Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 18

“‘Osiki ‘a e Lová”

“‘Osiki ‘a e Lová”

“Kuó u ‘osiki ‘a e lová.”—2 TĪM. 4:7.

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā kuo pau ke tau faí?

TE KE loto ke lele ‘i ha lova ‘okú ke ‘ilo ‘oku faingata‘a, tautefito kapau ‘okú ke ongo‘i puke pe hela‘ia? Mahalo pē ‘ikai. Neongo ia, na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá ko e kotoa ‘o e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku nau kau ki ha lova. (Hep. 12:1) Pea ko kitautolu kotoa, kei si‘i pe ta‘umotu‘a, mālohi pe hela‘ia, kuo pau ke tau kātaki ‘o a‘u ki he ngata‘angá ‘o kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ‘a e pale ‘oku tala‘ofa mai ‘e Sihová.—Māt. 24:13.

2. Hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he 2 Tīmote 4:7, 8, ko e hā na‘e ma‘u ai ‘e Paula ‘a e tau‘atāina ke leá?

2 Na‘e ma‘u ‘e Paula ‘a e tau‘atāina ke lea koe‘uhí na‘á ne lavame‘a ‘i hono “‘osiki ‘a e lová.” (Lau ‘a e 2 Tīmote 4:7, 8.) Ka ko e hā koā ‘a e lova na‘e lave ki ai ‘a Paulá?

KO E HĀ ‘A E LOVA?

3. Ko e hā ‘a e lova na‘e lave ki ai ‘a Paulá?

3 Na‘e fa‘a ngāue‘aki ‘e Paula ‘a e ngaahi sipoti na‘e fai ‘i Kalisi ‘i he kuonga mu‘á ke ako‘i‘aki ‘a e ngaahi lēsoni mahu‘inga. (1 Kol. 9:25-27; 2 Tīm. 2:5) Na‘e tu‘o lahi ‘ene ngāue‘aki ‘a e lele ‘i ha lova ke fakatātaa‘i‘aki ‘a e ‘alunga mo‘ui ‘a e Kalisitiané. (1 Kol. 9:24; Kal. 2:2; Fil. 2:16) ‘Oku kau ha tokotaha ki he “lova” ko ení ‘i he taimi ‘okú ne fakatapui ai ‘ene mo‘uí kia Sihova pea papitaisó. (1 Pita 3:21) ‘Okú ne a‘u ki he tepí ‘i he taimi ‘oku ‘oange ai ‘e Sihova kiate ia ‘a e pale ‘o e mo‘ui ta‘engatá.—Māt. 25:31-34, 46; 2 Tīm. 4:8.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 Ko e hā ‘a e ngaahi faitatau ‘e ni‘ihi ‘i he lele malafoní mo e mo‘ui ‘a ha Kalisitiane? ‘Oku lahi ‘a e ngaahi faitataú. Tau lāulea angé ki ha faitatau ‘e tolu. ‘Uluakí, ‘oku fiema‘u ke tau muimui ki he ‘alunga totonú; uá, kuo pau ke tau tokangataha ki he tepí, pea ko e tolú, kuo pau ke tau iku‘i ‘a e ngaahi pole te tau fekuki mo iá.

MUIMUI KI HE ‘ALUNGA TOTONÚ

Kuo pau ke tau muimui kotoa ki he ‘alunga mo‘ui faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 5-7) *

