u tukufakaholo meiate kinaua ha vaha‘angatae fakafo‘ituitui mo Sihova. Tatau ai pē pe ‘oku tauhi ki he ‘Otuá ‘etau ongo mātu‘á pe ‘ikai, ko kitautolu taki taha kuo pau ke tau langa hake ‘etau kaume‘a tonu mo Sihová.

2 Fakakaukau ki he hokosia ‘a ha tokoua ko Angelito. Na‘e ‘ohake ia ‘i ha fāmili Fakamo‘oni. Kae kehe, ‘i he‘ene kei si‘i angé, na‘e ‘ikai ke ne fu‘u ongo‘i ofi ki he ‘Otuá. ‘Okú ne pehē, “Na‘á ku tauhi kia Sihova koe‘uhí pē na‘á ku loto ke fai ‘a e me‘a na‘e fai ‘e hoku fāmilí.” Neongo ia, na‘e fakapapau‘i ‘e Angelito ke vahe‘i ha taimi ke lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki ai, pea na‘á ne kamata ke lotu lahi ange kia Sihova. Ko e hā ‘a e olá? ‘Oku pehē ‘e Angelito, “Na‘á ku ako ko e founga pē ‘e taha ke ofi ai ki he‘eku Tamai ‘ofá, ‘a Sihova, ko ‘eku feinga tonu ke ‘ilo‘i ia.” Ko e hokosia ‘a Angelito ‘oku malanga hake ai ha ongo fehu‘i mahu‘inga: Ko e hā ‘a e kehekehe ‘i he hoko ‘o maheni mo Sihová mo hono ‘ilo‘i lelei iá? Pea ‘oku anga-fēfē ‘etau hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihová?

3. Ko e hā ‘a e kehekehe ‘i hono ‘ilo‘i ‘a Sihová pea mo hono ‘ilo‘i lelei ange iá?

3 ‘Oku lava ke tau pehē ‘oku ‘ilo‘i ‘e ha tokotaha ‘a Sihova kapau ‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá pe maheni mo e ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a na‘á Ne lea‘aki pe faí. Ka ke ‘ilo‘i lelei ‘a Sihová ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a lahi ange. ‘Oku fiema‘u ke tau vahe‘i ‘a e taimi ke ako fekau‘aki mo Sihova mo hono ngaahi ‘ulungaanga fakaofó. Ko e toki taimi leva ia ‘e lava ke tau kamata ke mahino‘i ‘a e me‘a ‘okú ne ue‘i ia ke lea mo ngāué. ‘E tokoni‘i ai kitautolu ke lāu‘ilo pe ‘oku fakahōifua kiate ia ‘etau ngaahi fakakaukaú, filí, mo e tō‘ongá. ‘I he‘etau lāu‘ilo pē ki he finangalo ‘o Sihová, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue‘aki ‘a e me‘a kuo tau akó.

4. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he lāulea ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he Tohi Tapú?

4 ‘E manuki‘i nai kitautolu ‘e he kakaí ‘i he‘etau loto ke tauhi kia Sihová, pea ‘oku nau toe fakafepaki‘i lahi ange nai kitautolu ‘i he‘etau kamata ke feohi mo ‘ene kakaí. Neongo ia, kapau ‘oku tau falala kia Sihova, he‘ikai ‘aupito te ne li‘aki kitautolu. Te tau fakatoka ai ha makatu‘unga ki ha kaume‘a mo e ‘Otuá ‘a ia ‘e tu‘uloa. ‘E lava mo‘oni ke tau ‘ilo‘i lelei ‘a Sihova? ‘Io, ‘e lava! ‘Oku fakamo‘oni‘i ia ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau tangata ta‘ehaohaoa, hangē ko Mōsese mo Tu‘i Tēvitá. ‘I he‘etau lāulea ki he‘ena ngāué, te tau tali ‘a e fehu‘i ‘e ua: Na‘e anga-fēfē ‘ena hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihová? Pea ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he‘ena fa‘ifa‘itaki‘angá?

