Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 7

‘Oku Tau ‘Ofa Lahi, kia Sihova, ko ‘Etau Tamaí

‘Oku Tau ‘Ofa Lahi, kia Sihova, ko ‘Etau Tamaí

“‘Oku tau ‘ofá, koe‘uhi na‘e tomu‘a ‘ofa mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu.”—1 SIO. 4:19.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā hono ‘uhinga na‘e fakaava mai ai ‘e Sihova ‘a e faingamālie ke tau hoko ko ha konga hono fāmilí pea na‘e anga-fēfē?

KUO fakaafe‘i mai ‘e Sihova kitautolu ke kau ‘i hono fāmili ‘o e kau lotú. He fakaafe fakaofo ē ko ia! Ko hotau fāmilí ‘oku fa‘u‘aki ‘a e fa‘ahinga kuo nau fakatapui kinautolu ki he ‘Otuá pea ngāue‘i ‘a e tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Aló. ‘Oku tau ma‘u ha fāmili fiefia. ‘Oku tau fiefia ‘i ha mo‘ui mohu ‘uhinga he taimí ni, pea ‘oku tau fiefia ‘i he ‘amanaki atu ki ha mo‘ui ta‘engata—tatau ai pē ‘i hēvani pe ‘i he Palataisi ‘i he māmaní.

2 Na‘e ue‘i ‘e he ‘ofá ‘a Sihova ke ne fakaava mai ‘a e faingamālie kiate kitautolu ke hoko ko ha konga hono fāmilí neongo na‘e hoko ia ko ha fu‘u mole lahi kiate ia. (Sione 3:16) Na‘e ‘fakatau mai kitautolu ‘aki ha totongi.’ (1 Kol. 6:20) Fakafou ‘i he huhu‘í, na‘e ‘ai ‘e Sihova ke malava ke tau ma‘u ha vaha‘angatae māfana mo ia. ‘Oku tau ma‘u ‘a e monū ke talanoa ki he Tokotaha lahi taha ‘i he ‘univēsí ko ha Tamai. Pea hangē ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á, ko Sihova ‘a e Tamai lelei tahá.

3. Ko e hā nai ‘a e fehu‘i te tau ‘eké? (Sio foki ki he puha “ ‘Oku Fakatokanga‘i Au ‘e Sihova?”)

3 Hangē ko e tokotaha-tohi Tohi Tapu ‘e taha, te tau ‘eke nai: “Ko e hā te u totongi kia Sihova ki he lelei kotoa kuó ne fai ma‘akú?” (Saame 116:12) Ko e talí he‘ikai ‘aupito lava ke tau totongi fakafoki ki he‘etau Tamai fakahēvaní. Neongo ia, ‘oku ue‘i kitautolu ke ‘ofa kiate ia. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “‘Oku tau ‘ofá, koe‘uhi na‘e tomu‘a ‘ofa mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu.” (1 Sio. 4:19) ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau fakahaa‘i ai ki he‘etau Tamai fakahēvaní ‘oku tau ‘ofa kiate iá?

NOFO OFI KIA SIHOVA

‘Oku tau fakahaa‘i ‘a e lahi ‘etau ‘ofa ki he‘etau Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova, ‘aki ‘etau nofo ofi kiate ia ‘i he lotu, talangofua kiate ia pea tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke ‘ofa kiate ia (Sio ki he palakalafi 4-14)

4. Fakatatau ki he Sēmisi 4:8, ko e hā ‘oku totonu ai ke tau feinga ke ‘unu‘unu ofi kia Sihová?

4 ‘Oku loto ‘a Sihova ke tau ‘unu‘unu ofi ange kiate ia pea fetu‘utaki ange kiate ia. (Lau ‘a e Sēmisi 4:8.) ‘Okú ne ekinaki mai ke tau “kītaki ‘i he lotú,” pea ‘okú ne faingamālie he taimi kotoa pē. (Loma 12:12) ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke ne fu‘u femo‘uekina pe fu‘u hela‘ia ke fanongo mai kiate kitautolu. Ko ia ai, ‘oku tau fanongo kiate ia ‘aki hono lau ‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, fakataha mo e ‘ū tohí ‘o tokoni‘i ai kitautolu ke mahino‘i ia. ‘Oku tau toe fanongo kiate ia ‘aki ‘etau tokangataha ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Hangē pē ko e tokoni ‘a e fetu‘utaki leleí ke vāofi ‘a e fānaú mo ‘enau mātu‘á, ko e fetu‘utaki ma‘u pē mo Sihová ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke nofo ofi kiate ia.