5. Ko e hā ‘a e ‘alunga kuo pau ke tau muimui aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

5 Ke ma‘u ‘a e pale ‘o ha lova, ko e kau lelé kuo pau ke nau muimui ki he ‘alunga kuo ‘omai ‘e he fa‘ahinga ‘oku nau fokotu‘utu‘u ‘a e lová. ‘I he tu‘unga meimei tatau, kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ‘a e pale ‘o e mo‘ui ta‘engatá, kuo pau ke tau muimui ki he ‘alunga pe founga mo‘ui faka-Kalisitiané. (Ngā. 20:24; 1 Pita 2:21) Kae kehe, ko Sētane mo e fa‘ahinga ‘oku muimui ki he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá ‘oku nau loto ke tau fai ha fili kehe; ‘oku nau loto ke tau “hokohoko atu ‘i he lele fakataha mo kinautolu.” (1 Pita 4:4) ‘Oku nau manuki‘i ‘a e ‘alunga mo‘ui ‘oku tau muimui aí pea taukave‘i ko e hala ‘oku nau ‘i aí ‘oku lelei ange, ‘oku taki atu ia ki he tau‘atāiná. Ka ‘oku loi ‘a e me‘a ‘oku nau taukave‘í.—2 Pita 2:19.

6. Ko e hā ‘okú ke ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Brian?

6 Ko e fa‘ahinga ‘oku nau lele fakataha mo e ni‘ihi ‘oku tākiekina ‘e he māmani ‘o Sētané kuo vavé ni ke nau ‘ilo‘i ko e hala kuo nau filí ‘oku ‘ikai taki atu ia ki he tau‘atāina; ‘oku taki atu ia ki he pōpula. (Loma 6:16) Fakakaukau angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Brian. Na‘e fakalototo‘a‘i ia ‘e he‘ene ongo mātu‘á ke muimui ‘i he ‘alunga mo‘ui faka-Kalisitiané. Ka ‘i he‘ene ta‘u hongofulu tupú, na‘á ne fehu‘ia pe te ne fiefia ‘i he hala ko iá. Na‘e fili ‘a Brian ke lele fakataha mo e fa‘ahinga na‘a nau mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sētané. “Na‘e hala‘atā ke u ‘ilo ko e tau‘atāina ko ia ‘oku ou holi ki aí te ne taki atu au ki he ngaahi tō‘onga fakatupu ‘auhá,” ko ‘ene leá ia. “Na‘e faai atu pē, na‘á ku ngāuekovi‘aki ‘a e faito‘o kona tapú mo e ‘olokaholó pea mo‘ui ta‘etaau. ‘I he ngaahi ta‘u hokohoko mai aí, na‘e fakalaka atu ‘eku ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú ki he ngaahi kalasi ‘oku mālohi mo toe kovi ange pea hoko ‘o ma‘unimā au ‘e he lahi ‘o kinautolu. . . . Na‘á ku kamata ke fakatau atu ‘a e faito‘o kona tapú ke poupou‘i‘aki ‘eku founga mo‘uí.” Faai atu pē, na‘e fili ‘a Brian ke mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. Na‘á ne liliu hono ngaahi ‘alungá pea papitaiso ‘i he 2001. ‘Okú ne fiefia mo‘oni he taimí ni ‘i he‘ene muimui ‘i he ‘alunga mo‘ui faka-Kalisitiané. *

7. Fakatatau ki he Mātiu 7:13, 14, ko e hā ‘a e hala ‘e ua ‘oku ‘i mu‘a ‘iate kitautolú?

7 He mahu‘inga ē ke tau fili ‘a e hala totonu ke muimui aí! ‘Oku loto ‘a Sētane ke ta‘ofi kitautolu kotoa mei he lele ‘i he hala ‘efi‘efi “‘oku taki atu ki he mo‘uí” pea afe ki he hala ‘oku ‘atā ‘a ia ko e tokolahi taha ‘o e kakai ‘i he māmaní ‘oku nau ‘i ai. Ko e hala ko iá ‘oku manakoa pea faingofua ange ‘a e fononga aí. Ka “‘oku taki atu ki he ‘auhá.” (Lau ‘a e Mātiu 7:13, 14.) Ke nofo ma‘u ‘i he hala totonú pea ‘ikai fakalelu‘í, kuo pau ke tau falala kia Sihova pea fanongo kiate ia.

