Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Manatu‘i?

‘Okú Ke Manatu‘i?

‘E lava ke ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení makatu‘unga ‘i he Taua Le‘o 2019?

Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá: “‘Oku ‘ikai ha me‘atau kuo fa‘u ke fai‘aki ha kovi kiate koe ‘e teitei lavame‘a”? (‘Ai. 54:17)

‘E lava ke tau falala ‘e malu‘i kitautolu ‘e he ‘Otuá mei he ngaahi mālohi fakaefaka‘auha hangē ko e “‘ita tōtōlili ‘a e kau pule kakahá.” (‘Ai. 25:4, 5) He‘ikai ‘aupito malava ke lavame‘a hotau ngaahi filí ‘i hono fai mai ha maumau tu‘uloa kiate kitautolu.—w19.01, p. 6-7.

Na‘e anga-fēfē ‘a e tapua atu mei he fakafeangai ‘a e ‘Otuá ki he kau Kēnaní mo e kau ‘Isileli talangata‘á ‘ene fakamaau totonú?

Na‘e ‘omi ‘e he ‘Otuá ‘a e fakamaau ki he fa‘ahinga ko ia na‘a nau fai ‘a e ngaahi me‘a fakalielia fakaefehokotaki fakasino pe ngaohikovi‘i ‘a e kakai fefiné mo e fānaú. Na‘á ne tāpuaki‘i ‘a e kakai na‘a nau talangofua kiate iá pea fakafeangai totonu ki he ni‘ihi kehé.—w19.02, p. 22-23.

Ko e hā ‘oku totonu ke tau faí ‘i he taimi ‘oku lotu ai ha tokotaha ta‘etui?

‘E lava ke tau hanganaki fakalongolongo mo anga-faka‘apa‘apa kae ‘ikai lea “‘ēmeni” pe piki nima mo e ni‘ihi kehé. ‘E lava ke tau fai ha‘atau lotu fakalongolongo pē.—w19.03, p. 31.

‘Oku mafatukituki fēfē ‘a e ngaohikovia ‘o ha ki‘i tama?

Ko hono ngaohikovia ‘o ha ki‘i tama ko ha angahala ia ‘oku fai ki he tokotaha ma‘ukoviá, ki he fakataha‘angá, kau ma‘u mafai fakamāmaní mo e ‘Otuá. ‘Oku talangofua ‘a e kau mātu‘á ki he lao fakamāmani ki hono līpooti ha tokotaha ‘oku tukuaki‘i ki ha ngaohikovia.—w19.05, p. 9-10.

‘E lava fēfē ke ke liliu pe fakalelei‘i ho tūkunga fakaefakakaukau ‘a ia ‘okú ne tākiekina koe?

Ko e ngaahi sitepu tefitó eni: Talanoa kia Sihova ‘i he lotu. Fakalaulauloto fakataha mo e taumu‘a ke sivisivi‘i koe. Fili fakapotopoto ho ngaahi kaungāme‘á.—w19.06, p. 11.

Ko e hā ‘e lava ke tau fai he taimi ní ke mateuteu ai ki he fakatangá?

‘Oku fiema‘u ke tau fakaivimālohi‘i hotau vaha‘angatae mo Sihová. Falala ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu pea he‘ikai ‘aupito te ne li‘aki kitautolu. Lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú pea lotu ma‘u pē. Hoko ‘o tuipau ko e ngaahi tāpuaki ‘o e Pule‘angá ‘e hoko mo‘oni. Ako ma‘uloto ho‘o ngaahi veesi Tohi Tapu manakó mo e ngaahi hiva fakahīkihikí.—w19.07, p. 2-4.

Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke fakahaofi ai hotau kāinga?

‘Oku mahu‘inga ke tau fakahāhā ‘a e kaungāongo‘i, tuku ke faifakamo‘oni hotau ‘ulungaanga leleí pea hoko ‘o anga-kātaki mo fakapotopoto.—w19.08, p. 15-17.

‘Oku anga-fēfē hono fakaivifo‘ou kitautolu hangē ko ia na‘e tala‘ofa mai ‘e Sīsū ‘i he Mātiu 11:28?

‘Oku tau ma‘u ‘a e kau ‘ovasia Kalisitiane anga-‘ofa, kaungāme‘a lelei tahá mo e ngāue lelei tahá.—w19.09, p. 23.

‘Oku lava fēfē ke ‘omai kiate kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘a e holi mo e mālohi ke ngāué? (Fil. 2:13)

‘I he‘etau lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki aí, ‘e lava ke fakaivia kitautolu ‘e he ‘Otuá, ‘o ne ‘omai ai kiate kitautolu ‘a e holi ke fai hono finangaló mo e mālohi ke ngāue. ‘Oku lava ‘e hono laumālié ‘o fakalelei‘i ‘etau ngaahi malavá.—w19.10, p. 21.

Ko e hā ‘a e ngaahi sitepu fakapotopoto ‘oku totonu ke tau fai ki mu‘a ke fai ha fili mafatukituki?

Ko e ngaahi sitepu eni ‘e nima: Fai ‘a e fekumi faka‘āuliliki. Lotu ki ha poto. Sivisivi‘i ho‘o fakaue‘ilotó. Fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a pau. Fakakaukau pau.—w19.11, p. 27-29.

Na‘e kamata ‘a e fakakaukau fekau‘aki mo e laumālie ta‘efa‘amaté mei he me‘a na‘e tala ange ‘e Sētane kia ‘Iví?

Ngalingali ‘ikai. Na‘e ‘ikai tala ange ‘e Sētane kia ‘Ivi te ne hā ngali ‘okú ne mate ka na‘á ne tala ange he‘ikai te ne mate. Na‘e ‘ikai ha toe fakakaukau hala fakalotu na‘e hao ‘i he Lōmakí. ‘Oku ngalingali na‘e kamata ‘a e tui ko ia ki he laumālie ta‘efa‘amaté ki mu‘a hono ‘ai ‘e he ‘Otuá ke movete atu ‘a e kakai na‘a nau langa ‘a e taua ‘o Pēpelí.—w19.12, p. 15.