Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 6

‘Oku ‘Ofa Lahi ‘a Sihova, ko ‘Etau Tamaí, ‘Iate Kitautolu

‘Oku ‘Ofa Lahi ‘a Sihova, ko ‘Etau Tamaí, ‘Iate Kitautolu

“Kuo pau leva ke peheni ho‘omou lotú: ‘Ko ‘emau Tamai.’”​—MĀT. 6:9.

HIVA 11 ‘Ai ‘a e Loto ‘o Sihová ke Fiefia

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā na‘e fiema‘u ke fai ‘i he fakaofiofi ki ha tu‘i ‘o Pēsia?

SIOLOTO atu ‘okú ke mo‘ui ‘i he ta‘u ‘e 2,500 nai kuo maliu atú ‘i Pēsia. ‘Okú ke loto ke lea ki he tu‘i ‘o e fonuá fekau‘aki mo ha me‘a, ko ia ‘okú ke fononga ki he kolo fakatu‘i ko Sūsaní. Ka ki mu‘a ke ke lea ki he tu‘í, kuo pau ke ke ma‘u ha ngofua meiate ia. He ka ‘ikai ‘e lava ke mole ai ho‘o mo‘uí!—‘Ēseta 4:11.

2. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ongo‘i fekau‘aki mo e fakaofiofi kia Sihová?

2 He fakamālō ē ko kitautolu ‘i he ‘ikai hangē ‘a Sihova ko e tu‘i Pēsia ko iá! Ko Sihova ‘okú ne mā‘olunga mama‘o ange ‘i ha pule fakaetangata pē, pea neongo ia ‘okú ne talitali lelei kitautolu ‘i ha fa‘ahinga taimi pē. ‘Okú ne loto ke tau ongo‘i tau‘atāina ke fakaofiofi kiate ia. Ko e fakatātaá, neongo ‘oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e ngaahi hingoa fakalakanga mā‘olunga hangē ko e Tokotaha-Fakatupu Ma‘ongo‘onga, Māfimafi-Aoniu mo e ‘Eiki Hau, ‘okú ne fakaafe‘i kitautolu ke ui kiate ia ‘o ngāue‘aki ‘a e kupu‘i lea anga-maheni ko e “Tamai.” (Māt. 6:9) He maongo ē kiate kitautolu ‘a e loto ‘a Sihova ke tau vakai ange kiate ia ‘i ha founga māfana mo fekoekoe‘i pehē!

3. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau ui ‘a Sihova ko e “Tamai,” pea ko e hā ‘e lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

3 ‘Oku fe‘ungamālie ke ui ‘a Sihova ko e “Tamai”—ko ia ‘a e Matavai ‘o ‘etau mo‘uí. (Saame 36:9) Koe‘uhi ko ia ‘etau Tamaí, ‘oku tau ma‘u ha fatongia ke talangofua kiate ia. ‘I he‘etau fai ‘a e me‘a ‘okú ne kole maí, te tau fiefia ‘i he ngaahi tāpuaki fakaofo. (Hep. 12:9) Ko e ngaahi tāpuaki ko iá ‘oku kau ai ‘a e mo‘ui ta‘engata, tatau ai pē ‘i hēvani pe ‘i māmani. ‘Oku tau toe ma‘u ‘a e ngaahi ‘aonga he taimí ni. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘oku hoko ai ‘a Sihova ko ha Tamai ‘ofa he taimí ni pea mo e ‘uhinga ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i he‘ikai ‘aupito ke ne li‘aki kitautolu ‘i he kaha‘ú. Ka ko e ‘uluakí, tau lāulea angé ki he ‘uhinga ‘oku lava ke tau tuipau ai ‘oku ‘ofa lahi mo tokanga mai ‘etau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu.