HANGANAKI TOKANGATAHA PEA FAKA‘EHI‘EHI MEI HE TŪKIÁ

Kuo pau ke tau hanganaki tokangataha pea faka‘ehi‘ehi mei hono fakatūkia‘i ‘a e ni‘ihi kehé (Sio ki he palakalafi 8-12) *

8. Kapau ‘oku humu ha tokotaha lele, ko e hā te ne faí?

8 Ko e kau lele malafoní ‘oku nau tokangataha ki he hala ‘i mu‘a ‘iate kinautolú koe‘uhi ke ‘oua te nau humu. Kae kehe, ‘e kei lava pē nai ke nau tau ‘i ha kaungā-lele pe humu ‘i ha luo. Kapau te nau tō, ‘oku nau tu‘u hake ‘o hoko atu ‘a e lelé. ‘Oku nau tokangataha tefito, ‘o ‘ikai ki he me‘a na‘á ne ‘ai ke nau humú, ka ki he tepí mo e pale ‘oku nau ‘amanaki ke ikuná.

9. Kapau ‘oku tau humu, ko e hā ‘oku totonu ke tau faí?

9 ‘I he‘etau lová, ‘oku tau humu nai ‘o tā-tu‘o-lahi, ‘o fai ‘a e ngaahi fehālaaki ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí pe faí. Pe ‘e fai nai ‘e hotau kaungā-lelé ‘a e ngaahi fehālaaki ‘o fakalotomamahi kiate kitautolu. Ko e me‘a pē ia ‘oku tau ‘amanekina ‘e hoko. Ko kitautolu kotoa ‘oku tau ta‘ehaohaoa, pea ‘oku tau lele kotoa ‘i he hala ‘efi‘efi ki he mo‘uí. Ko ia kuo pau ke tau fepaki mo e ni‘ihi kehé ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘e ‘i ai ha taimi te tau ‘oatu ai ki he ni‘ihi kehé “ha ‘uhinga ke lāunga.” (Kol. 3:13) Ka ‘i he ‘ikai tokangataha ki he me‘a na‘á ne ‘ai ke tau humú, tuku ke tau tokangataha ki he palé. Kapau te tau humu, tau tu‘u hake pea hoko atu ‘a e lelé. Kapau ‘oku tau ‘ita mo loto-mamahi pea ‘ikai loto ke tu‘u hake, he‘ikai ke tau a‘u ki he tepí pea ma‘u ‘a e palé. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku ngalingali te tau fakafaingata‘a‘ia‘i ai ‘a e ni‘ihi kehe ‘oku nau feinga ke lele ‘i he hala ‘efi‘efi ki he mo‘uí.

10. ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hoko “ko ha tūkia‘anga” ki he ni‘ihi kehé?

10 Ko ha founga ‘e taha ‘oku lava ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei he hoko “ko ha tūkia‘anga” ki hotau kaungā-lelé ko ‘etau ‘ulutukua ki he‘enau ngaahi sai‘iá ‘o ka malava kae ‘ikai tu‘ukāivi ‘i he‘etau totonú. (Loma 14:13, 19-21; 1 Kol. 8:9, 13) ‘I he founga mahu‘inga ko ení, ‘oku ‘ikai ke tau hangē ai ko e kau lele malafoní. Ko e kau lelé ‘oku nau fe‘au‘auhi pea ko e tokotaha lele taki taha ‘okú ne feinga mālohi ke ne ma‘u pē ‘e ia ‘a e palé. Ko e kau lele ko iá ‘oku nau fakakaukau pē ki he lelei ‘anautolú. Ko ia te nau feteketeke‘i nai ke nau mu‘omu‘a. ‘I hono kehé, ‘oku ‘ikai ke tau fe‘au‘auhi. (Kal. 5:26; 6:4) Ko ‘etau taumu‘á ke tokoni‘i ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá ke tau a‘u fakataha ki he tepí pea ma‘u ‘a e pale ‘o e mo‘uí. Ko ia ‘oku tau feinga ke ngāue‘aki ‘a e fale‘i fakamānava‘i ‘a Paulá ke “‘oua ‘e kumi pē ki he lelei ‘a [kitautolú], kae kumi foki ki he lelei ‘a e ni‘ihi kehé.—Fil. 2:4.

