Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 14

Ko e ‘Ohofi mei he Tokelaú!

Ko e ‘Ohofi mei he Tokelaú!

“Kuo ‘alu hake ha pule‘anga ki hoku fonuá.”—SIOELI 1:6.

HIVA 43 ‘Ā, Tu‘u Ma‘u, Mālohi

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e founga ako na‘e muimui ai ‘a Tokoua Russell mo hono ngaahi kaume‘á, pea ko e hā na‘e ola lelei aí?

LAKA hake ‘i he ta‘u ‘e teau kuohilí, ko Tokoua C. T. Russell mo hono ngaahi kaume‘á na‘a nau kamata ke ako fakataha ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘a nau loto ke ‘ilo fekau‘aki mo e me‘a ‘oku ako‘i mo‘oni ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá, Sīsū Kalaisi, tu‘unga ‘o e kau maté mo e huhu‘í. Ko e founga ‘enau akó na‘e faingofua. ‘E ‘ohake ‘e ha tokotaha ha fehu‘i, pea ko e kulupú leva te nau sivisivi‘i ‘a e konga Tohi Tapu kotoa ‘oku felāve‘i mo e kaveingá. Faka‘osí, te nau hiki ‘a e me‘a na‘a nau ma‘ú. Koe‘uhi ko e tāpuaki ‘a Sihová, ko e kau tangata Kalisitiane loto-mo‘oni ko iá na‘a nau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu tefito ‘oku tau kei koloa‘aki he ‘ahó ni.

2. Ko e hā ‘oku tau fa‘a ma‘u nai ai ha fakamulituku hala ‘i he‘etau feinga ke mahino‘i ha kikite?

2 Kae kehe, hangē ko ia na‘e vave hono ‘ilo‘i ‘e he kau ako Tohi Tapú, ko hono ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo ha tokāteline pau ‘oku kehe ia mei hono ‘ilo‘i totonu ‘a e ‘uhinga ‘o ha kikite ‘i he Tohi Tapú. Ko e hā hono ‘uhingá? Ko e ‘uhinga ‘e taha, ko e ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú ‘oku fa‘a mahino‘i lelei tahá ‘i he lolotonga hono fakahokó pe ‘i he hili hono fakahokó. Ka ‘oku toe ‘i ai ha ‘uhinga ‘e taha. Ke mahino‘i totonu ha kikite, ‘oku fiema‘u ke tau vakai‘i hono potutohí. Kapau ‘oku tau tokangataha pē ki ha tafa‘aki ‘e taha ‘o e kikité pea tukunoa‘i ‘a e toengá, te tau ma‘u nai ai ha fakamulituku hala. ‘I he sioloto atu ki aí, ‘oku hā ngali ko e me‘a eni na‘e hoko ki he kikite ‘i he tohi ‘a Sioelí. Tau sivisivi‘i angé ‘a e kikite ko iá pea lāulea ki he ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ke fakatonutonu ‘etau mahino lolotongá.

3-4. Ko e hā ‘etau mahino ki mu‘a fekau‘aki mo e kikite ‘i he Sioeli 2:7-9?

3 Lau ‘a e Sioeli 2:7-9. ‘Oku tomu‘a tala ‘e Sioeli ko ha pupunga he‘e te nau faka‘auha ‘a e fonua ko ‘Isilelí. Ko e fanga ‘inisēkite maumau ko ení, ko honau nifó mo honau kaungaó ‘oku hangē ha laioné, te nau faka‘auha ‘a e me‘a kotoa ‘oku nau sio ki aí! (Sioeli 1:4, 6) ‘I he ngaahi ta‘u lahi, kuo tau ngāue‘aki fakaefakatātā ‘a e kikite ko iá ki he founga ‘oku hangē ai ‘a e kakai ‘a Sihová ko ha fu‘u pupunga he‘e ta‘ealata‘ofí, ‘i he‘enau kau atu ‘i he ngāue fakamalangá. Na‘a tau mahino‘i ko e ngāue ko ení na‘e ‘i ai hono ola fakatupu maumau ki he “fonuá” pe ko e kakai ‘oku nau ‘i he malumalu ‘o e kau taki lotú. *

4 Kapau ‘e ngata pē ‘etau laú ‘i he Sioeli 2:7-9, ‘e hā ngali tonu ‘a e fakamatala ko iá. Kae kehe, ‘i he‘etau vakai‘i ‘a e potutohi ‘o e kikité, ‘oku tau sio ai ‘oku fe‘ungamālie ke liliu ‘etau mahinó. Tau sivisivi‘i angé ‘a e ‘uhinga ‘e fā ke fai ai ení.