KO SIHOVA KO HA TAMAI ‘OFA MO TOKANGA

‘Oku loto ‘a Sihova ke ofi mai kiate kitautolu, ‘o hangē pē ko e loto ‘a ha tamai tokanga ke ofi ki he‘ene fānaú (Sio ki he palakalafi 4)

4. Ko e hā ‘oku faingata‘a ai ki he ni‘ihi ke vakai kia Sihova ko ‘enau Tamaí?

4 ‘Oku faingata‘a ke ke fakakaukau atu ki he ‘Otuá ko ha‘o Tamai? Ko e ni‘ihi ‘oku nau ongo‘i valevale fau pea ‘ikai hanau mahu‘inga ‘i hono fakahoa atu kia Sihová. ‘Oku ‘ikai ke nau tui ‘oku tokanga ange ‘a e ‘Otua Māfimafi-Aoniú kiate kinautolu ‘i he tu‘unga tāutahá. Neongo ia, ‘oku ‘ikai loto ‘etau Tamai ‘ofá ke tau ongo‘i pehē. Na‘á ne foaki mai ‘a e mo‘uí pea loto ke tau ma‘u ha vaha‘angatae mo ia. Hili hono fakahaa‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e mo‘oni ko ení, na‘á ne fakamatala‘i ki he‘ene kau fanongo ‘i ‘Atenisí ko Sihova “‘oku ‘ikai te ne mama‘o mei ha taha ‘o kitautolu.” (Ngā. 17:24-29) ‘Oku loto ‘a e ‘Otuá ke talanoa ange kiate ia ‘a e toko taha taki taha ‘o kitautolu ‘o hangē tofu pē ko e talanoa tau‘atāina ‘a ha ki‘i tama ki he‘ene mātu‘a ‘ofa mo tokangá.

5. Ko e hā ‘oku tau ako mei he hokosia ‘a ha tuofefine Kalisitiane ‘e taha?

5 ‘E faingata‘a nai ki he ni‘ihi ke vakai kia Sihova ko ‘enau Tamai koe‘uhí na‘e si‘i pe ‘ikai fakahaa‘i ange ‘e he‘enau tamai fakaetangatá ha ‘ofa mo e anga-lelei. Fakakaukau ki he fakamatala ha tuofefine Kalisitiane ‘e taha. “Na‘e mātu‘aki anga-fakamamahi ‘eku tamaí,” ko ‘ene leá ia. “‘I he‘eku kamata ako ‘a e Tohi Tapú, na‘e faingata‘a kiate au ke fakakaukau ki ha Tamai fakahēvani. Ka ‘i he hili ‘eku ‘ilo‘i ‘a Sihová, na‘e liliu kotoa ia.” ‘Okú ke ma‘u ha ongo‘i meimei tatau? Kapau ko ia, fakapapau‘i ‘e lava foki ke hoko ‘a Sihova ko e Tamai lelei taha ‘e lava ke ke ma‘ú.

6. Fakatatau ki he Mātiu 11:27, ko e hā ‘a e founga ‘e taha kuo tokoni‘i ai ‘e Sihova kitautolu ke vakai kiate ia ko ‘etau Tamai ‘ofa?

6 Ko e founga ‘e taha kuo tokoni‘i ai ‘e Sihova kitautolu ke vakai kiate ia ko ‘etau Tamai ‘ofá ko hono ‘ai ke hiki ‘a e ngaahi lea mo e tō‘onga ‘a Sīsuú ‘i he Tohi Tapú. (Lau ‘a e Mātiu 11:27.) Na‘e tapua haohaoa mai ‘e Sīsū ‘a e ‘ulungaanga ‘ene Tamaí he na‘e lava ke ne pehē: “‘Ilonga ‘a ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ‘a e Tamaí.” (Sione 14:9) Na‘e fa‘a lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ngafa ‘oku fakahoko ‘e Sihova ko ha Tamaí. ‘I he Kōsipeli ‘e faá ‘ata‘atā pē, na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e kupu‘i lea “Tamai” ‘o tu‘o 165 nai ‘i he fekau‘aki mo Sihová. Ko e hā na‘e toutou lea ai ‘a Sīsū fekau‘aki mo Sihová? Ko e ‘uhinga ‘e taha ke fakatuipau‘i nai ai ‘a e kakaí ko Sihova ko ha Tamai ‘ofa.—Sione 17:25, 26.