Sio ki he palakalafi 5

5. ‘E lava fēfē ke tau fakalelei‘i ‘a e founga ‘o ‘etau lotú?

5 Fakakaukau fekau‘aki mo e founga ho‘o fetu‘utaki mo e ‘Otuá. ‘Oku loto ‘a Sihova ke tau hua‘i ange hotau lotó kiate ia fakafou ‘i he lotu. (Saame 62:8) ‘Oku lelei ke tau ‘eke hifo ‘a e fehu‘i ko ení: ‘‘Oku hehema ‘eku ngaahi lotú ke ako ma‘uloto pē pe ‘oku ha‘u mo‘oni ia mei hoku lotó?’ ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘okú ke ‘ofa lahi kia Sihova, pea ‘okú ke loto ke tauhi ke mālohi ho vaha‘angatae mo iá. Ke fai iá, kuo pau ke ke fetu‘utaki ma‘u pē mo ia. Talanoa fekoekoe‘i mo ia. Vahevahe ho‘o fiefiá mo e mamahí kiate ia. Hoko ‘o falala pau ‘e lava ke ke kole tokoni kiate ia.

6. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke nofo ofi ai ki he‘etau Tamai fakahēvaní?

6 Kuo pau ke tau tauhi ma‘u ha fakakaukau hounga‘ia, ka tau nofo ofi ai ki he‘etau Tamai fakahēvaní. ‘Oku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne tohi: “He lahi fau ē ko e ngaahi me‘a kuó ke faí, ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, ‘a ho‘o ngaahi ngāue fakaofó mo ho‘o ngaahi fakakaukau kiate kimautolú. ‘Oku hala‘atā ha me‘a ‘e lava ke fakahoa atu kiate koe; kapau te u feinga ke talanoa pe lea ‘o fekau‘aki mo ia, ‘e fu‘u lahi fau ia ke u fakalau!” (Saame 40:5) ‘Oku tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ongo‘i hounga‘iá pē; ‘oku tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia kia Sihová fakafou ‘i he‘etau leá mo e tō‘ongá. ‘Oku ‘ai heni ke tau hoko ‘o kehe mei he tokolahi ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘a ia ko e kakaí ‘oku nau ta‘ehounga‘ia ‘i he me‘a kotoa kuo fai ‘e he ‘Otuá ma‘a kinautolú. Ko hono mo‘oní, ko ha faka‘ilonga ‘e taha ‘o ‘etau mo‘ui ‘i he “ngaahi ‘aho faka‘osí” ko e kakaí te nau ta‘ehounga‘ia. (2 Tīm. 3:1, 2) ‘Ofa ke ‘oua ‘aupito te tau ohi ‘a e tō‘onga ko iá!

7. Ko e hā ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

7 ‘Oku ‘ikai loto ‘a e ngaahi mātu‘á ke kē ‘enau fānaú ka ke nau hoko ko e ngaahi kaume‘a. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku loto ‘a Sihova ki he‘ene fānaú ke nau fetaulaki lelei ko e ngaahi kaume‘a. Ko hono mo‘oní, ko ‘etau fe‘ofa‘akí ‘oku faka‘ilonga‘i ai kitautolu ko e kau Kalisitiane mo‘oni. (Sione 13:35) ‘Oku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne tohi: “Hono ‘ikai lelei pea hono ‘ikai faka‘ofo‘ofa ke nofo fakataha ‘a e fanga tokouá ‘o fā‘ūtaha!” (Saame 133:1) ‘I he‘etau ‘ofa ‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ai kia Sihova ‘oku tau ‘ofa kiate ia. (1 Sio. 4:20) Hono ‘ikai faka‘ofo‘ofa ke hoko ko ha konga ‘o e fāmili ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘a ia ‘oku nau “feangalelei‘aki, manava‘ofa kaungāongo‘i”!—‘Ef. 4:32.

FAKAHAA‘I HO‘O ‘OFÁ ‘AKI ‘A E TALANGOFUA

Sio ki he palakalafi 8

8. Fakatatau ki he 1 Sione 5:3, ko e hā ‘a e ‘uhinga tefito ‘etau talangofua kia Sihová?

8 ‘Oku ‘amanekina ‘e Sihova ‘a e fānaú ke nau talangofua ki he‘enau mātu‘á, pea ‘okú ne ‘amanekina foki mo kitautolu ke tau talangofua kiate ia. (‘Ef. 6:1) ‘Okú ne tuha mo ‘etau talangofuá koe‘uhi ko ia ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú, Tokotaha-Fakatolonga ‘etau mo‘uí pea mo e tokotaha poto taha ‘i he kotoa ‘o e ngaahi mātu‘á. Kae kehe, ko e ‘uhinga tefito ‘etau talangofua kia Sihová ko ‘etau ‘ofa kiate iá. (Lau ‘a e 1 Sione 5:3.) Neongo ‘oku lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku totonu ke tau talangofua ai kia Sihová, ‘oku ‘ikai ke ne fakamālohi‘i kitautolu ke fai pehē. Na‘e ‘omai ‘e Sihova ‘a e me‘a‘ofa ‘o e tau‘atāina ke filí, ko ia ‘okú ne fiefia ‘i he taimi ‘oku tau fili ai ke talangofua kiate ia koe‘uhi ko ‘etau ‘ofa kiate iá.