‘UHINGA ‘E FĀ KI HE FAKATONUTONÚ

5-6. Ko e hā ‘a e fehu‘i te tau ‘eke ‘i he‘etau lau ‘a e (a) Sioeli 2:20? (e) Sioeli 2:25?

5 ‘Uluakí, fakatokanga‘i ‘oku tala‘ofa ‘e Sihova fekau‘aki mo e pupunga he‘é: “Te u kapusi ke mama‘o meiate kimoutolu ‘a e fa‘ahinga ‘i he tokelaú [fanga he‘e].” (Sioeli 2:20) Kapau ‘oku fakafofonga‘i ‘e he fanga he‘é ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘oku nau talangofua ki he fekau ‘a Sīsū ke malanga mo ngaohi ākongá, ko e hā ‘e tala‘ofa ai ‘e Sihova te ne kapusi kinautolú? (‘Isi. 33:7-9; Māt. 28:19, 20) ‘Oku hā mahino, ‘oku ‘ikai kapusi ‘e Sihova ‘ene kau sevāniti faitōnungá, ka ‘okú ne kapusi ha me‘a pe ko ha taha ‘oku fakafili ki he‘ene kakaí.

6 Ko e ‘uhinga hono uá, fakakaukau ki he me‘a na‘e hiki ‘i he Sioeli 2:25. ‘Oku pehē ai ‘e Sihova: “Te u fai ha totongi fakafoki kiate kimoutolu ki he ngaahi ta‘u ‘o e ngaahi utu-ta‘u kuo molé ‘a ia kuo keina ‘e he pupunga he‘é, mo e he‘e ta‘ekapakaú, mo e he‘e maumaú, pea mo e he‘e faka‘auhá, ‘a ‘eku fu‘u kau tau na‘á ku fekau‘i atu ki homou lotolotongá.” Fakatokanga‘i na‘e tala‘ofa ‘e Sihova ke “fai ha totongi fakafoki” ‘o e maumau na‘e fakatupunga ‘e he fanga he‘é. Kapau ‘oku fakatātaa‘i ‘e he fanga he‘é ‘a e kau ‘evangeliō ‘o e Pule‘angá, ‘e fakahu‘unga ení ko e pōpoaki ‘oku nau talakí ‘oku fakatupu maumau. Neongo ia, ko e pōpoaki fakahaofi mo‘ui ko iá ‘e lava ke ne ue‘i ha ni‘ihi ‘o e kau fulikivanú ke fakatomala. (‘Isi. 33:8, 19) He tāpuaki ē ko ia kiate kinautolu!

7. ‘I he Sioeli 2:28, 29, ko e hā hono mahu‘inga ‘o e kupu‘i lea “hili iá”?

7 Lau ‘a e Sioeli 2:28, 29. Fakakaukau ki he ‘uhinga hono tolú—ko e hokohoko ‘o e me‘a ‘oku fakamatala‘i ‘i he kikité. Na‘á ke fakatokanga‘i ‘oku pehē ‘e Sihova: “‘I he hili iá, te u hua‘i hifo ‘a hoku laumālié”; ‘a ia, ko e hili ia hono fakakakato ‘e he fanga he‘é ‘enau ngāué? Kapau ko e fanga he‘é ko e kau malanga ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ko e hā ‘e hua‘i hifo ai ‘e Sihova hono laumālié kiate kinautolu ‘i he hili ‘enau fakakakato ‘enau faifakamo‘oní? Ko hono mo‘oní, ka ne ta‘e‘oua ‘a e tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oni mālohi ‘o e ‘Otuá, he‘ikai ‘aupito lava ke hokohoko atu ‘enau malangá ‘i he laui ta‘u neongo ‘a e fakatangá mo e fakataputapuí.