NA‘E SIO ‘A MŌSESE KI HE “TOKOTAHA ‘A IA ‘OKU TA‘EHĀMAÍ”

5. Ko e hā na‘e fili ‘e Mōsese ke faí?

5 Na‘e ngāue‘aki ‘e Mōsese ‘a e me‘a na‘á ne akó. ‘I he ta‘u 40 ‘a Mōsesé, na‘á ne fili ke feohi mo e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘a e kau Hepeluú, kae ‘ikai ko hono ‘ilo‘i ia “ko e tama ‘a e ‘ofefine ‘o Feló.” (Hep. 11:24) Na‘e tuku ange ‘e Mōsese ha tu‘unga tu‘u-ki-mu‘a. ‘I he kau mo e kau Hepeluú, ‘a ia na‘a nau nofo pōpula ‘i ‘Isipité, na‘á ne ‘ilo‘i ‘e ‘ita lahi ‘a Felo, ko ha pule mālohi ‘a ia na‘e vakai ki ai ko ha ‘otua. He ngāue tu‘u-ki-mu‘a ē ‘o e tuí! Na‘e falala ‘a Mōsese kia Sihova. Ko ha falala pehē na‘e hoko ia ko ha maka fakava‘e ki ha vaha‘angatae tu‘uloa.—Pal. 3:5.

6. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mōsesé?

6 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Hangē ko Mōsesé, ko kitautolu kotoa ‘oku ‘i ai ha fili ke tau fai: Te tau fili ke tauhi ki he ‘Otuá pea feohi mo ‘ene kakaí? Te tau fai nai ‘a e ngaahi feilaulau ke tauhi ki he ‘Otuá, pea ‘e fakafepaki‘i nai kitautolu ‘e he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ‘a Sihová. Ka ‘o kapau ‘oku tau falala ki he‘etau Tamai fakahēvaní, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i te ne poupou‘i kitautolu!

7-8. Ko e hā na‘e hokohoko atu ‘a Mōsese ke akó?

7 Na‘e hokohoko atu ‘a Mōsese ke ako fekau‘aki mo e ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová pea fai hono finangaló. Ko e fakatātaá, ‘i he kole kia Mōsese ke ne taki ‘a e pule‘anga ‘o ‘Isilelí mei he nofo pōpulá, na‘e ‘ikai ke ne loto-ma‘u pea toutou tala ange kia Sihova na‘á ne ongo‘i ta‘efe‘unga. Na‘e fakafeangai ‘a e ‘Otuá ‘i he manava‘ofa mo‘oni, ‘o tokoni kia Mōsese. (‘Eki. 4:10-16) Ko hono olá, na‘e malava ke ‘ave ‘e Mōsese ‘a e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau mālohi kia Felo. Na‘e sio leva ‘a Mōsese ki hono ngāue‘aki ‘e Sihova Hono mālohí ‘i He‘ene fakahaofi ‘a e kau ‘Isilelí kae faka‘auha ‘a Felo mo ‘ene kau taú ‘i he Tahi Kulokulá.—‘Eki. 14:26-31; Saame 136:15.

8 Hili hono taki ‘e Mōsese ‘a e kau ‘Isilelí mei ‘Isipité, na‘a nau toutou lāunga. Neongo ia, na‘e vakai ‘a Mōsese ki he anga-kātaki lahi ‘a Sihová ‘i he‘ene fakafeangai ki he kakai na‘á Ne fakatau‘atāina‘i mei he nofo pōpulá. (Saame 78:40-43) Na‘e toe vakai ‘a Mōsese ki hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e anga-fakatōkilalo tu‘u-ki-mu‘a ‘i He‘ene liliu ‘Ene fakakaukaú hili ‘a e kole kiate Ia ‘a Mōsese ke ne fai peheé.—‘Eki. 32:9-14.

