Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 51

Fiefia ʻi he ʻAmanaki ʻOku ʻIkai Iku ki ha Loto-Mamahi

Fiefia ʻi he ʻAmanaki ʻOku ʻIkai Iku ki ha Loto-Mamahi

“Ko e ʻamanakí ʻoku ʻikai iku ia ki he loto-mamahi.”—LOMA 5:5.

HIVA 142 Piki Maʻu ki Heʻetau ʻAmanakí

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai naʻe makatuʻunga lelei ʻa e ʻamanaki ʻa ʻĒpalahamé?

 NAʻE talaʻofa ʻe Sihova ki hono kaumeʻa ko ʻĒpalahamé ʻe tāpuakiʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi hono hakó. (Sēn. 15:5; 22:18) Koeʻuhí naʻe tui lahi ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá, naʻá ne tuipau ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. Neongo ia, naʻe taʻu 100 ʻa ʻĒpalahame pea ko hono uaifí naʻe taʻu 90, ko e ongo meʻa faitōnunga ko iá naʻe teʻeki pē ke ʻi ai hana foha. (Sēn. 21:​1-7) Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “[Ko ʻĒpalahame] naʻá ne ʻamanaki pea naʻá ne maʻu ʻa e tui te ne hoko ko e tamai ʻa ha ngaahi puleʻanga lahi, neongo naʻe hā ngali taʻemalava ia. Naʻá ne tui ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe folofolaʻakí.” (Loma 4:18) ʻOkú ke ʻiloʻi ko e meʻa naʻe ʻamanaki ki ai ʻa ʻĒpalahamé naʻe fakahoko. Naʻá ne hoko ko e tamai ki he foha naʻe fuoloa ʻa e ʻamanaki ki aí, ʻa ʻAisake. Ko e hā ʻa e makatuʻunga ki he tuipau ʻa ʻĒpalahamé?

2. Ko e hā naʻe tuipau ai ʻa ʻĒpalahame ʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ʻa Sihová?

2 Koeʻuhí naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova, naʻá ne “tuipau kakato ko e meʻa kuó Ne talaʻofaʻaki maí” ʻe hoko moʻoni. (Loma 4:21) Naʻe hōifua ʻa Sihova kia ʻĒpalahame pea lau ia ʻokú ne māʻoniʻoni koeʻuhí ko ʻene tuí. (Sēm. 2:23) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Loma 4:​18, naʻe felāveʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé mo ʻene ʻamanakí. Tau lāulea angé he taimí ni ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e ʻamanakí, ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Loma vahe 5.

3. Ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻamanakí?

3 ʻOku fakamatala ʻa Paula ki he ʻuhinga ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ko ʻetau “ʻamanakí ʻoku ʻikai iku ia ki he loto-mamahi.” (Loma 5:5) ʻOkú ne tokoniʻi foki kitautolu ke mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ke tupulekina ai ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané. ʻI heʻetau sivisiviʻi ʻa e ngāue hokohoko ʻoku ʻomai ʻe Paula ʻi he Loma 5:​1-5, fakakaukau ki hoʻo hokosiá tonu. ʻI hoʻo fai peheé, ʻoku ngalingali te ke ʻiloʻi ai ʻi he faai atu ʻa e taimí ko hoʻo ʻamanaki faka-Kalisitiané kuo hoko ʻo toe papau ange. ʻI heʻetau lāulea ko ení ʻe toe fakahaaʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke ke ʻai ai hoʻo ʻamanakí ke tupu ʻo toe mālohi ange ia ʻi he taimí ni. Tau ʻuluaki lāulea angé ki ha ʻamanaki lāngilangiʻia ʻa ia ʻoku pehē ʻe Paula heʻikai ke iku atu ia ki he loto-mamahi.

KO ʻETAU ʻAMANAKI LĀNGILANGIʻIÁ

4. Ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 5:​1, 2?

