Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 51

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

Ko Ho Loʻimatá ʻOku Mahuʻinga kia Sihova

Ko Ho Loʻimatá ʻOku Mahuʻinga kia Sihova

“Tānaki muʻa ʻa hoku loʻimatá ʻi hoʻo hina kiliʻimanú. ʻIkai ʻoku hiki ia ʻi hoʻo tohí?”SAAME 56:8.

TAUMUʻÁ

Founga ʻoku mahinoʻi kakato ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi mamahi fakaeongó pea te ne tokonaki mai ʻa e fakafiemālie ʻoku fiemaʻú.

1-2. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ne ʻai ke tau fakatō loʻimatá?

 ʻI HE taimi ki he taimi, ko kitautolu kotoa kuo tō hotau loʻimatá. ʻI heʻetau foua ha ngaahi tuʻunga ʻokú ne ʻai ke tau fiefia lahi, ʻoku tau fakatō loʻimata ʻi he fiefia. Mahalo naʻá ke tangi ʻi haʻo hokosia ha meʻa mahuʻinga pe makehe—ko e fakatātaá, ʻi he fanauʻi hoʻo kiʻi tamá, ʻi haʻo manatu melie, pe ʻi hoʻo talitali lelei ha kaumeʻa ʻofeina naʻe fuoloa hoʻomo fepulingakí.

2 Kae kehe, ʻoku faʻa tō hotau loʻimatá koeʻuhí ko e mamahi ʻoku tau ongoʻi ʻi hotau lotó. Ko e fakatātaá, te tau tangi nai ʻi hano fakalotomamahiʻi lahi kitautolu ʻe ha taha. Te tau fakatō loʻimata nai ʻi heʻetau tofanga ʻi ha langa lahi koeʻuhi ko ha puke ʻoku fakalalahi pe ko e mamahi ʻi he mole ha ʻofaʻanga ʻi he maté. ʻI he ngaahi taimi peheé, te tau ongoʻi nai ʻo hangē ko e palōfita ko Selemaiá ʻi he tō ʻa Selusalema ki he kau Pāpiloné. Naʻe pehē ʻe Selemaia: “ʻOku tafe noa pē ʻa e vaí ʻi hoku matá . . . ʻOku ou tangi taʻetuku, ʻo ʻikai ke toe ʻosi.”—Tangi. 3:​48, 49.

3. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ʻi heʻene vakai ki he faingataʻaʻia ʻene kau sevānití? (ʻAisea 63:9)

3 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e lahi ʻo hotau loʻimata kuo tō koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga fakalotomamahí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻokú ne lāuʻilo ki ha tuʻunga fakamamahi pē ʻoku fehangahangai mo ʻene kau sevānití, pea ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu ʻi heʻetau tangi kiate ia ki ha tokoní. (Saame 34:15) Ka ʻoku fai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ʻi heʻene vakai hifo pē mo fanongo mai kiate kitautolú. Hangē ko ha mātuʻa ʻofa, ʻoku maongo loloto kiate ia ʻa ʻene vakai hifo ki he tangi ʻene fānaú, pea ʻokú ne vēkeveke ke fai ha tokoni.—Lau ʻa e ʻAisea 63:9.

4. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe niʻihi fekauʻaki mo e fakakaukau ʻa Sihová?

4 ʻI heʻene Folofolá, ʻoku fakaeʻa mai ai ʻe Sihova ʻa e anga ʻene fakafeangai ʻi he taimi ʻoku tangi ai ʻene kau sevānití. ʻE lava ke tau vakai ki he meʻá ni ʻi heʻetau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAna, Tēvita, mo Tuʻi Hesekaiá. Ko e hā naʻá ne ʻai ke nau fakatō loʻimatá? Naʻe anga-fēfē tali ʻa Sihova ki heʻenau tangi ki ha tokoní? Pea ʻe lava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻi he tō ʻa hotau loʻimata ʻo e mamahí, lavakí pe siva ʻa e ʻamanakí?

LOʻIMATA ʻO E MAMAHÍ

5. Naʻe hanga ʻe he tuʻunga ʻo ʻAná ʻo ʻai ia ke ne ongoʻi fēfē?

5 Ko ʻAná naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi palopalema naʻá ne ʻai ia ke ne fakatō loʻimata koeʻuhi ko e mamahí. Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa ko ení ko ʻene kau ʻi ha nofo mali tokolahi, pea ko e uaifi ʻe taha ʻo hono husepānití, ʻa Pēnina, naʻá ne fehiʻa ange kiate ia. Ko e toe kovi angé, ko ʻAná naʻe ʻikai fanau, lolotonga iá naʻe ʻi ai e fānau ia ʻa Pēnina. (1 Sām. 1:​1, 2) Naʻe lumaʻi taʻetuku ʻe Pēnina ʻa ʻAna koeʻuhí ko ʻene paʻá. ʻE fēfē hoʻo ongoʻí ʻi ha tuʻunga pehē? Naʻe mamahi ʻaupito ʻa ʻAna “ʻo aʻu ki heʻene tangi pea ʻikai te ne kai,” pea naʻá ne “mātuʻaki loto-mamahi.”—1 Sām. 1:​6, 7, 10.

6. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAna ke maʻu ʻa e fakafiemālié?

6 Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe ʻAna ʻa e fakafiemālié? Ko e meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi iá ko ʻene ʻalu ki he senitā ʻo e lotu moʻoní, ʻa e tāpanekalé. ʻI aí, ngalingali ʻi ha feituʻu ofi ki he hūʻanga ki he lotoʻā ʻo e tāpanekalé, “naʻe kamata ke ne lotu kia Sihova pea tangi ʻo ʻikai ke toe mataʻofi.” Naʻá ne kōlenga kia Sihova: “Vakai mai ki he faingataʻaʻia ʻa hoʻo sevānití pea manatuʻi au.” (1 Sām. 1:10e, 11) Naʻe huaʻi atu ʻe ʻAna ʻene ngaahi ongoʻí kia Sihova ʻi he lotu. He maongo moʻoni ē kia Sihova ʻa e sio ki he tō loʻimata ʻa hono ʻofefine ʻofeina ko ení!

7. Ko e hā ʻa e fakafiemālie naʻe maʻu ʻe ʻAna ʻi heʻene fakaava atu hono lotó kia Sihová?

7 Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa ʻAna hili ʻene fakaava atu hono lotó kia Sihova ʻi he lotu pea maʻu ʻa e fakapapauʻiʻanga mei he Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí? ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Naʻe ʻalu ʻa e fefiné ʻo ne kai, pea naʻe ʻikai te ne kei mata mamahi.” (1 Sām. 1:​17, 18) Neongo naʻe teʻeki ai ke liliu ʻa e tuʻunga fakalotomamahi ʻo ʻAná, naʻá ne ongoʻi fiemālie. Naʻá ne tuku ange atu ʻene kavenga fakaeongó kia Sihova. Naʻá ne vakai mai ki heʻene faingataʻaʻiá, fanongo ki heʻene tangí, pea tāpuakiʻi ia ki mui ai ʻaki hono fakaʻatā ia ke ne fanau.—1 Sām. 1:​19, 20; 2:21.

8-9. ʻI he fehoanaki mo e Hepelū 10:​24, 25, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ʻa e kotoa te tau malavá ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 Lēsoni kiate kitautolu. ʻOkú ke fekuki mo ha tuʻunga faingataʻa ʻokú ne ʻai koe ke ke fakatō loʻimata ʻi he mamahi? Mahalo ʻokú ke mamahi koeʻuhi ko e mate ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa. ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻoku anga-maheni pē ʻete loto ke nofo toko tahá. Kae hangē pē ko e maʻu ʻe ʻAna ʻa e fakafiemālie mo e fakalototoʻa ʻi he ʻalu ki he tāpanekalé, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané—neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke fuʻu ongoʻi sai. (Lau ʻa e Hepelū 10:​24, 25.) ʻI heʻetau fanongo ki he ngaahi konga Tohi Tapu fakafiemālie ʻi he ngaahi fakatahá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fetongi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻepaú ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau pau. ʻE lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, neongo kapau ʻoku ʻikai ke fakaleleiʻi hotau tuʻungá ʻi he taimi pē ko iá.

9 ʻI heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau toe fiefia ʻi he feohi lelei mo hotau ngaahi kaungātui kaungāongoʻí, ʻa ia ko ʻenau fakahāhā ʻa e tokangá mo e ʻofá ʻe lava ke ne langaʻi hake hotau laumālié. (1 Tes. 5:​11, 14) Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tokoua tāimuʻa makehe ʻa ia naʻe mole hono uaifí ʻi he maté. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou kei tangi-ʻa-loʻimata pē. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te u tangutu pē ʻi ha kiʻi tuliki ʻo tangi ai. Ka kuo hoko maʻu pē ʻetau ngaahi fakatahá ko ha matavai moʻoni ʻo e fakalototoʻa. Ko e ngaahi fakafeangai lelei ʻa hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻokú ne fakafiemālieʻi moʻoni au. Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻeku loto-moʻua pe hohaʻa ki muʻa ke u aʻu ki he fakatahá, ʻoku ou ongoʻi lelei ange maʻu pē ʻi heʻeku ʻi aí.” ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻetau ngaahi fakatahá, ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke tokoniʻi kitautolu.