9. Fakatatau ki he Hepelū 11:27, na‘e vāofi fēfē ‘a e vaha‘angatae ‘o Mōsese mo Sihová?

9 Hili ‘a e ‘Ekisotó, ko e vaha‘angatae ‘o Mōsese mo Sihová na‘e mātu‘aki vāofi ‘o hangē ia na‘e lava ke ne sio ki he‘ene Tamai fakahēvaní. (Lau ‘a e Hepelū 11:27.) ‘I he fekau‘aki mo e fekoekoe‘i ‘a e vaha‘angatae ko iá, ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú: “Na‘e folofola ‘a Sihova kia Mōsese mata ki he mata, ‘o hangē tofu pē ko e talanoa ‘a ha tangata mo ha tangata.”—‘Eki. 33:11.

10. Ke ‘ilo‘i lelei ‘a Sihová, ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau faí?

10 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Ke ‘ilo‘i lelei ‘a Sihová, ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he fiema‘u ke tau ako fekau‘aki mo hono ngaahi ‘ulungāngá kae fiema‘u foki ke tau fai hono finangaló. Ko e finangalo ‘o Sihova ‘i he ‘aho ní ke “fakahaofi ‘a e fa‘ahinga kakai kotoa pē pea ke nau a‘usia ha ‘ilo totonu ki he mo‘oní.” (1 Tīm. 2:3, 4) Ko e founga ‘e taha ‘oku tau fai ai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ko hono ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé fekau‘aki mo Sihova.

11. ‘I he‘etau ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé fekau‘aki mo Sihová, ‘oku anga-fēfē ‘etau hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ange iá?

11 Ko e lahi ange ‘etau ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé fekau‘aki mo Sihová ko ‘etau hoko ange ia ‘o ‘ilo‘i lelei ange iá. Ko e fakatātaá, ‘oku tau sio tonu ki he fakamo‘oni ‘o e manava‘ofa ‘a Sihová ‘i he taimi ‘okú ne tataki ai kitautolu ki he fa‘ahinga loto-totonú. (Sione 6:44; Ngā. 13:48) ‘Oku tau vakai ki he ngāue ‘a e mālohi ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he‘etau sio ki he fa‘ahinga ‘oku tau ako mo iá ‘oku nau si‘aki ‘a e ngaahi tō‘onga koví pea kamata ke nau kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘oú. (Kol. 3:9, 10) Pea ‘oku tau vakai ki he fakamo‘oni ‘o e anga-kātaki ‘a e ‘Otuá ‘i he‘ene ‘oange ki he tokolahi ‘i hotau feitu‘u ngāué ‘a e ngaahi faingamālie lahi ke ako fekau‘aki mo ia pea fakahaofi.—Loma 10:13-15.

12. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he ‘Ekisoto 33:13, ko e hā na‘e kole ‘e Mōsesé, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 Na‘e ‘ikai ke fakama‘ama‘a‘i ‘e Mōsese ‘a hono vaha‘angatae mo Sihová. Na‘a mo e hili hono fai ‘e Mōsese ‘a e ngaahi ngāue fakaemana ‘i he huafa ‘o e ‘Otuá, na‘á ne kole anga-faka‘apa‘apa ange kia Sihova ke tuku mu‘a ke ne ‘ilo‘i lelei ange Ia. (Lau ‘a e ‘Ekisoto 33:13.) Na‘e ta‘u 80 tupu ‘a Mōsese ‘i he‘ene fai ‘a e kole ko iá, ka na‘á ne ‘ilo‘i na‘e kei lahi pē ‘a e me‘a ke ako fekau‘aki mo ‘ene Tamai fakahēvani ‘ofá.

13. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘oku lava ke tau fakamo‘oni‘i ai ‘etau fakamahu‘inga‘i ‘etau kaume‘a mo e ‘Otuá?

13 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ‘etau tauhi kia Sihová, ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke tau fakama‘ama‘a‘i hotau vaha‘angatae mo iá. Ko e founga hā mahino taha ‘oku lava ke tau fakamo‘oni‘i ai ‘etau fakamahu‘inga‘i ‘etau kaume‘a mo e ‘Otuá ko ‘etau talanoa kiate ia ‘i he lotu.