4 Lau ʻa e Loma 5:​1, 2. Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e ngaahi lea ko iá ki he fakatahaʻanga ʻi Lomá. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi aí naʻa nau ako fekauʻaki mo Sihova pea mo Sīsū, ngāueʻi ʻenau tuí, pea nau hoko ko e kau Kalisitiane. Ko ia ko e ʻOtuá naʻá ne “lau [kinautolu] ʻoku [nau] māʻoniʻoni tupu mei he tuí,” pea naʻá ne pani kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻIo, naʻa nau maʻu ha ʻamanaki papau mo fakaofo.

5. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he kau paní?

5 Naʻe tohi ʻa Paula ki mui ai ki he kau Kalisitiane pani ʻi ʻEfesoó fekauʻaki mo e ʻamanaki naʻe ui kinautolu ki aí. Ko e ʻamanaki ko iá naʻe kau ai ʻa hono maʻu ha “tofiʻa maʻá e kakai tapú.” (ʻEf. 1:18) Pea naʻe fakahaaʻi foki ʻe Paula ki he kau Kolosé ʻa e feituʻu ʻe fakahoko ai ʻenau ʻamanakí. Naʻá ne ui ia ko e “ʻamanaki ʻoku tuku tauhi maʻa kimoutolu ʻi he langí.” (Kol. 1:​4, 5) Ko e ʻamanaki leva ʻa e kau Kalisitiane paní, ko hono fokotuʻu hake kinautolu ke moʻui taʻengata ʻi hēvani, ʻa ia te nau pule fakataha ai mo Kalaisi.—1 Tes. 4:​13-17; Fkh. 20:6.

Naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe Tokoua F. W. Franz ʻa e tuipau ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane paní ki heʻenau ʻamanakí (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe ha tokoua pani fekauʻaki mo ʻene ʻamanakí?

6 Ko e kau Kalisitiane paní ʻoku nau koloaʻaki ʻa e ʻamanaki ko iá. Ko e taha ʻo kinautolu ko Tokoua Frederick Franz, naʻá ne pehē mei hono lotó: “Ko ʻemau ʻamanakí ko e meʻa pau, pea ʻe fakahoko kakato ia ki he mēmipa kotoa ʻo e toko 144,000 ʻo e fanga sipi tokosiʻí ki ha tuʻunga ʻoku fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku mau ala sioloto atu ki aí.” Hili ʻa e ngāue faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi he laui hongofuluʻi taʻu, ʻi he 1991 naʻe fakahaaʻi pau ʻe Tokoua Franz: “Naʻe ʻikai ke mole ʻemau fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e ʻamanaki ko iá. . . . ʻI he fuoloa ange ʻemau tatali ki aí ʻoku mau houngaʻia ai ʻo toe lahi ange. Ko ha meʻa ia ʻoku tuha ke tatali ki ai, neongo kapau ʻe fiemaʻu ke tau tatali ʻi ha taʻu ʻe taha miliona. ʻOku ou koloaʻaki ʻemau ʻamanakí ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa.”

7-8. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he tokolahi tahá? (Loma 8:​20, 21)

7 Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻoku lotu kia Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki kehe. Ko e ʻamanaki ia naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahamé—ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Hep. 11:​8-10, 13) Naʻe tohi ʻa Paula fekauʻaki mo e ola lāngilangiʻia ʻoku fakatatali ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko iá. (Lau ʻa e Loma 8:​20, 21.) ʻI hoʻo fuofua ako fekauʻaki mo e talaʻofa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kahaʻú, ko e hā naʻe fakamānako taha kiate koé? Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻi he ʻaho ʻe taha te ke hoko ai ʻo haohaoa ʻo ʻikai toe hehema ki he angahalá? Pe naʻá ke fiefia ke ʻiloʻi ko ho ngaahi ʻofaʻanga kuo maté te nau toe moʻui ʻi ha palataisi ʻi he māmaní? Naʻe ʻoatu heni kiate koe ʻa e meʻa lahi ke fakatuʻotuʻa atu ki ai “ʻo makatuʻunga ʻi he ʻamanaki.”