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he kaungālotú (Sio ki he palakalafi 8-9)


10. ʻE anga-fēfē nai haʻatau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná ʻi heʻetau mamahi fakaeongó?

10 Naʻe toe maʻu foki ʻe ʻAna ʻa e fakafiemālié ʻi heʻene huaʻi atu ʻene ngaahi ongoʻí kia Sihova ʻi he lotu. Ko koe foki ʻe lava ke ke “lī atu ʻa e kotoa [hoʻo] loto-moʻuá [kia Sihova],” ʻo tuipau te ne fanongo mai. (1 Pita 5:7) Ko ha tuofefine ʻa ia ko hono husepānití naʻe tāmateʻi ʻi ha kaihaʻa fakamālohi, naʻá ne manatu: “Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko hoku foʻi mafú kuo kafo ʻo ʻikai toe lava hano faitoʻo. Ko ʻeku nongá mo e fiemālié naʻe haʻu ia mei he lotu ki heʻeku Tamai fakahēvani ʻofá, ʻa Sihova. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e lea totonu ke leaʻakí, ka naʻá ne mahinoʻi au. ʻI heʻeku hokosia ʻa e tuʻunga ʻo e maumau fakaeongó, te u lotu ki ha nonga. ʻOku lava ke u ongoʻi ha nonga ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí pea lava leva ke u hokohoko atu.” ʻI hoʻo huaʻi atu kia Sihova hoʻo ngaahi hohaʻá, ʻoku maongo loloto kiate ia ʻa ho loʻimata ʻo e mamahí, ʻo mahinoʻi ʻa e mamahi ʻa ho lotó. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke mole atu ʻa e tupuʻanga hoʻo loto-moʻuá, ʻe lava ke fakanonga ʻe Sihova ho loto-hohaʻá pea tokoniʻi koe ke ke maʻu ha nonga. (Saame 94:19; Fil. 4:​6, 7) Pea te ne fakapaleʻi hoʻo kātaki faitōnungá.—Hep. 11:6.

LOʻIMATA ʻO E LAVAKÍ

11. Naʻe hanga ʻe he ngaahi tuʻunga faingataʻa naʻe fehangahangai mo Tēvitá ʻo ʻai ia ke ne ongoʻi fēfē?

11 Lolotonga ʻa e moʻui ʻa Tēvitá, naʻe pau ke ne kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa naʻá ne ʻai ia ke ne fakatō loʻimata. Naʻá ne fehangahangai mo e fakafili mei he niʻihi kehé pea aʻu ʻo lavakiʻi ia ʻe he faʻahinga naʻá ne falala ki aí. (1 Sām. 19:​10, 11; 2 Sām. 15:​10-14, 30) ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne tohi: “Kuó u hoko ʻo ongosia ʻi heʻeku māpuhoí; ʻi he poó kotoa ʻoku ngaunu ai ʻa hoku mohengá ʻi hoku loʻimatá; ʻoku tāfea ʻa hoku tokotoʻangá ʻi heʻeku tangí.” Ko e hā naʻe ongoʻi pehē ai ʻa Tēvitá? “Koeʻuhi ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakahohaʻasi aú,” ko ʻene fakamatalá ia. (Saame 6:​6, 7) Ko e ngaahi tōʻonga fakalotomamahi ʻa e niʻihi kehé naʻá ne ʻai ke mamahi ʻa Tēvita ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe tafe noa pē ʻa hono loʻimatá.

12. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he Saame 56:​8, ko e hā naʻe tuipau ki ai ʻa Tēvitá?

12 Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo Tēvitá, naʻá ne tuipau naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia. Naʻá ne tohi: “ʻE fanongo mai ʻa Sihova ki he ongo atu ʻa ʻeku tangí.” (Saame 6:8) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hiki ʻe Tēvita ʻa e fakamatala fakaueʻiloto ʻoku tau maʻu ʻi he Saame 56:8. (Lau.) Ko e ngaahi lea ko iá ʻokú ne ʻomai ha fakatātā māʻalaʻala ʻo e tokanga anga-ʻofa ʻa Sihová. Naʻe ongoʻi ʻe Tēvita ʻo hangē ia naʻe tānaki ʻe Sihova ʻa hono loʻimatá ʻi ha hina pe hiki ia ʻi ha tohi. Naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova pea manatua ʻene mamahí. Naʻe tuipau ʻa Tēvita ko ʻene Tamai fakahēvani ʻofá naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene lāuʻilo ki he meʻa naʻá ne fouá kae toe pehē foki ki he anga hono uesia ai iá.