11. Ko e hā ‘oku tokangataha ki ai ha tokotaha lele, pea ko e hā hono ‘uhingá?

11 Ko e kau lele malafoní ‘oku ‘ikai ngata pē ‘enau tokanga ki he hala ‘i mu‘a ‘iate kinautolú ka ‘oku nau toe tokangataha ki he tepí. Neongo kapau ‘oku ‘ikai lava ke nau sio tonu ki he tepí, ‘oku lava ke nau sioloto atu ki he‘enau a‘u ki ai pea ma‘u ‘a e palé. ‘Oku nau nofo‘aki vēkeveke ‘i he‘enau hanganaki fakakaukau ki he palé.

12. Ko e hā kuo foaki anga-lelei mai ‘e Sihová?

12 ‘I he lova ‘oku tau kau ki aí, kuo foaki anga-lelei mai ‘e Sihova ki he‘ene kakaí ha pale papau ki hono ‘osiki ‘a e lová—ko e mo‘ui ta‘engata ‘i hēvani pe ‘i ha māmani palataisi. ‘Oku fakamatala‘i mai ‘i he Folofolá ‘a e pale ko ení, koe‘uhi ke lava ‘o tau sioloto atu ki he fakaofo ‘etau mo‘uí ‘i he a‘u ki aí. Ko e lahi ange ‘etau hanganaki fakakaukau ki he‘etau ‘amanakí, ko e si‘isi‘i ange nai ia ‘etau faka‘atā ha me‘a ke ne fakatūkia‘i tu‘uloa kitautolu.

HANGANAKI LELE NEONGO ‘A E NGAAHI POLÉ

‘Oku tau loto ke hanganaki lele ‘i he lova ki he mo‘uí neongo ‘etau ngaahi pole fakafo‘ituituí (Sio ki he palakalafi 13-20) *

13. Ko e hā ‘a e ‘aonga ‘oku tau ma‘u ‘o laka ange ia ‘i he kau lele malafoní?

13 Ko e kau lele ‘i he ngaahi sipoti ‘i Kalisí na‘e pau ke nau iku‘i ‘a e ngaahi pole, hangē ko e hela‘iá mo e langá. Ka ko e me‘a na‘e pau ke nau falala ki aí ko honau ako‘í mo honau mālohí tonu. ‘I he hangē ko e kau lele ko iá, ‘oku ako‘i foki mo kitautolu ki he founga ke lele ai ‘i he lova ‘oku tau kau ki aí. Ka ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘aonga ‘oku laka ange ia ‘i he kau lele malafoní. ‘Oku lava ke tau falala ki he matavai ta‘efakangatangata ‘o e mālohí. Kapau ‘oku tau falala kia Sihova, ‘okú ne tala‘ofa mai he‘ikai ngata pē ‘ene ako‘i kitautolú ka te ne ‘ai foki ke tau mālohi!—1 Pita 5:10.

14. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he 2 Kolinitō 12:9, 10 ke fekuki mo e ngaahi polé?

14 Na‘e pau ke fekuki ‘a Paula mo e ngaahi pole lahi. Tānaki atu ki hono leakovia mo fakatanga‘i ia ‘e he ni‘ihi kehé, na‘á ne ongo‘i vaivai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi pea pau ke ne fekuki mo e me‘a na‘á ne ui ko e “tolounua ‘i he kakanó.” (2 Kol. 12:7) Ka ‘i he ‘ikai vakai ki he ngaahi pole ko iá ko ha ‘uhinga ke fo‘i ai, na‘á ne vakai ki ai ko ha faingamālie ia ke falala kia Sihova. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 12:9, 10.) Koe‘uhi na‘e ohi ‘e Paula ‘a e fakakaukau ko ení, na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova ‘i he kotoa hono ngaahi ‘ahi‘ahí.