8 Tatau ai pē pe ʻoku tau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi hēvani pe ʻi he māmaní, ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki lāngilangiʻia ʻa ia ʻoku ʻomai ai ha ʻuhinga ke tau fiefia. Pea ko ʻetau ʻamanaki fakafiefiá ʻe lava ke tupu ʻo toe mālohi ange. Ko e meʻa ʻoku hoko atu ʻa Paula ke hikí ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai iá. Tau lāulea angé ki he meʻa naʻá ne hiki ʻo fekauʻaki mo ʻetau ʻamanakí. Ko e fai peheé ʻe lava ke tau tuipau lahi ange ai ko ʻetau ʻamanakí ʻe hanganaki tupulekina pea heʻikai ʻaupito ke tōnoa ʻetau ʻamanakí.

FOUNGA ʻOKU TUPULEKINA AI ʻA E ʻAMANAKÍ

Ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻoku nau ʻamanekina ke fehangahangai mo ha faʻahinga tuʻunga pē ʻo e mamahí (Sio ki he palakalafi 9-10)

9-10. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá, ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiané? (Loma 5:3) (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 Lau ʻa e Loma 5:3. Fakatokangaʻi ko e mamahí ʻoku kaunga nai ki hono fakatupulekina ha ʻamanaki mālohi ange. Te tau ofo nai ai. Ka ko hono moʻoní, ko e kotoa ʻo e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau ʻamanekina ʻa e mamahí. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. Naʻá ne tala ange ki he faʻahinga ʻi Tesalonaiká: “ʻI heʻemau ʻiate kimoutolú, naʻa mau faʻa tala tokamuʻa atu kiate kimoutolu te tau tofanga ʻi he mamahi, pea ko e meʻa ia kuo hokó.” (1 Tes. 3:4) Pea naʻá ne tohi ki he kau Kolinitoó: “ʻOku ʻikai te mau loto ke mou hoko ʻo taʻeʻilo, fanga tokoua, ʻo fekauʻaki mo e mamahi naʻa mau hokosia . . . [Naʻe] ʻikai ai te mau fakapapauʻi pe te mau kei moʻui koā.”—2 Kol. 1:8; 11:​23-27.

10 Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní foki ʻoku nau ʻamanekina ke fehangahangai mo ha faʻahinga tuʻunga pē ʻo e mamahí. (2 Tīm. 3:12) Kae fēfē koe? ʻI hoʻo tui kia Sīsū pea muimui kiate iá, kuó ke fetaulaki nai mo ha mamahi? Ko e ngaahi kaumeʻá mo e kāingá kuo nau manukiʻi nai koe. ʻE aʻu nai ʻo nau fakafili kiate koe. Kuo fakatupunga ʻe hoʻo fakapapau ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa peé ha palopalema ʻi ho ngāueʻangá? (Hep. 13:18) Kuó ke fehangahangai mo ha fakafepaki mei he puleʻangá koeʻuhí ko hoʻo vahevahe atu hoʻo ʻamanakí mo e niʻihi kehé? Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku tau fetaulaki nai mo ia, ʻoku pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá?  

11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakapapauʻi ke kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi peé?

11 ʻE lava ke tau fiefia ʻi heʻetau fehangahangai mo e mamahí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tupu mei aí. Hangē koe meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Loma 5:​3, “ʻoku tupu mei he mamahí ʻa e kātaki.” Ko e kau Kalisitiané kotoa te nau fehangahangai mo e mamahi, ko ia kuo pau ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané kotoa ʻa e kātaki. ʻOku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ke kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te tau fehangahangai nai mo ia. Ko e toki taimi pē ia ʻe malava ai ke tau sio ki hono fakahoko ʻetau ʻamanakí. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tau hangē ko e faʻahinga naʻe fakakaukau ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi tenga naʻe ngangana ʻi he feituʻu makamaká. Naʻa nau tali fiefia ʻa e folofolá ʻi he kamatá ka ‘ʻi he hili ʻa e malanga hake ʻa e faingataʻá pe fakatangá,’ naʻa nau tūkia. (Māt. 13:​5, 6, 20, 21) Ko e moʻoni, ko e fehangahangai mo e fakafepakí pe ko e ʻahiʻahí ʻoku ʻikai ke faingofua pe fakafiefia, ka ko hono kātekina iá ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga lahi. ʻI he founga fē?

12. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

12 Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e kātekina ʻo e ʻahiʻahí. Naʻá ne tohi: “Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa.” (Sēm. 1:​2-4) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻa e kātakí ʻo hangē ia ʻoku ʻi ai haʻane ngāue ke fakahoko. Ko e hā ʻa e ngāue ʻoku vaheʻi ki he kātakí ke ne fakahokó? ʻE lava ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e kātaki, tui, mo e falala lahi ange ki he ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku tau maʻu ha ʻaonga mahuʻinga ʻe taha mei he kātakí.

13-14. Ko e hā ʻoku tupu mei he kātakí, pea ʻoku anga-fēfē ʻene felāveʻi mo e ʻamanakí? (Loma 5:4)

13 Lau ʻa e Loma 5:4. ʻOku lave ʻa Paula ko e kātakí ʻoku iku atu ki ha “tuʻunga fakahōifua.” Ko hoʻo kātakí ʻoku maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ení ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hoʻo hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe ngaahi palopalemá. Ko e meʻa ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá ko koe. Ko hoʻo kātakí ʻoku iku atu ia ki ha tuʻunga fakahōifua. He tāpuaki fakaofo ē!—Saame 5:12.

14 Manatuʻi naʻe kātekina ʻe ʻĒpalahame ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, pea naʻá ne maʻu ʻa e hōifua fakaʻotua. Naʻe vakai ʻa Sihova kiate ia ko Hono kaumeʻa pea lau ia ʻokú ne māʻoniʻoni. (Sēn. 15:6; Loma 4:​13, 22) ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke fakatuʻunga ʻa e hōifua mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻi he lahi ʻo e ngāue ʻoku tau fai kiate iá pe ʻi he ngaahi monū ʻoku tau maʻú. ʻOkú ne hōifua maí koeʻuhi ko ʻetau kātaki faitōnungá. Pea tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá, tuʻungá pe malavá, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau kātaki. ʻOkú ke kātekina faitōnunga ha ʻahiʻahi ʻi he taimí ni? Kapau ko ia, maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tākiekina mālohi kitautolu. ʻE lava ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻamanakí.

KO HA ʻAMANAKI ʻOKU MĀLOHI ANGE

15. Ko e hā ha toe poini naʻe lave ki ai ʻa Paula, pea ko e hā ʻe puputuʻu nai ai ʻa e niʻihi ʻi he meʻá ni?

15 Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá, ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi hono kātekina lavameʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Fakatokangaʻi ʻa e hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Paulá: “ʻOku mei he tuʻunga fakahōifuá leva ʻa e ʻamanaki, pea ko e ʻamanakí ʻoku ʻikai iku ia ki he loto-mamahi.” (Loma 5:​4, 5) ʻE puputuʻu nai ʻa e niʻihi ʻi he meʻá ni. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ki muʻa ange, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Loma 5:​2, naʻe lave ai ʻa Paula ko e kau Kalisitiane ko ia ʻi Lomá naʻa nau ʻosi maʻu ha ʻamanaki, ko e “ʻamanaki atu ki hono maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.” Ko ia ai, ʻe ʻeke nai ʻe ha taha, ‘Kapau naʻe ʻosi maʻu ʻe he kau Kalisitiane ko iá ha ʻamanaki, ko e hā naʻe toe fakakau ai ʻe Paula ʻa e ʻamanakí ʻi heʻene fakamatala ki mui aí?’

Ko e ʻuluaki ʻamanaki naʻe fakamānako kiate koé kuo hoko ia ko ha ʻamanaki faka-Kalisitiane loloto mo mālohi ange (Sio ki he palakalafi 16-17)

16. ʻOku anga-fēfē kamata ke tupulekina ʻa e ʻamanakí ʻi ha taha? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 ʻE lava ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá ʻaki ʻetau manatuʻi ko e ʻamanakí ko ha meʻa ʻoku tupulekina. Ke fakatātāʻí: ʻOkú ke manatuʻi hoʻo fuofua fanongo ki he ʻamanaki fakaofo ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻI he tuʻunga ko iá, naʻá ke fakakaukau nai ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí ko ha foʻi fakaʻānaua pē. Kae kehe, ʻi hoʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova pea mo e ngaahi talaʻofa ʻi he Tohi Tapú, naʻá ke hoko ai ʻo tuipau lahi ange ko e ʻamanaki ko ení ʻe fakahoko moʻoni.