9-10. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá pea mo‘ui ‘o fehoanaki mo iá?

9 ‘Oku loto ‘a e ngaahi mātu‘á ke malu ‘enau fānaú. Ko e ‘uhinga ia ‘oku nau fokotu‘u ai ‘a e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga, ‘a ia ‘oku ‘aonga ki he‘enau fānaú. ‘I he talangofua ‘a e fānaú ki he ngaahi fakahinohino ko iá, ‘oku nau fakahaa‘i ai ‘oku nau falala ki he‘enau ngaahi mātu‘á pea faka‘apa‘apa‘i kinautolu. Huanoa ange ai ‘a e mahu‘inga ke tau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘etau Tamai fakahēvaní pea mo‘ui ‘o fehoanaki mo ia. ‘I he‘etau fai peheé, ‘oku tau fakahaa‘i ai kia Sihova ‘oku tau ‘ofa mo faka‘apa‘apa kiate ia pea ‘oku tau ma‘u ‘aonga foki mei ai. (‘Ai. 48:17, 18) ‘I hono kehé, ko e fa‘ahinga ‘oku nau taliteke‘i ‘a Sihova mo ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘oku iku atu ki he kovi pē kiate kinautolu.—Kal. 6:7, 8.

10 ‘I he‘etau mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua kia Sihová, ‘oku tau malu‘i ai kitautolu mei ha maumau fakalaumālie, fakaesino mo fakaeongo. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e lelei taha ma‘a kitautolú. Ko Aurora, ‘oku nofo ‘i ‘Amelika, ‘okú ne pehē, “‘Oku ou ‘ilo‘i ko e talangofua kia Sihová ‘oku iku ma‘u pē ki he mo‘ui lelei taha ‘e ala ma‘ú.” ‘Oku mo‘oni ia kiate kitautolu kotoa. Kuo anga-fēfē ho‘o ma‘u ‘aonga mei he talangofua ki he tataki anga-‘ofa ‘a Sihová?

11. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú?

11 ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú ke talangofua, ‘o a‘u ki he taimi ‘oku faingata‘a ai ke fai peheé. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te tau fāinga ke talangofua kia Sihova, ka kuo pau ke tau tau‘i ma‘u pē ‘etau hehema ke faiangahalá. Na‘e kōlenga ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ki he ‘Otuá: “Langa‘i ‘iate au ha loto-lelei ke talangofua kiate koe.” (Saame 51:12) Ko Denise, ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u, ‘okú ne pehē, “Kapau ‘oku faingata‘a kiate au ke talangofua ki ha fekau ‘a Sihova, ‘oku ou lotu ki ha mālohi ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú.” ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i ‘e tali ma‘u pē ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga kole ko iá.—Luke 11:9-13.

TOKONI‘I ‘A E NI‘IHI KEHÉ KE ‘OFA KI HE‘ETAU TAMAÍ

12. Fakatatau ki he ‘Efesō 5:1, ko e hā ‘oku totonu ke tau faí?

12 Lau ‘a e ‘Efesō 5:1. ‘I he tu‘unga ko e “fānau ‘ofeina” ‘a Sihová, ‘oku tau fai hotau lelei tahá ke fa‘ifa‘itaki kiate ia. ‘Oku tau fa‘ifa‘itaki ki hono ngaahi ‘ulungāngá ‘aki ‘etau hoko ‘o anga-‘ofa, anga-lelei pea fa‘a fakamolemole ‘i he‘etau fakafeangai ki he ni‘ihi kehé. ‘I he taimi ‘oku sio ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá ki he‘etau tō‘onga leleí, ‘e ue‘i nai ai kinautolu ke ako lahi ange fekau‘aki mo ia. (1 Pita 2:12) ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga lelei ke fa‘ifa‘itaki ai ‘a e ngaahi mātu‘a Kalisitiané kia Sihova ‘i he founga ‘oku nau fakafeangai ai ki he‘enau fānaú. ‘I he‘enau fai pehē, ‘e loto nai ‘enau fānaú ke nau hoko ‘o kaume‘a mo ‘etau Tamai ‘ofá.