15. Kapau ‘oku tau fa‘ifa‘itaki kia Paula, ko e hā te tau hokosiá?

15 Ko kitautolu foki ‘e leakovia pe fakatanga‘i nai koe‘uhi ko ‘etau tuí. ‘E pau nai ke tau fekuki mo e mahamahaki pe hela‘ia. Kapau ‘oku tau fa‘ifa‘itaki kia Paula, ko e ngaahi pole taki taha ko iá ‘e lava ke hoko ko ha faingamālie ke hokosia ai ‘a e ‘ofa mo e poupou ‘a Sihová.

16. Neongo kapau ‘okú ke mahamahaki, ko e hā ‘oku lava ke ke faí?

16 ‘Okú ke toka mohenga pe heka saliote? ‘Oku vaivai ho tuí pe kovi ho‘o sió? Kapau ko ia, ‘e lava ke ke lele fakataha mo e fa‘ahinga kei si‘i mo mo‘ui leleí? ‘Io te ke lava! ‘Oku tokolahi ‘a e kau ta‘umotu‘a mo e fa‘ahinga mahamahaki ‘oku nau lele ‘i he hala ki he mo‘uí. He‘ikai lava ke nau fai ‘a e ngāue ko ení ‘i honau mālohí tonu. Ka, ‘oku nau ma‘u ‘a e mālohi ‘o Sihová ‘aki ‘a e fanongo ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané fakafou ‘i he telefoní pe sio ‘i he ngaahi fakatahá fakafou ‘i he vitiō. Pea ‘oku nau kau ‘i he ngāue ngaohi ākongá ‘aki ‘a e faifakamo‘oni ki he kau toketaá, kau nēsí mo e kāingá.

17. ‘Oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘oku fakangatangata fakaesinó?

17 ‘Oua ‘aupito ‘e faka‘atā ‘a e loto-si‘i koe‘uhi ko e fakangatangata fakaesinó ke ne ‘ai koe ke ongo‘i fu‘u vaivai ke lele ‘i he hala ki he mo‘uí. ‘Oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate koe koe‘uhi ko ho‘o tui kiate iá mo ho‘o lēkooti ‘o e kātakí. ‘Okú ke fiema‘u ‘ene tokoní he taimí ni ‘o laka ange ia ‘i ha toe taimi, pea he‘ikai te ne li‘aki koe. (Saame 9:10) ‘I hono kehé, te ne ‘unu‘unu ke toe ofi ange kiate koe. Fakatokanga‘i ‘a e fakamatala ‘a ha tuofefine ‘okú ne fekuki mo ha mahamahaki: “‘I he faka‘a‘au ke toe kovi ange ‘a e ngaahi tu‘ungá, na‘á ku ‘ilo‘i ko e faingamālie ke vahevahe ‘a e mo‘oní ki he ni‘ihi kehé na‘e toe si‘isi‘i ange. Ka na‘á ku ‘ilo‘i na‘a mo ‘eku fai ‘a e fanga ki‘i feinga īkí ‘oku ‘ai ai ke fiefia ‘a e loto ‘o Sihová peá u fiefia foki mo au.” ‘I he taimi ‘okú ke ongo‘i loto-si‘i aí, manatu‘i ‘oku ‘ikai te ke toko taha. Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá pea manatu‘i ‘ene ngaahi lea fakalototo‘á: “‘Oku ou fiefia ‘i hoku ngaahi vaivai‘angá, . . . he ‘i he‘eku vaivaí, ‘oku ou toki mālohi leva.”—2 Kol. 12:10.