14. Ko e hā ko ha kī ai ‘a e lotú ki he ako lahi ange fekau‘aki mo e ‘Otuá?

14 Ko e fetu‘utaki leleí ko e kī mahu‘inga ia ki ha vaha‘angatae mālohi. Ko ia ‘unu‘unu ofi ki he ‘Otuá ‘aki ‘a e lotu ma‘u pē, ‘oua ‘aupito ‘e ilifia ke fakahaa‘i ho‘o ngaahi fakakaukau lolotó kiate ia. (‘Ef. 6:18) Ko Krista ‘a ia ‘oku nofo ‘i Toake, ‘okú ne pehē: “Ko ‘eku ‘ofa kia Sihová mo ‘eku falala kiate iá ‘oku tupulaki ‘i he taimi taki taha ‘oku ou fakahaa‘i ai ‘eku ngaahi ongo‘í kiate ia ‘i he lotu pea sio leva ki he‘ene tokoni‘i aú. ‘I he sio ki he anga hono tali ‘e Sihova ‘eku ngaahi lotú kuó ne tokoni‘i au ke vakai kia Sihova ko ha Tamai mo e Kaume‘a.”

KO HA TANGATA NA‘E FEHOANAKIMĀLIE MO E FINANGALO ‘O SIHOVÁ

15. Na‘e anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e Sihova ‘a Tu‘i Tēvitá?

15 Na‘e fanau‘i ‘a Tu‘i Tēvita ki ha pule‘anga na‘e fakatapui kia Sihova ko e ‘Otuá. Ka na‘e fai ‘e Tēvita ‘a e me‘a lahi ange ‘i he muimui pē ki he ngaahi talatukufakaholo fakalotu ‘a hono fāmilí. Na‘á ne langa hake hono vaha‘angatae tonu mo e ‘Otuá, pea na‘e ma‘u ‘e Sihova ha ongo‘i ‘ofa makehe kiate ia. Ko Sihova tonu na‘á ne fakamatala‘i ‘a Tēvita “ko ha tangata ‘oku fehoanakimālie mo [hono] finangaló.” (Ngā. 13:22) Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a Tēvita ‘o mātu‘aki vāofi mo Sihová?

16. Ko e hā na‘e ako ‘e Tēvita fekau‘aki mo Sihova ‘i he‘ene vakai ki he fakatupú?

16 Na‘e ako ‘a Tēvita fekau‘aki mo Sihova mei he fakatupú. ‘I he kei si‘i ‘a Tēvitá, na‘á ne fakamoleki ‘a e ngaahi houa lahi ‘i tu‘a, ‘i hono tokanga‘i ‘a e fanga sipi ‘ene tamaí. Mahalo ko e taimi ia na‘e kamata ai ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi me‘a na‘e ngaohi ‘e Sihová. Ko e fakatātaá, ‘i he hanga hake ‘a Tēvita ki he langí ‘i he po‘ulí, na‘e ‘ikai ngata pē ‘ene sio hake ki he ngaahi fetu‘u ‘e laui afé ka na‘á ne toe ‘ilo‘i mo e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e Tokotaha na‘á ne ngaohi iá. Na‘e ue‘i heni ‘a Tēvita ke ne tohi: “‘Oku fakahā ‘e he langí ‘a e lāngilangi ‘o e ‘Otuá; ko e ‘ataá ‘okú ne talaki ‘a e ngāue ‘a hono nimá.” (Saame 19:1, 2) ‘I he taimi na‘e fakakaukauloto ai ‘a Tēvita ki he founga na‘e ngaohi ai ‘a e tangatá, na‘á ne sio ai ki he fakaofo ‘o e poto ‘o Sihová. (Saame 139:14) ‘I he feinga ‘a Tēvita ke ne mahino‘i ‘a e ngaahi ngāue ‘a Sihová, na‘á ne ongo‘i fakatōkilalo.—Saame 139:6.