Ko Tokoua J. F. Rutherford mo e kau sevāniti pani kehe na‘a nau takimu‘a ‘i hono talaki loto-to‘a ‘a e fakamaau ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e fokotu‘utu‘u fulikivanu ko ení (Sio ki he palakalafi 8)

8. Ko hai ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e fanga he‘e ‘i he Fakahā 9:1-11? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

8 Lau ‘a e Fakahā 9:1-11. Tau sio angé ki he ‘uhinga hono faá. Na‘a tau fakafekau‘aki ‘a e pupunga he‘e na‘e fakamatala‘i ‘e Sioelí mo ‘etau ngāue fakamalangá koe‘uhi ko ha kikite meimei tatau ‘i he tohi ‘a Fakahaá. ‘Oku fakamatala ‘a e kikite ko ení ki ha fu‘u pupunga he‘e ‘oku nau fofonga hangē ha tangatá pea ‘oku ‘i honau ‘ulú ha me‘a ‘oku “hā matamata ko ha kalauni koula.” (Fkh. 9:7) ‘Oku nau fakamamahi‘i ‘a e “kakai [fili ‘o e ‘Otuá] . . . ko ia ‘oku ‘ikai te nau ma‘u ‘a e sila ‘a e ‘Otuá ‘i honau la‘é” ‘i ha māhina ‘e nima, ko e lōloa ia ‘o e mo‘ui ‘a ha he‘e. (Fkh. 9:4, 5) Ko hono mo‘oní ko ha fakamatala fe‘ungamālie eni mo e kau sevāniti pani ‘a Sihová. ‘Oku nau talaki loto-to‘a ‘a e fakamaau ‘a e ‘Otuá ki he fokotu‘utu‘u fulikivanu ko ení, ko hono olá, ‘oku ‘ai ai hono kau poupoú ke nau mātu‘aki tailiili.

9. Ko e hā ‘a e ngaahi faikehekehe mahu‘inga ‘i he fanga he‘e na‘e sio ki ai ‘a Sioelí mo ia na‘e fakamatala‘i ‘e Sioné?

9 Ko hono mo‘oní, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi faitatau ‘i he kikite ‘i he Fakahaá mo ia na‘e hiki ‘e Sioelí. Neongo ia, ‘oku ‘i ai hona ngaahi faikehekehe mahu‘inga. Fakatokanga‘i: ‘I he kikite ‘a Sioelí, ko e fanga he‘é ‘oku nau faka‘auha ‘a e mohukú. (Sioeli 1:4, 6, 7) ‘I he vīsone ‘a Sioné, ‘oku tala ai ki he fanga he‘é “ke ‘oua te nau maumau‘i ‘a e mohuku ‘o e māmaní.” (Fkh. 9:4) Ko e fanga he‘e na‘e sio ki ai ‘a Sioelí na‘a nau ha‘u mei he tokelaú. (Sioeli 2:20) Ko e fanga he‘e na‘e sio ki ai ‘a Sioné na‘a nau ‘alu hake mei ha luo ta‘ehanotakele. (Fkh. 9:2, 3) Ko e fanga he‘e na‘e fakamatala ki ai ‘a Sioelí na‘e kapusi kinautolu. Ko e fanga he‘e ‘i he Fakahaá na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ka na‘e faka‘atā ke faka‘osi ‘enau ngāué. ‘Oku ‘ikai ha lave ai na‘a nau fai ha me‘a ke ta‘efakahōifua kia Sihova.—Sio ki he puha “ Kikite Fekau‘aki mo e Fanga He‘é—Faikehekehe Mahu‘ingá.”

10. ‘Omai ha fakatātā Fakatohitapu ‘oku fakahaa‘i ai ko e fanga he‘e na‘e fakamatala ki ai ‘a Sioeli mo Sioné ‘oku lava ke na fakafofonga‘i ‘a e me‘a kehekehe.

