Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Manatuʻi?

ʻOkú Ke Manatuʻi?

Kuó ke lau fakalelei ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo ʻi he taʻu ní? Sai, sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:

Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fokotuʻu ʻe Sihova ʻi he founga ke fakafeangai ai ki he kakai fefiné?

ʻOkú ne fakafeangai taʻefilifilimānako kiate kinautolu, ʻo ʻikai ke ne saiʻia ange ʻi he kakai tangatá ʻi he kakai fefiné. ʻOku fanongo ʻa e ʻOtuá ki he kakai fefiné, pea mahuʻingaʻia ʻi heʻenau ngaahi ongoʻí mo e hohaʻá. Pea ʻokú ne falala kiate kinautolu ke fakahoko ʻene ngāué.—w24.01, p. 15-16.

ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻEfesō 5:​7, ʻa ia ʻoku pehē ai: “ʻOua te mou kau fakataha mo kinautolu”?

Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ʻoua te tau feohi mo e kakai te nau ʻai ke faingataʻa ke tau pipiki ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e feohi ʻikai lelei peheé ʻoku kau ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku tau fakamoleki ʻa e taimi mo ia mata ki he matá pea pehē ki he faʻahinga ʻoku tau fetuʻutaki mo ia ʻi he mītia fakasōsialé.—w24.03, p. 22-23.

Ko e hā ʻa e faʻahinga talanoa loi ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi kitautolu mei aí?

ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga telia ʻa e ngaahi talanoa ʻoku ʻikai fakapapauʻi ʻa ia ʻoku haʻu mei he ngaahi kaungāmeʻa leleí, ngaahi ʻīmeili noaʻia mei he kakai ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí, pea mo e mahuʻingaʻia fakangalingali ʻi he moʻoní ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní.—w24.04, p. 12.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi mo e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e founga ʻe fakamāuʻi ai ʻe Sihova ʻa Tuʻi Solomone pea pehē ki he faʻahinga naʻa nau mate ʻi Sōtoma mo Komolá pea ʻi he Lōmakí?

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi papau pe kuo tuku kinautolu ʻe Sihova ki he fakaʻauha taʻengatá. Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoniʻi meʻá kotoa pea ʻokú ne mohu meesi.—w24.05, p. 3-4.

Ko e hoko ʻa e ʻOtuá “ko e Makatuʻu” ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e hā? (Teu. 32:4)

ʻE lava ke tau kumi hūfanga kia Sihova. ʻOkú ne falalaʻanga, ʻo fakahoko maʻu pē ʻene ngaahi talaʻofá. Pea ʻokú ne tuʻu maʻu, ʻo ʻikai ke ne liliu ʻa hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi taumuʻá.—w24.06, p. 26-28.

Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke feʻunuʻaki ki ha fakatahaʻanga foʻou?

Falala kia Sihova, ʻa ia te ne tokoniʻi koe ʻo hangē ko ia ko ʻene tokoniʻi ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí. Fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fakahoa ki hoʻo fakatahaʻanga ki muʻá. Kau longomoʻui ki hoʻo fakatahaʻanga foʻoú, pea feinga ke fakatupulekina ha ngaahi kaumeʻa foʻou.—w24.07, p. 26-28.

Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku ʻomai ʻi he talanoa fakatātā ʻe tolu ʻoku maʻu ʻi he Mātiu vahe 25?

Ko e talanoa fakatātā ki he fanga sipí mo e fanga kosí ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e hoko ʻo faitōnunga mo mateakí. Ko e talanoa fakatātā ki he kau tāupoʻou fakapotopotó mo e kau tāupoʻou valé ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e hoko ʻo mateuteu mo faʻa leʻó. Pea ko e talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo faʻa ngāue mo tōtōiví.—w24.09, p. 20-24.

Naʻe māʻolunga fēfē ʻa e fale-hūʻanga ʻo e temipale ʻo Solomoné?

ʻI he 2 Kalonikali 3:​4, ko e ngaahi tatau tohinima motuʻa ʻe niʻihi ʻoku pehē ai ko e “120,” ʻo ʻai ai ʻa e fale-hūʻangá ke mita ʻe 53 (fute ʻe 175) hono māʻolungá. Ka ko e ngaahi tohi alafalalaʻanga ʻe niʻihi ʻoku pehē ai ko e “kiupite ʻe 20,” ʻo ʻai ai ia ke mita ʻe hiva (fute ʻe 30) hono māʻolungá. Ko e fakamatala ko iá ʻoku hā ngali feʻungamālie ia mo e matolu ʻo e holisi ʻo e temipalé.—w24.10, p. 31.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ʻa ha sevāniti fakafaifekau ko ha “husepāniti ʻo e uaifi ʻe taha”? (1 Tīm. 3:12)

ʻOku ʻuhinga iá ʻokú ne mali mo e fefine pē ʻe taha pea ʻoku ʻikai totonu ke ne fakahoko ha fehokotaki fakasino taʻetaau. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai totonu ke ne fakahaaʻi ha tokanga taʻetotonu ki ha fefine kehe.—w24.11, p. 19.

Ko e hā ʻe lava ai ke pehē ko e Sione 6:53 naʻe ʻikai ko ha sīpinga ia ki he Kai Efiafi ʻa e ʻEikí?

ʻOku lave ʻa e Sione 6:53 fekauʻaki mo e fiemaʻu ke kai ʻa e kakano mo inu ʻa e toto ʻo Sīsuú. Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi leá ni ʻi he 32 T.S., ʻi Kāleli, ki he kau Siu naʻe kei fiemaʻu ke tuku ʻenau falalá kiate iá. Kae kehe, ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí naʻe toki fokotuʻu ia hili ha taʻu ʻe taha mei ai ʻi Selusalema. Naʻe lea ai ʻa Sīsū ki he faʻahinga te nau pule fakataha mo ia ʻi hēvaní.—w24.12, p. 10-11