17. Ko e hā ‘e lava ke tau ako kapau te tau fakalaulauloto ki he fakatupú?

17 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Hoko ‘o mahu‘inga‘ia ‘i he fakatupú. Vahe‘i ha taimi ke fakatokanga‘i ai ‘a e māmani faka‘ofo‘ofa ko eni kuo fakatupu ‘e Sihová; hoko ‘o fakaofo‘ia ai! ‘I ho‘o mo‘ui faka‘ahó, fakalaulauloto ki he me‘a ‘oku ako‘i atu ‘e he fakatupu takatakai ‘iate koé—‘a e ‘ulu‘akaú, fanga manú mo e kakaí—fekau‘aki mo Sihová. Pea ko e ‘aho fo‘ou taki taha te ke ako ai ‘a e me‘a lahi ange fekau‘aki mo ho‘o Tamai ‘ofá. (Loma 1:20) Pea ‘i he ‘aho taki taha te ke sio ai ki ho‘o ‘ofa kiate iá ‘oku toe tupu ‘o lahi ange.

18. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Saame 18, ko e hā na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvitá?

18 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvita na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e malu‘i ai ‘e Tēvita ‘a e fanga sipi ‘ene tamaí mei ha laione mo ha pea, na‘á ne ‘ilo‘i ko Sihova ia na‘á ne tokoni‘i ia ke tāmate‘i ‘a e manu fekai ko iá. ‘I he taimi na‘á ne ikuna‘i ai ‘a e saianiti ko Kolaiaté, na‘e vakai mā‘ala‘ala ‘a Tēvita ko Sihova na‘á ne tataki iá. (1 Sām. 17:37) Pea ‘i he hola ‘a Tēvita meia Tu‘i Saula meheká, na‘á ne ‘ilo‘i ko Sihova na‘á ne fakahaofi iá. (Saame 18, fakamatala talateu) Ko ha tangata pōlepole na‘á ne mei ma‘u nai ‘a e lāngilangi ki he ngaahi lavame‘a ko ení. Ka na‘e anga-fakatōkilalo ‘a Tēvita, ko ia na‘e malava ke ne ‘ilo‘i ‘a e tokoni ‘a Sihová ‘i he‘ene mo‘uí.—Saame 138:6.

19. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tēvitá?

19 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? ‘Oku fiema‘u ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he kole pē ‘a e tokoni ‘a Sihová. Kuo pau foki ke tau feinga ke ‘ilo‘i ‘a e taimi mo e founga ‘okú ne ‘omai ai ‘a e tokoní. Kapau ‘oku tau lāu‘ilo anga-fakatōkilalo ki hotau ngātangá, te tau vakai mā‘ala‘ala ai ki hono tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke a‘usia ‘a e me‘a ‘oku ‘ikai ke tau malavá. Pea ‘i he taimi taki taha ‘oku tau vakai ai ki he tokoni ‘a Sihová, ko hotau vaha‘angatae mo iá ‘e tupu ‘o toe mālohi ange. Na‘e fakamo‘oni‘i eni ‘e Isaac, ko ha tokoua ‘i Fisi kuó ne tauhi kia Sihova ‘i he laui ta‘u. ‘Okú ne pehē: “‘I he fakakaukau atu ki he‘eku mo‘uí, ‘oku lava ke u sio ki hono tokoni‘i au ‘e Sihova mei he taimi na‘á ku kamata ako Tohi Tapu aí ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni. Ko hono olá, ‘oku hoko ‘a Sihova ‘o mātu‘aki mo‘oni kiate au.”

20. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he vaha‘angatae ‘o Tēvita mo e ‘Otuá?