7. Ko e hā ‘oku tau ako fekau‘aki mo Sihova mei he anga ‘ene fakafeangai ki hono ‘Aló?

7 Fakakaukau ki he me‘a ‘oku tau ako fekau‘aki mo Sihova mei he anga ‘ene fakafeangai ki hono ‘Aló, ‘a Sīsū. Na‘e fanongo ma‘u pē ‘a Sihova ki he lotu ‘a Sīsuú. Na‘e ‘ikai ngata pē ‘ene fanongo ki he lotu ‘a Sīsuú ka na‘á ne toe tali foki ia. (Sione 11:41, 42) Neongo pe ko e hā ha ‘ahi‘ahi na‘e fehangahangai mo Sīsū, na‘e lava ke ne ongo‘i ‘a e ‘ofa mo e poupou ‘ene Tamaí.—Luke 22:42, 43.

8. ‘I he founga fē na‘e tokonaki ai ‘a Sihova ma‘a Sīsuú?

8 Na‘e lāu‘ilo ‘a Sīsū ko ‘ene Tamaí ko e Matavai mo e Tokotaha-Fakatolonga ia ‘ene mo‘uí ‘i he‘ene pehē: ‘Ko ‘eku mo‘uí koe‘uhi ko e Tamaí.’ (Sione 6:57) Na‘e falala kakato ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí, pea na‘e tokonaki ‘e Sihova ‘ene ngaahi fiema‘u fakamatelié. Ko e mahu‘inga tahá, na‘e tokanga‘i fakalaumālie ‘e Sihova ‘a Sīsū.—Māt. 4:4.

9. Na‘e anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e Sihova ‘ene hoko ko ha Tamai ‘ofa mo tokanga kia Sīsuú?

9 ‘I he tu‘unga ko ha Tamai ‘ofa, na‘e fakapapau‘i ‘e Sihova na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū na‘á ne ma‘u ‘a e poupou ‘ene Tamaí. (Māt. 26:53; Sione 8:16) Neongo na‘e ‘ikai ke malu‘i ‘e Sihova ‘a Sīsū mei he kovi kotoa pē, na‘á Ne tokoni‘i ia ke kātekina ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí. Na‘e fakapapau‘i ‘e Sīsū ko ha faingata‘a pē na‘á ne tofanga nai ai ‘e fakataimi pē. (Hep. 12:2) Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sihova na‘á ne tokanga kia Sīsū ‘aki ‘ene fanongo kiate ia, tokonaki ma‘ana, ako‘i ia pea poupou‘i ia. (Sione 5:20; 8:28) Tau vakai he taimí ni ki he founga hono tokanga‘i kitautolu ‘e he‘etau Tamai fakahēvaní ‘i he ngaahi founga meimei tatau.

ANGA HONO TOKANGA‘I KITAUTOLU ‘E HE‘ETAU TAMAI ‘OFÁ

Ko ha tamai fakaetangata ‘ofa ‘okú ne (1) fanongo, (2) tokonaki, (3) ako‘i pea (4) malu‘i ‘ene fānaú. Ko ‘etau Tamai fakahēvani ‘ofá ‘okú ne tokanga mai kiate kitautolu ‘i he founga meimei tatau (Sio ki he palakalafi 10-15) *

10. Fakatatau ki he Saame 66:19, 20, ‘oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘okú ne ‘ofa mai kiate kitautolú?

10 ‘Oku fanongo mai ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú. (Lau ‘a e Saame 66:19, 20.) ‘Oku ‘ikai ke ne loto ke fakangatangata ‘etau ngaahi lotú; ‘okú ne faka‘ai‘ai kitautolu ke lotu ma‘u pē. (1 Tes. 5:17) ‘Oku lava ke tau fakaofiofi anga-faka‘apa‘apa ki hotau ‘Otuá ‘i ha fa‘ahinga taimi pē, tatau ai pē pe ‘oku tau ‘i fē. ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke ne fu‘u femo‘uekina ke fanongo mai; ‘okú ne faingamālie ma‘u pē mo tokanga mai. ‘I he‘etau hounga‘ia ‘i he fanongo mai ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú, ‘oku tau ‘unu‘unu ofi kiate ia. Na‘e pehē ‘e he tokotaha-tohi-sāmé, “‘Oku ou ‘ofa kia Sihova, koe‘uhi ‘okú ne fanongo ki hoku le‘ó.”—Saame 116:1.

11. ‘Oku anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú?