13. ʻI hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé, te tau maʻu ʻa e fakafiemālié ʻi he hā? (Sio foki ki he fakatātaá.)

13 Lēsoni kiate kitautolu. ʻOkú ke fekuki mo ha faingataʻaʻia fakaeongo naʻe fakatupunga ʻe ha fakalotomamahi pe lavaki mei ha tokotaha naʻá ke falala ki ai? Mahalo pē ʻoku mamahi ho lotó koeʻuhi ko ha faisō pe nofo mali naʻe fakangata taʻeʻamanekina, pe mahalo ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai kuo tuku ʻene tauhi kia Sihová. Ko ha tokoua ʻa ia ko hono uaifí naʻá ne fai ʻa e tono pea liʻaki ia, naʻá ne pehē: “Naʻá ku moʻutāfuʻua pea ʻikai haʻaku tui ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ku ongoʻi taʻeʻaonga, loto-mamahi, mo ʻita.” Kapau ʻokú ke fekuki mo hano lavakiʻi pe fakalotomamahiʻi koe ʻe ha taha, maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko Sihová ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki koe. Naʻe pehē ʻe he tokouá: “Kuó u hoko ʻo ʻiloʻi ko e ngaahi vahaʻangatae fakaetangatá ʻe lava ke taʻelavameʻa, ka ko Sihova ʻa hotau Makatuʻú. Neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó, ʻokú ne ʻi ai maʻu pē. ʻE ʻikai te ne liʻaki ʻene faʻahinga mateakí.” (Saame 37:28) Manatuʻi foki, ko e ʻofa ʻa Sihová ʻoku fakalaka atu ia ʻi he ʻofa ʻa ha faʻahinga taha pē. Pe ko e hā pē ʻa e lahi hoʻo mamahi ʻi hano lavakiʻi ʻe ha taha, ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane kaunga ʻe taha ki he lahi ʻo e tokanga mai ʻa Sihova kiate koé. (Loma 8:​38, 39) Ko e poiní: Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e anga ʻo e fakafeangai atu ha tokotaha kiate koe, ko hoʻo Tamai fakahēvaní ʻokú ne ʻofa ʻiate koe.

Ko e tohi ʻo e Ngaahi Sāmé ʻoku fakapapauʻi mai ai ko Sihová ʻokú ne ofi ki he kau loto-laveá (Sio ki he palakalafi 13)


14. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻi he Saame 34:18?

14 ʻI he fekuki mo e lavakí, ʻe lava ke toe fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea fakatupu tuipau ʻa Tēvita ʻoku maʻu ʻi he Saame 34:18. (Lau.) ʻOku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko e faʻahinga ʻoku “laumālie mafesí” ʻe ʻuhinga nai ia ki he “faʻahinga ʻoku ʻikai pē ha meʻa lelei ia ke nau fakatuʻotuʻa atu ki ai.” ʻOku anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau ongoʻi pehē koeʻuhi ko e mātuʻaki tōnoa ʻa e ʻamanakí? ʻI he hangē ko ha mātuʻa ʻofa ʻokú ne puke mai ʻo fakafiemālieʻi ha kiʻi tama ʻoku faingataʻaʻia, ko Sihová “ʻoku ofi” mai kiate kitautolu—ʻo manavaʻofa pea mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu kapau ʻoku tau loto-mafesi ʻi hano lavakiʻi pe liʻaki kitautolu ʻe ha taha. ʻOkú ne vēkeveke ke fakafiemālieʻi mo fakanonga ʻa hotau loto-laveá mo hotau laumālie mafesí. Pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi meʻa lahi ke tau fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahi lolotongá.—ʻAi. 65:17.

LOʻIMATA ʻO E SIVA ʻA E ʻAMANAKÍ

15. Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻai ʻa Hesekaia ke ne tangí?

15 ʻI he taʻu 39 ʻa Tuʻi Hesekaia ʻo Siutá, naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne puke ʻi ha mahaki fakatupu mate. Ko e palōfita ko ʻAiseá naʻá ne ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻa Sihová ko Hesekaiá te ne mate mei hono puké. (2 Tuʻi 20:1) Naʻe hā ngali heʻikai ha toe ʻamanaki kia Hesekaia. ʻI he loto-mamahi ʻi he ongoongo ko iá, naʻe tangi lahi ʻa Hesekaia. Naʻá ne lotu tōtōivi kia Sihova.—2 Tuʻi 20:​2, 3.