20 Na‘e fa‘ifa‘itaki ‘a Tēvita ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová. Na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova mo e malava ke fa‘ifa‘itaki ki hono ngaahi ‘ulungāngá. (Sēn. 1:26) Ko e lahi ange ‘etau ako fekau‘aki mo e ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová, ko e toe lelei ange ia ‘etau malava ke fa‘ifa‘itaki kiate iá. Na‘e ‘ilo‘i lelei ‘e Tēvita ‘ene Tamai fakahēvaní, ko ia na‘e malava ke ne fa‘ifa‘itaki kiate Ia ‘i he‘ene fakafeangai ki he ni‘ihi kehé. Fakakaukau ki ha fakatātā ‘e taha. Na‘e faiangahala ‘a Tēvita kia Sihova ‘i he‘ene fakahoko ‘a e tono mo Pati-sepá pea ‘ai leva ke tāmate‘i ‘a hono husepānití. (2 Sām. 11:1-4, 15) Ka na‘e fili ‘e Sihova ke fakahāhā ‘a e meesi kia Tēvita, ko ha tangata na‘á ne fakahāhā ‘a e mēsí ki he ni‘ihi kehé. Koe‘uhi na‘e ma‘u ‘e Tēvita ha vaha‘angatae lelei mo Sihova, na‘á ne hoko ko e tu‘i ‘ofeina taha ‘i ‘Isilelí pea na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga ki he ngaahi tu‘i kehe ‘o ‘Isilelí.—1 Tu‘i 15:11; 2 Tu‘i 14:1-3.

21. ‘I he fehoanaki mo e ‘Efesō 4:24 mo e 5:1, ko e hā ‘a e ola ‘o ‘etau hoko ko e “kau fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá”?

21 Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? ‘Oku fiema‘u ke tau hoko ko e “kau fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá.” Ko e fai peheé ‘oku ‘ikai ngata pē ‘etau ma‘u ‘aonga mei aí ka ‘oku toe tokoni‘i ai kitautolu ke tau hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ange ia. ‘I he‘etau fa‘ifa‘itaki ki hono ngaahi ‘ulungāngá, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ai ko kitautolú ko ‘ene fānau.—Lau ‘a e ‘Efesō 4:24; 5:1.

FEINGA KE ‘ILO‘I LELEI ANGE ‘A SIHOVA

22-23. Ko e hā ‘e hoko kapau ‘oku tau ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau ako fekau‘aki mo Sihová?

22 Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ‘oku fakae‘a mai ‘e Sihova ‘a ia tonu kiate kitautolu fakafou ‘i he fakatupú mo ‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. Ko e tohi makehe ko iá ‘oku fonu ‘i he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e kau sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki ai, hangē ko Mōsese mo Tēvita. Kuo fai ‘e Sihova ‘ene tafa‘akí. Ko e me‘a pē ia ‘a kitautolu ke tau hanganaki fakaava hotau matá, telingá mo e lotó kiate ia.

23 He‘ikai ‘aupito ke tau tuku ‘etau ako fekau‘aki mo Sihová. (Tml. 3:11) ‘Oku ‘ikai ko e lahi ‘etau ‘ilo fekau‘aki mo iá ‘a e me‘a mahu‘ingá, ka ko hono ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau ‘iló ‘oku mahu‘ingá. Kapau ‘oku tau ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau akó pea feinga ke fa‘ifa‘itaki ki he‘etau Tamai ‘ofá, te ne hokohoko atu ke ‘unu‘unu ofi mai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) Fakafou ‘i he‘ene Folofolá, ‘okú ne fakapapau‘i mai ai he‘ikai ‘aupito te ne li‘aki ‘a e fa‘ahinga ‘oku kumi kiate iá.

HIVA 1 Ngaahi ‘Ulungaanga ‘o Sihová

^ pal. 5 ‘Oku tui ‘a e kakai tokolahi ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua, ka ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i mo‘oni ia. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a hono ‘ilo‘i ‘a Sihová, pea ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Mōsese mo Tu‘i Tēvita fekau‘aki mo hono langa hake ha vaha‘angatae mālohi mo Iá? ‘E tali ‘i he kupu ko ení ‘a e fehu‘i ko iá.