18. Ko e hā ‘a e pole mātu‘aki faingata‘a ‘oku fehangahangai mo e ni‘ihi?

18 Ko e ni‘ihi ‘oku nau lele ‘i he hala ki he mo‘uí ‘oku nau fehangahangai mo ha pole ‘e taha. ‘Oku nau fekuki mo e ngaahi tu‘unga fakafo‘ituitui ‘oku ‘ikai lava nai ke sio ki ai ‘a e ni‘ihi kehé mo mahino‘i. Ko e fakatātaá, ‘oku nau fekuki mo e loto-mafasia pe lōmekina ‘e he ngaahi ongo‘i loto-mo‘uá. Ko e hā ‘oku fehangahangai ai ‘a e kau sevāniti ‘ofeina ko eni ‘a Sihová mo e pole mātu‘aki faingata‘á? Koe‘uhi ‘i he fasi ha uma ‘o ha tokotaha pe heka saliote, ‘oku lava ke sio ki ai ‘a e tokotaha kotoa pea ue‘i kinautolu ke fai ha tokoni. Neongo ia, ko e fa‘ahinga kuo pau ke nau fekuki mo e palopalema fakaeongo mo faka‘atamaí ‘oku ‘ikai nai ke hā mai ki tu‘a ‘enau faingata‘a‘iá. Ko honau mamahí ‘oku tatau tofu pē mo e mamahi ‘a ha taha ‘oku fasi hono umá, ka he‘ikai nai ke nau ma‘u ‘a e manava‘ofa tatau mei he ni‘ihi kehé.

19. Ko e hā ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mefipōsetí?

19 Kapau ‘okú ke ma‘u ha ngaahi fakangatangata pea ongo‘i ‘oku ‘ikai ke mahino‘i koe ‘e ha taha, ‘e lava ke ke ma‘u ‘a e mālohi mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mefipōsetí. (2 Sām. 4:4) Na‘e pau ke ne fekuki mo e mahamahakí, pea na‘e fakafeangai ta‘etotonu ‘a Tu‘i Tēvita kiate ia. Na‘e ‘ikai ke fai ‘e Mefipōseti ha me‘a hala ke ne tuha ai mo e ngaahi ‘ahi‘ahi ko ení. Ka, na‘e ‘ikai ke ne hoko ai ‘o ‘ita; na‘á ne hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a lelei ‘i he‘ene mo‘uí. Na‘á ne hounga‘ia ‘i he anga-lelei na‘e fakahaa‘i ange ‘e Tēvita ‘i he kuohilí. (2 Sām. 9:6-10) Ko ia ‘i he taimi na‘e fakafeangai ta‘etotonu ange ai ‘a Tēvitá, na‘e ‘ikai ke nōfo‘i ‘a Mefipōseti ‘i he fehālaaki ko iá. Na‘e ‘ikai ke ne ‘ita ai, pea na‘e ‘ikai ke ne tukuaki‘i ‘a Sihova ki he me‘a na‘e fai ‘e Tēvitá. Na‘e tokangataha ‘a Mefipōseti ki he me‘a na‘e lava ke ne fai ke poupou‘i ‘a e tu‘i fakanofo ‘a Sihová. (2 Sām. 16:1-4; 19:24-30) Na‘e ‘ai ‘e Sihova ke hiki ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘a Mefipōsetí ‘i he‘ene Folofolá ke tau ma‘u ‘aonga mei ai.—Loma 15:4.

20. ‘Oku anga-fēfē hono uesia ‘e he loto-mo‘uá ‘a e ni‘ihi? Ko e hā ‘oku lava ke nau tuipau fekau‘aki mo iá?