16. Naʻe anga-fēfē tali ʻa Sihova ki he kōlenga mo e tangi-ʻa-loʻimata ʻa Hesekaiá?

16 Naʻe maongo kia Sihova ʻa e kōlenga mo e tangi-ʻa-loʻimata ʻa Hesekaiá peá ne lea anga-ʻofa kiate ia: “Kuó u fanongo ki hoʻo lotú. Kuó u mamata ki ho loʻimatá. Ko eni te u fakamoʻui koe.” Fakafou ʻia ʻAisea, naʻe faimeesi ʻa Sihova pea talaʻofa ke toe fakalōloa atu ʻene moʻuí pea ke fakahaofi ʻa Selusalema mei he nima ʻo e kau ʻAsīliá.—2 Tuʻi 20:​4-6.

17. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau fehangahangai mo ha puke lahi? (Saame 41:3) (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 Lēsoni kiate kitautolu. ʻOkú ke fehangahangai mo ha puke ʻoku hā ngali heʻikai ke toe lava ʻo faitoʻo? Hanga kia Sihova ʻi he lotu, naʻa mo hoʻo tangi. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē” te ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí. (2 Kol. 1:​3, 4) ʻI he ʻahó ni, heʻikai ke tau ʻamanekina ke toʻo atu ʻe Sihova ʻetau ngaahi palopalemá kotoa, ka ʻe lava ke tau falala kiate ia ke ne tokoniʻi kitautolu. (Lau ʻa e Saame 41:3.) Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e mālohi, poto, mo e nonga ʻi loto ke fekuki. (Pal. 18:14; Fil. 4:13) ʻOkú ne toe tokoniʻi kitautolu fakafou ʻi heʻetau ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻo e sio ki hono fakangata ʻa e puke kotoa pē.—ʻAi. 33:24.

ʻE tali ʻe Sihova ʻetau lotú ʻaki hono ʻomai ʻa e mālohi, poto, mo e nonga ʻi loto (Sio ki he palakalafi 17)


18. Ko e hā ha konga Tohi Tapu kuó ne fakafiemālieʻi koe ʻi hoʻo fekuki mo ha tuʻunga mātuʻaki faingataʻa? (Sio ki he puha “ Lea Fakafiemālie ke Holoholoʻi ʻAki Hotau Loʻimatá.”)

18 Naʻe fakafiemālieʻi ʻa Hesekaia ʻe he ngaahi lea ʻa Sihová. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie meimei tatau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi lea fakanonga ʻe lava ke ne langaʻi hake hotau laumālié ʻi heʻetau fehangahangai mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa. (Loma 15:4) ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe he kanisaá ha tuofefine ʻi ʻAfilika Hihifo, naʻá ne faʻa tangi. ʻOkú ne pehē: “Ko e taha e konga Tohi Tapu ʻoku tautefito ʻeku maʻu ai ʻa e fakafiemālié ko e ʻAisea 26:3. Neongo ʻoku tātātaha ke tau mapuleʻi kakato ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá, ko e veesi ko iá ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻe lava ke ʻomai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga nonga ʻi loto ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi ʻa e founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he ngaahi ʻahiʻahí.” ʻOku ʻi ai ha konga Tohi Tapu kuo tautefito ʻene fakanonga kiate koe ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ʻoku hā ngali mātuʻaki faingataʻá, naʻa mo e siva nai ʻa e ʻamanakí?

19. Ko e hā ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he kahaʻú?

19 ʻOku tau moʻui ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ʻoku tau ʻamanekina ʻe toe fakalalahi ange ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai ke tau fakatō loʻimata. Kae hangē ko ia naʻa tau vakai ki ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAna, Tēvita, mo Tuʻi Hesekaiá, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi loʻimata ʻoku tō mei hotau fofongá pea ʻoku maongo loloto ia kiate ia. Ko hotau loʻimatá ʻoku mahuʻinga moʻoni kiate ia. Ko ia ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻoku tau loto moʻoni ke huaʻi atu hotau lotó kia Sihova ʻi he lotu. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakamavaheʻi kitautolu mei hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine anga-ʻofa ʻi he fakatahaʻangá. Pea fakatauange ke tau hokohoko atu ʻi hono maʻu ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi lea fakanonga ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi kapau te tau hanganaki kātaki faitōnunga, ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova. ʻOku kau ai ʻa e talaʻofa fakaofo, ʻi he faai atu ʻa e taimí, te ne holoholoʻi mei hotau matá ʻa e loʻimata kotoa pē ʻo e mamahí, lavakí, mo e siva ʻa e ʻamanakí. (Fkh. 21:4) Ka ʻi ai leva ha loʻimata ʻe tō mei hotau fofongá, ko e loʻimata pē ʻo e fiefiá.

HIVA 4 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”