11 ‘Oku ‘ikai ngata pē ‘a e fanongo mai ‘etau Tamaí ki he‘etau ngaahi lotú ka ‘okú ne toe tali ia. ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “‘Ilonga ha me‘a ‘oku tau kole ‘o fakatatau ki hono finangaló, ‘okú ne fanongo mai kiate kitautolu.” (1 Sio. 5:14, 15) Ko e mo‘oni, he‘ikai nai ke tali ‘e Sihova ‘etau ngaahi lotú ‘i he founga ‘oku tau ‘amanekiná. ‘Okú ne ‘ilo ‘a e me‘a ‘oku lelei taha kiate kitautolú, ko ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ko ‘ene talí ko e ‘ikai pe ‘okú ne loto ke tau tatali.—2 Kol. 12:7-9.

12-13. ‘I he ngaahi founga fē ‘oku fai ai ‘e he‘etau Tamai fakahēvaní ‘a e tokonaki ma‘a kitautolú?

12 ‘Oku tokonaki ‘a Sihova ma‘a kitautolu. ‘Okú ne fai ‘a e me‘a ‘okú ne fiema‘u ke fai ‘e he ngaahi tamai kotoa pē. (1 Tīm. 5:8) ‘Okú ne tokanga ki he ngaahi fiema‘u fakamatelie ‘ene fānaú. ‘Oku ‘ikai ke ne loto ke tau loto-mo‘ua fekau‘aki mo ‘etau me‘akai, vala pe nofo‘anga. (Māt. 6:32, 33; 7:11) ‘I he tu‘unga ko ha mātu‘a ‘ofa, kuo a‘u ‘o fokotu‘utu‘u ‘e Sihova ke fakalato ‘a e kotoa ‘etau ngaahi fiema‘u ‘i he kaha‘ú.

13 Ko e me‘a mahu‘inga tahá, ‘oku tokonaki ‘e Sihova ‘etau ngaahi fiema‘u fakalaumālié. Fakafou ‘i he‘ene Folofolá, kuó ne fakae‘a mai ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo ia tonu, ko ‘ene taumu‘á, ‘uhinga ‘o e mo‘uí mo e kaha‘ú. Na‘á ne fakahaa‘i mai ‘a e tokanga fakafo‘ituitui ‘i he‘etau kamata ako ‘a e mo‘oní, ‘o ngāue‘aki ‘etau mātu‘á pe ko ha tokotaha matu‘otu‘a kehe ke tokoni‘i kitautolu ke hoko ‘o ‘ilo‘i ia. Pea ‘oku hokohoko atu ke tau ma‘u ‘a e tokoni lelei mei he kau mātu‘a anga-‘ofa ‘i he fakataha‘angá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine matu‘otu‘a kehé. Tānaki atu ki aí, ‘oku ako‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou ‘i he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá, ‘a ia ‘oku tau ako fakataha ai mo hotau fāmili fakalaumālié. ‘I he foungá ni mo e ngaahi founga kehe, ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘e Sihova ‘ene tokanga fakaetamaí kiate kitautolu kotoa.—Saame 32:8.

14. Ko e hā ‘oku ako‘i ai kitautolu ‘e Sihová, pea ‘oku anga-fēfē ‘ene fai iá?

14 ‘Oku ako‘i kitautolu ‘e Sihova. ‘I he ‘ikai ke hangē ko Sīsuú, ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ko ia ko e konga hono ako‘i kitautolú, ko hono akonaki‘i kitautolu ‘e he‘etau Tamai ‘ofá ‘o ka fiema‘u. ‘Oku fakamanatu mai ‘e he‘ene Folofolá: “Ko kinautolu ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová ‘okú ne akonaki‘i.” (Hep. 12:6, 7) ‘Oku akonaki‘i kitautolu ‘e Sihova ‘i he ngaahi founga lahi. Ko e fakatātaá, ‘oku tau lau nai ha me‘a ‘i he‘ene Folofolá pe fanongo ki ha me‘a ‘i he‘etau fakatahá ‘e fakatonutonu nai ai kitautolu. Pe ko e tokoni nai ‘oku tau fiema‘ú ‘oku ha‘u ia mei he kau mātu‘á. Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e foungá, ko e akonaki ‘a Sihová ‘oku makatu‘unga ma‘u pē ‘i he ‘ofa.—Sel. 30:11.