20 Koe‘uhi ko e loto-mo‘ua tōtu‘á, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘e ni‘ihi ‘oku nau fu‘u tailiili mo mā ‘i he feohi mo e kakaí. ‘Oku ‘ikai nai ke nau ongo‘i fiemālie ke ‘i ha fu‘u kakai tokolahi, ka ‘oku nau hokohoko atu ke ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá, ‘asemipilií mo e fakataha-lahí. ‘E faingata‘a ke nau lea ki ha sola, neongo ia ‘oku nau talanoa ki he fa‘ahinga ‘i he ngāue fakafaifekaú. Kapau ‘okú ke ongo‘i pehē, ‘oua na‘a ngalo ‘oku ‘ikai ko koe pē. Ko e tokolahi ‘oku nau fāinga mo e me‘a meimei tatau. Manatu‘i ‘oku fakahōifua kia Sihova ‘a ho‘o ngaahi feinga ‘aufuatoó. Ko e ‘ikai ko ia ke ke fo‘í ko e fakamo‘oni ia ‘okú ne tāpuaki‘i koe pea ‘oatu ‘a e mālohi ‘okú ke fiema‘ú. * (Fil. 4:6, 7; 1 Pita 5:7) Kapau ‘okú ke tauhi kia Sihova neongo ‘a e ngaahi fakangatangata fakaesino pe fakaeongó, ‘oku lava ke ke tuipau ‘okú ke fakahōifua‘i ‘a Sihova.

21. ‘I he tokoni ‘a Sihová, ko e hā te tau malava kotoa ke faí?

21 Ko e me‘a fakafiefiá, ‘oku ‘i ai ‘a e kehekehe ‘i he lele malafoní pea mo e lova na‘e lave ki ai ‘a Paulá. ‘I ha lele malafoni ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú, ko e toko taha pē na‘á ne ikuna ‘a e palé. ‘I hono kehé, ko e tokotaha kotoa ‘oku kītaki faitōnunga ‘i he ‘alunga mo‘ui faka-Kalisitiané te ne ma‘u ‘a e pale ‘o e mo‘ui ta‘engatá. (Sione 3:16) Pea ‘i he lele malafoní, ko e kau lelé kotoa kuo pau ke nau mālohi fakaesino; he ka ‘ikai, he‘ikai lava ke nau ikuna. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e tokolahi ‘o kitautolu ‘oku ‘i ai hotau fakangatangata fakaesino, ka ‘oku tau kītaki pē. (2 Kol. 4:16) ‘I he tokoni ‘a Sihová, ko kitautolu kotoa te tau ‘osiki ‘a e lová!

HIVA 24 Tauhi Ho Matá he Palé!

^ pal. 5 ‘Oku tokolahi ‘a e kau sevāniti ‘a Sihova ‘i he ‘ahó ni ‘oku uesia ‘e he hoholo ke motu‘á; ko e tokolahi ‘oku nau fekuki mo ha mahaki fakatupu tāvaivaia. Pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ko kitautolu kotoa ‘oku tau ongo‘i hela‘ia. Ko ia ko e fo‘i fakakaukau ‘o e lele ‘i ha lová ‘e hā ngali fakatupu tailiili nai. Ko e kupu ko ení ‘e lāulea ai ki he founga te tau lava kotoa ai ‘o lele fakataha mo e kātaki pea ‘osiki ‘a e lova ki he mo‘uí ‘o hangē ko ia na‘e lave ki ai ‘a e ‘apositolo ko Paulá.

^ pal. 6 Sio ki he kupu “Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí” ‘i he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o Sanuali 1, 2013.

^ pal. 20 Ki ha toe ngaahi fokotu‘u ‘aonga fekau‘aki mo e fekuki mo e loto-mo‘uá pehē ki he hokosia ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fekuki lavame‘a mo iá, sio ki he polokalama ‘o Mē 2019 ‘i he jw.org®. Sio ‘i he LAIPELI > JW BROADCASTING®.

^ pal. 63 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko e nofo‘aki femo‘uekina ‘i he ngāue fakafaifekaú ‘okú ne ‘ai ‘a e tokoua ta‘umotu‘a ko ení ke ‘i he ‘alunga faka-Kalisitiane totonú.

^ pal. 65 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘E lava ke tau fakatūkia‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘aki ‘a e vilitaki ke nau inu lahi ange pe ‘ikai fakafe‘unga ‘etau ngāue‘aki iá.

^ pal. 67 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘a mo e tokoto falemahakí, ko ha tokoua ‘okú ne kei kau ki he lova faka-Kalisitiané ‘aki ‘ene faifakamo‘oni ki he tokotaha tauhí.