10 Ko e ngaahi faikehekehe mahu‘inga ‘i he ongo kikité ‘oku tau fakamulituku ai ‘oku ‘ikai ke na fekau‘aki. ‘A ia ‘oku tau pehē ko e fanga he‘e na‘e fakamatala ki ai ‘a Sioelí ‘oku ‘ikai ke tatau ia mo e fanga he‘e ‘i he tohi Fakahaá? ‘Io. ‘I he Tohi Tapú, ‘oku anga-maheni pē hono ngāue‘aki ha faka‘ilonga ke fakatātaa‘i ‘aki ha me‘a kehekehe ‘i he ngaahi tu‘unga kehekehe. Ko e fakatātaá, ‘i he Fakahā 5:5, na‘e ui ai ‘a Sīsū “ko e Laione ‘o e matakali ‘o Siutá,” ka ‘i he 1 Pita 5:8, ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e Tēvoló ko e “laione ngungulú.” ‘I he vakai ki he ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo ‘etau mahino lolotongá, ‘oku fiema‘u ai ke tau toe vakai ki ha toe fakamatala fekau‘aki mo e kikite ‘a Sioelí. Ko e hā ia?

‘OKU ‘UHINGA IA KI HE HĀ?

11. Ko e hā ‘a e fakalika ‘oku ‘omai ‘i he Sioeli 1:6 mo e 2:1, 8, 11 fekau‘aki mo e fanga he‘é?

11 Ko ha toe vakai ofi ange ki he kikite ‘a Sioelí mo hono potutohí ‘oku fakahaa‘i ai na‘e tomu‘a tala ‘e he palōfitá ha ‘ohofi fakakautau. (Sioeli 1:6; 2:1, 8, 11) Na‘e pehē ‘e Sihova te ne ngāue‘aki ‘ene “fu‘u kau tau” (‘a e kau sōtia Pāpilone) ke tautea‘i ‘a e kau ‘Isileli talangata‘á. (Sioeli 2:25) ‘Oku totonu hono ui ‘a e kau tau ko ení ko e “fa‘ahinga ‘i he tokelaú” koe‘uhi ko e kau Pāpiloné te nau ‘ohofi ‘a ‘Isileli mei he tokelaú. (Sioeli 2:20) Ko e kau tau ko iá ‘oku fakahoa ki ha pupunga he‘e kuo fokotu‘utu‘u maau. ‘Oku pehē ‘e Sioeli: “‘Oku ‘alu atu ‘a e [sōtia] taki taha ‘i hono ‘alunga. . . . ‘Oku nau fakavave ki he loto koló, ‘oku nau lele ‘i he ‘aá. ‘Oku nau kaka ki he ngaahi falé, ‘oku nau hū atu ‘i he matapā-teké ‘o hangē ko ha kaiha‘á.” (Sioeli 2:8, 9) ‘E lava ke ke sioloto atu ki ai? Ko e kau sōtiá ‘oku nau ‘i he feitu‘u kotoa. ‘Oku ‘ikai toe lava ha toitoi. He‘ikai ke toe hao ha taha mei he heletā ‘a e kau Pāpiloné!

12. Na‘e anga-fēfē hono fakahoko ‘a e kikite ‘a Sioeli fekau‘aki mo e fanga he‘é?

12 Hangē ko e fanga he‘é, ko e kau Pāpiloné (pe kau Kalitiá) na‘a nau ‘ohofi ‘a Selusalema ‘i he 607 K.M. ‘Oku pehē ‘i he Tohi Tapú: “[Ko e] tu‘i ‘o e kau Kalitiá, ‘a ia na‘á ne tāmate‘i ‘enau kau talavoú ‘aki ‘a e heletā . . . , na‘e ‘ikai te ne ongo‘i manava‘ofa ki ha talavou pe finemui, motu‘a pe vaivai. Na‘e tuku ‘e he ‘Otuá ‘a e me‘a kotoa ki hono nimá. Na‘á ne tutu ‘a e fale ‘o e ‘Otua mo‘oní, holoki ‘a e ‘ā ‘o Selusalemá, tutu ‘a hono ngaahi taua fakakolotaú kotoa, pea faka‘auha ‘a e me‘a kotoa pē na‘e mahu‘ingá.” (2 Kal. 36:17, 19) ‘I he ‘osi hono ‘ohofi ‘e he kau Pāpiloné ‘a e fonuá, ko e me‘a pē na‘e lea‘aki ‘e he kakaí: “Ko ha feitu‘u lala ia ‘oku ‘ikai ‘i ai ha tangata mo ha manu, pea kuo tuku atu ia ki he kau Kalitiá.”—Sel. 32:43.

13. Fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e Selemaia 16:16, 18.

13 Hili ha ta‘u nai ‘e 200 mei he kikite ‘a Sioelí, na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Selemaia ke ne tomu‘a tala ha toe me‘a fekau‘aki mo e ‘ohofi ko ení. Na‘á ne pehē ‘e fai ha fekumi faka‘āuliliki ki he kau ‘Isileli na‘a nau fai ‘a e ngaahi tō‘onga fulikivanu—ko ha kumi ke ma‘u kinautolu. “‘Ko eni ‘oku ou fekau ke ‘omai ha kau tangata toutai tokolahi,’ ko e fakahaa‘i ia ‘e Sihová, ‘pea te nau toutai‘i kinautolu. ‘I he hili iá, te u fekau ke ‘omai ha kau tulimanu tokolahi, pea te nau kumi kiate kinautolu ‘i he mo‘unga kotoa pē mo e fo‘i mā‘olunga kotoa pē pea ‘i he ngaahi ava‘i maká. . . . Te u totongi kiate kinautolu ‘a honau mo‘ua kotoa ki he‘enau faihalá mo ‘enau angahalá.’” Na‘a mo e tahí pe ko e ngaahi vaotaá he‘ikai lava ke nau fufū ‘a e kau ‘Isileli ta‘efakatomalá mei hono ‘ohofi ‘e he kau Pāpiloné.—Sel. 16:16, 18.

TOE FAKAFOKI

14. Na‘e fakahoko ‘anefē ‘a e Sioeli 2:28, 29?

14 Ka ‘i he tafa‘aki ‘e tahá, ‘oku ‘omai ‘e Sioeli ha ongoongo lelei ‘o e toe fakafoki mai. ‘E toe mahu ‘a e fonuá. (Sioeli 2:23-26) Pea ‘i ha taimi ‘i he kaha‘ú, ‘e fe‘unga‘ānoa ‘a e me‘akai fakalaumālié. “Te u hua‘i hifo ‘a hoku laumālié ki he fa‘ahinga kakano kotoa pē,” ko e folofola ia ‘a Sihová, “pea ko homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ‘ofefiné te nau kikite . . . Pea na‘a mo ‘eku kau tamaio‘eikí mo ‘eku kau kaunangá te u hua‘i hifo ki ai ‘a hoku laumālié.” (Sioeli 2:28, 29) Ko hono hua‘i hifo ko ia ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá na‘e ‘ikai ke hoko ia ‘i he foki pē ‘a e kau ‘Isilelí mei Pāpilone ki honau fonuá. Ka, na‘e toki hoko ia ‘i ha laui senituli ki mui, ‘i he Penitekosi 33 T.S. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá?

15. Fakatatau ki he Ngāue 2:16, 17, ko e hā ‘a e liliu na‘e fai ‘e Pita ki he Sioeli 2:28, pea ko e hā ‘oku fakahaa‘i aí?

15 Na‘e fakamānava‘i ‘a Pita ke ne fakafekau‘aki ‘a e Sioeli 2:28, 29 ki he me‘a fakaofo na‘e hoko ‘i he ‘aho ‘o e Penitekosí. ‘I he hivá nai ‘i he pongipongi ko iá na‘e hua‘i fakaemana hifo ‘a e laumālie mā‘oni‘oní pea ue‘i ai ‘a e fa‘ahinga na‘a nau ma‘u iá ke kamata lea “fekau‘aki mo e ngaahi me‘a fisifisimu‘a ‘a e ‘Otuá.” (Ngā. 2:11) ‘I hono fakamānava‘i ‘a Pitá na‘á ne ngāue‘aki ha fakalea ‘o ki‘i kehe si‘i pē ‘i he‘ene to‘o-lea mei he kikite ‘a Sioelí. Na‘á ke fakatokanga‘i ‘a e liliu na‘á ne faí? (Lau ‘a e Ngāue 2:16, 17.) ‘I he ‘ikai kamata‘aki ‘a e kupu‘i lea “hili iá,” na‘e pehē ‘e Pita: “Pea ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí”—‘i he potutohi ko ení, ko e ngaahi ‘aho faka‘osi ‘o e fokotu‘utu‘u ‘a e kau Siú—ko e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘e hua‘i hifo “ki he fa‘ahinga kakano kotoa pē.” ‘Oku fakahaa‘i heni na‘e ‘i ai ha vaha‘a taimi ki mu‘a pea toki fakahoko ‘a e kikite ‘a Sioelí.

16. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ki he ngāue fakamalanga ‘i he ‘uluaki senitulí, pea fēfē ‘a e ‘ahó ni?

16 Hili hono hua‘i hifo ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘i he ‘uluaki senitulí ko e ngāue fakamalangá na‘e kamata ke laka ki mu‘a ‘i he māmaní kotoa. ‘I he taimi na‘e fai ai ‘e Paula ‘ene tohi ki he kau Kolosé, ‘i he 61 T.S. nai, na‘á ne pehē ko e ongoongo leleí kuo malanga‘i “‘i he me‘a fakatupu kotoa pē ‘i he lalo langí.” (Kol. 1:23) ‘I he lea ‘a Paula fekau‘aki mo e “me‘a fakatupu kotoa pē,” ‘oku ‘uhinga eni ki he ngaahi feitu‘u he māmaní na‘á ne fononga ki aí. ‘I he tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oni mālohi ‘o Sihová, ko e ngāue fakamalangá kuo toe tupulaki ange ia ‘i he ‘ahó ni—“ki he ngaahi ngata‘anga ‘o e māmaní”!—Ngā. 13:47; sio ki he puha “ Te U Hua‘i Hifo ‘a Hoku Laumālié.”

KO E HĀ KUO LILIÚ?

17. Kuo anga-fēfē hono liliu ‘etau mahino fekau‘aki mo e kikite ‘a Sioeli fekau‘aki mo e fanga he‘é?

17 Ko e hā kuo liliú? Kuo tau mahino‘i totonu ange he taimí ni ‘a e kikite ‘i he Sioeli 2:7-9. ‘Oku hā mahino, ‘oku ‘ikai ‘uhinga ‘a e ngaahi veesi ko ení ki he‘etau ngāue fakamalanga faivelengá, ka ki hono ‘ohofi ‘e he kau tau Pāpiloné ‘a Selusalema ‘i he 607 K.M.

18. Ko e hā kuo ‘ikai liliu fekau‘aki mo e kakai ‘a Sihová?

18 Ko e hā kuo ‘ikai ke liliú? Ko e kakai ‘a Sihová ‘oku hokohoko atu ‘enau malanga‘i ‘a e ongoongo leleí ‘i he feitu‘u kotoa pē, ‘o ngāue‘aki ‘a e founga kotoa ‘oku ala lavá. (Māt. 24:14) He‘ikai lava ‘e ha fakangatangata fakapule‘anga ke ne ta‘ofi ‘etau malangá. Pea ‘i he tāpuaki ‘a Sihová, ‘oku tau longomo‘ui ange ai ‘i ha toe taimi ‘i hono malanga‘i loto-to‘a ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá! ‘Oku tau hokohoko atu anga-fakatōkilalo ke hanga ki he tataki ‘a Sihová ki hono mahino‘i ‘a e kikite ‘i he Tohi Tapú, ‘o tuipau ‘i he taimi totonú, te ne tataki atu kitautolu “ki he kotoa ‘o e mo‘oní”!—Sione 16:13.

HIVA 48 ‘A‘eva Faka‘aho mo Sihova

^ pal. 5 ‘I he ngaahi ta‘u lahi na‘a tau tui ko e kikite ‘i he Sioeli vahe 1 mo e 2 ‘oku tomu‘a tala ai ‘etau ngāue fakamalanga ‘i he ‘aho ní. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ha ‘uhinga ‘e fā ki he fiema‘u ko ia ke fakatonutonu ‘etau mahino fekau‘aki mo e konga ko eni ‘o e kikite ‘a Sioelí. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ko iá?

^ pal. 3 Ko e fakatātaá, sio ki he kupu “Hā ‘a e Poto ‘o Sihová ‘i he Fakatupú” ‘i he Taua Le‘o ‘o ‘Epeleli 15, 2009, pal. 14-16.