15. ‘I he ngaahi founga fē ‘oku malu‘i ai kitautolu ‘e Sihová?

15 ‘Oku poupou‘i kitautolu ‘e Sihova lolotonga ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí. Hangē pē ko hono poupou‘i ‘e ha tamai fakaetangata tokanga ‘ene fānaú lolotonga ‘a e taimi faingata‘á, ko ‘etau Tamai fakahēvaní ‘okú ne poupou‘i kitautolu lolotonga ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí. ‘Okú ne ngāue‘aki hono laumālie mā‘oni‘oní ke malu‘i kitautolu mei he maumau fakalaumālié. (Luke 11:13) ‘Oku toe malu‘i fakaeongo kitautolu ‘e Sihova. Ko e fakatātaá, ‘okú ne ‘omai ha ‘amanaki fakaofo. Ko e ‘amanaki ko ia ki he kaha‘ú ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke kātekina ‘a e ngaahi faingata‘á. Fakakaukau ki heni: Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e kovi ‘oku hoko mai kiate kitautolú, ko ‘etau Tamai ‘ofá te ne to‘o atu ha kovi pē ‘oku tau fehangahangai mo ia. Neongo pe ko e hā ha ‘ahi‘ahi ‘oku tau fehangahangai mo ia ‘oku fakataimi pē, ka ko e ngaahi tāpuaki ‘oku ‘omai ‘e Sihová ‘oku ta‘engata ia.—2 Kol. 4:16-18.

HE‘IKAI ‘AUPITO LI‘AKI KITAUTOLU ‘E HE‘ETAU TAMAÍ

16. Ko e hā na‘e hoko ‘i he talangata‘a ‘a ‘Ātama ki he‘ene Tamai ‘ofá?

16 ‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘a e ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kitautolú ‘i he anga ‘ene fakafeangai ki he ngaahi palopalema na‘e fuofua malanga hake ‘i hono fāmili fakaemāmaní. ‘I he talangata‘a ‘a ‘Ātama ki he‘ene Tamai fakahēvaní, na‘e mole ai meiate ia hono tu‘unga ‘i he fāmili fiefia ‘a Sihová pea mo hono hakó. (Loma 5:12; 7:14) Kae kehe, na‘e fai ‘e Sihova ha me‘a ke tokoni.

17. Hili ‘a e angatu‘u ‘a ‘Ātamá, ko e hā leva na‘e fai ‘e Sihová?

17 Na‘e tautea‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ātama, ka na‘e ‘ikai ke ne li‘aki ‘a e hako te‘eki fanau‘i ‘o ‘Ātamá ke ta‘e‘iai ha‘anau ‘amanaki. Na‘á ne tala‘ofa leva ko e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá ‘e toe fakafoki mai ki hono fāmilí. (Sēn. 3:15; Loma 8:20, 21) Na‘e fokotu‘utu‘u eni ‘e Sihova ‘o makatu‘unga ‘i he feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Alo ‘ofeiná, ‘a Sīsū. ‘I hono foaki ‘e Sihova hono ‘Aló koe‘uhi ko kitautolú, na‘á ne fakamo‘oni‘i ai ‘ene ‘ofa lahi mai kiate kitautolú.—Sione 3:16.

Kapau kuo tau hē mei he ‘Otuá ka ‘oku tau fakatomala, ko ‘etau Tamai ‘ofá, ‘a Sihova, ‘okú ne mateuteu mo loto-lelei ke talitali lelei kitautolu (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘oku loto ‘a Sihova ke tau hoko ko ‘ene fānau, neongo kapau kuo tau hē meiate ia?