17. ʻOku anga-fēfē hokohoko atu ke tupulekina ʻa hoʻo ʻamanakí hili hoʻo fakatapui mo papitaisó?

17 Naʻa mo e hili hoʻo fakatapui mo e papitaisó, ko hoʻo ʻamanakí ʻe hokohoko atu ke tupulekina ʻi hoʻo ako lahi ange pea hoko ʻo matuʻotuʻa fakalaumālié. (Hep. 5:13–6:1) ʻOku ngalingali naʻá ke hokosia ʻa e meʻa naʻe lave ki ai ʻi he Loma 5:​2-4. Naʻá ke fehangahangai mo e ngaahi mamahi kehekehe, ka naʻá ke kātekina ia pea maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hoʻo tuipau ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke maʻu ai he taimí ni ha ʻuhinga lahi ange ke ʻamanekina ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuó ne talaʻofá. Ko hoʻo ʻamanakí ʻoku hoko ʻo mālohi ange ʻi he meʻa naʻá ke maʻu ki muʻá. ʻOku toe moʻoni ange ia kiate koe fakafoʻituitui. ʻOkú ne tākiekina lahi ange ai koe, ʻo tākiekina ʻa e tafaʻaki kotoa hoʻo moʻuí pea liliu ʻa e founga hoʻo fakafeangai ki ho fāmilí, founga hoʻo fai ʻa e ngaahi filí, pea naʻa mo e founga hoʻo ngāueʻaki ho taimí.

18. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová?

18 ʻOku tānaki mai ʻe he ʻapositoló ha poini mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻokú ke maʻu hili hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakapapauʻi atu ko hoʻo ʻamanakí ʻe fakahoko. Ko e hā ʻe lava ke ke fakapapauʻi ai iá? ʻOku fakakau ʻe Paula ʻa e fakapapauʻiʻanga fakamānavaʻi ko ení ki he kau Kalisitiané: “Ko e ʻamanakí ʻoku ʻikai iku ia ki he loto-mamahi; koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kuo lilingi mai ia ki hotau lotó fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe foaki mai kiate kitautolú.” (Loma 5:5) ʻOkú ke maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke tuipau ai ki he ʻamanaki ko iá—ʻa hoʻo ʻamanakí.

19. Ko e hā ʻe lava ke ke tuipau ki ai fekauʻaki mo hoʻo ʻamanakí?

19 Fakakaukauloto ki he talaʻofa ʻa Sihova kia ʻĒpalahamé pea mo e founga naʻe hōifua mai ai ʻa e ʻOtuá kiate iá pea mo ʻene vakai kiate ia ko Hono kaumeʻá. Ko e ʻamanaki ʻa ʻĒpalahamé naʻe ʻikai hoko ko e koto kulanoa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he hili hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e kātakí, naʻá ne aʻusia ai ʻa e talaʻofá ni.” (Hep. 6:15; 11:​9, 18; Loma 4:​20-22) Ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke ne loto-mamahi. ʻE lava foki ke ke tuipau kapau te ke nofoʻaki faitōnunga, ko hoʻo ʻamanakí ʻe fakapaleʻi. Ko hoʻo ʻamanakí ʻoku moʻoni; ko ha tupuʻanga ia ʻo e fiefia, ʻo ʻikai ko e loto-mamahi! (Loma 12:12) Naʻe tohi ʻe Paula: “Fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e ʻamanakí ke ne fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate iá, koeʻuhi ke mou fonungutungutu ai ʻi he ʻamanaki ko e meʻa ʻi he mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní.”—Loma 15:13.

HIVA 139 Sioloto Kiate Koe ʻi he Foʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pē

a ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻoku kau ki heʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané pea mo e ʻuhinga ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻe fakahoko iá. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Loma vahe 5 ke sio ki he founga ʻoku kehe ai ʻa e ʻamanaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní mei he ʻamanaki naʻa tau maʻu ʻi heʻetau fuofua ako ʻa e moʻoní.