18 Neongo ‘oku tau ta‘ehaohaoa, ‘oku loto ‘a Sihova ke tau kau ki hono fāmilí, pea ‘oku ‘ikai ‘aupito ke ne lau kitautolu ko ha kavenga. Te tau fakalotomamahi‘i nai ia pe hē meiate ia ‘i ha ki‘i taimi, ka ‘oku ‘ikai fo‘i ‘a Sihova ‘iate kitautolu. Na‘e fakatātaa‘i ‘e Sīsū ‘a e lahi ‘o e tokanga fakaetamai ‘a Sihová ‘i he talanoa ki he foha na‘e molé. (Luke 15:11-32) Ko e tamai ‘i he talanoa fakatātā ko iá na‘e ‘ikai ‘aupito ke siva ‘ene ‘amanaki ‘e toe foki mai hono fohá. ‘I he toe foki mai ‘a e fohá ki ‘apí, na‘e talitali vēkeveke ia ‘e he tamaí. Kapau kuo tau hē meia Sihova ka ‘oku tau fakatomala, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ko ‘etau Tamai ‘ofá ‘okú ne mateuteu mo loto-lelei ke talitali lelei kitautolu.

19. ‘E anga-fēfē hono fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e maumau na‘e fakatupunga ‘e ‘Ātamá?

19 ‘E fakalelei‘i ‘e he‘etau Tamaí ‘a e maumau kotoa na‘e fakatupunga ‘e ‘Ātamá. Hili ‘a e angatu‘u ‘a ‘Ātamá, na‘e fili ‘a Sihova ke ohi ‘a e toko 144,000 mei he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a ia te nau ngāue ko e ngaahi tu‘i mo e taula‘eiki ‘i hēvani mo hono ‘Aló. Ko Sīsū mo e fa‘ahinga ‘e kaungāpule mo iá te nau tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá ke nau hoko ‘o haohaoa ‘i he māmani fo‘oú. Hili ‘enau lava‘i ‘a e ‘ahi‘ahi faka‘osi ‘o e talangofuá, ‘e ‘oange ‘e he ‘Otuá kiate kinautolu ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Ko ‘etau Tamaí te ne ma‘u leva ‘a e fiemālie ‘i he vakai ki he fonu ‘a e māmaní ‘i hono ngaahi foha mo e ‘ofefine haohaoá. He taimi lāngilangi‘ia ē ko ia!

20. ‘I he ngaahi founga fē kuo fakahaa‘i mai ai ‘e Sihova ‘ene ‘ofa lahi kiate kitautolú, pea ko e hā ‘e lāulea ki ai ‘i he kupu hokó?

20 Kuo fakahaa‘i ‘e Sihova ‘okú ne ‘ofa lahi mai kiate kitautolu. Ko ia ‘a e Tamai lelei tahá. ‘Okú ne fanongo ki he‘etau ngaahi lotú pea tokonaki mai ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘ú, fakamatelie mo fakalaumālie. ‘Okú ne ako‘i mo poupou‘i kitautolu. ‘Oku toe ‘i ai foki mo ‘ene ngaahi tāpuaki fakaofo ‘oku tuku tauhi mai kiate kitautolu. He fakalotomāfana ē ke ‘ilo ‘oku ‘ofa mo tokanga mai ‘etau Tamaí kiate kitautolu! Ko ‘etau kupu hokó ‘e lāulea ai ki he ngaahi founga ‘e lava ke tau fakafeangai ai ki he‘ene ‘ofá ‘i he tu‘unga ko ‘ene fānau.

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

^ pal. 5 ‘Oku tau fa‘a fakakaukau kia Sihova ko hotau Tokotaha-Fakatupu mo e Pule Fakaleveleva. Ka ‘oku tau ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke vakai kiate ia ko ha Tamai ‘ofa mo tokanga. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he ngaahi ‘uhinga ko iá. Te tau toe ako ki he ‘uhinga ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ai he‘ikai ‘aupito ke li‘aki kitautolu ‘e Sihova.

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku ‘asi ‘i he fakatātā ‘e faá ha tamai mo ‘ene ki‘i tama: ‘Oku fanongo tokanga ha tamai ki hono fohá, tokonaki ‘e ha tamai ‘a e fiema‘u hono ‘ofefiné, ako‘i ‘e ha tamai hono fohá, pea fakafiemālie‘i ‘e ha tamai hono fohá. Ko e fakatātā ‘o e to‘ukupu ‘o Sihová ‘i mui he fakatātā ‘e fā ko ení ‘oku fakamanatu mai ai ko Sihová ‘okú ne tokanga mai kiate kitautolu ‘i he founga meimei tatau.