Sio ki he palakalafi 13

13. Ko e hā ‘oku fiema‘u kiate kitautolu ke tau hoko ai ‘o tokangatahá?

13 ‘Oku laukau‘aki ‘e ha ki‘i tama ‘ene tamaí pea ‘okú ne fiefia ke talanoa fekau‘aki mo ia. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku tau laukau‘aki ‘etau Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova, pea loto ke hoko ‘a e ni‘ihi kehé ‘o ‘ilo fekau‘aki mo ia. ‘I hotau lotó, ‘oku tau ongo‘i kotoa ‘o hangē ko Tu‘i Tēvitá, ‘a ia na‘á ne tohi: “Te u pōlepole ‘ia Sihova.” (Saame 34:2) Kae fēfē, kapau ‘oku tau manavasi‘i? ‘E lava fēfē ke tau hoko ‘o loto-lahi? ‘Oku tau hoko ‘o loto-lahi ‘i he taimi ‘oku tau tokangataha ai ki he lahi ‘o ‘etau ‘ai ke fiefia ‘a Sihová pea mo e lahi ‘o e ma‘u ‘aonga ‘a e ni‘ihi kehé mei he ako fekau‘aki mo iá. ‘E ‘omai ‘e Sihova ‘a e loto-to‘a ‘oku tau fiema‘ú. Na‘á ne tokoni‘i hotau fanga tokoua ‘i he ‘uluaki senitulí ke nau loto-lahi, pea te ne tokoni‘i foki mo kitautolu.—1 Tes. 2:2.

14. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘e ni‘ihi ‘oku mahu‘inga ai ke kau ‘i he ngāue ngaohi ākongá?

14 ‘Oku ‘ikai ke filifilimānako ‘a Sihova, pea ‘okú ne fiefia ‘i he vakai mai ‘oku tau ‘ofa ki he ni‘ihi kehé, neongo pe ko e hā nai honau puipuitu‘á. (Ngā. 10:34, 35) Ko e taha ‘o e founga lelei taha ‘e lava ke tau fakahaa‘i ai ‘etau ‘ofa ki he ni‘ihi kehé ko hono vahevahe atu ‘a e ongoongo leleí kiate kinautolu. (Māt. 28:19, 20) Ko e hā ‘e lava ke fakahoko ‘e he ngāue ko ení? Ko e fa‘ahinga ‘oku nau fanongo mai kiate kitautolú ‘e lava ke fakalelei‘i ‘enau mo‘uí he taimí ni pea ma‘u ‘a e ‘amanaki ke fiefia ‘i he mo‘ui ta‘engata ‘i he kaha‘ú.—1 Tīm. 4:16.

‘OFA KI HE‘ETAU TAMAÍ PEA FIEFIA

15-16. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ki he‘etau fiefiá?

15 Ko Sihová ko ha mātu‘a ‘ofa, ko ia ‘okú ne loto ke fiefia hono fāmilí. (‘Ai. 65:14) ‘Oku lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku lava ke tau fiefia ai he taimí ni, neongo ‘oku tau fehangahangai nai mo e faingata‘á. Ko e fakatātaá, ‘oku tau fakapapau‘i ‘oku ‘ofa lahi mai ‘etau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu. ‘Oku tau ma‘u ‘a e ‘ilo totonu fekau‘aki mo e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú. (Sel. 15:16) Pea ‘oku tau hoko ko ha konga ‘o ha fāmili makehe ‘oku fa‘u‘aki ‘a e kakai ‘oku nau ‘ofa kia Sihova, ‘ofa ‘i he‘ene ngaahi tu‘unga mā‘olunga fakae‘ulungāngá pea fe‘ofa‘aki.—Saame 106:4, 5.

16 ‘E lava ke tau nofo‘aki fiefia koe‘uhi ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘amanaki papau ko e mo‘uí ‘e toe lelei ange ‘i he kaha‘ú. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘e vavé ni ke to‘o kotoa atu ‘e Sihova ‘a e fulikivanú pea ‘i he malumalu ‘a e tataki hono Pule‘angá, ‘e toe fakafoki ‘a e māmaní ke hoko ko ha Palataisi. ‘Oku tau toe ma‘u mo e ‘amanaki fakaofo ko e fa‘ahinga kuo nau maté ‘e toe fokotu‘u mai ke mo‘ui pea fakataha mo honau ngaahi ‘ofa‘angá. (Sione 5:28, 29) He me‘a fakafiefia ē ko ia! Pea hiliō ‘i he me‘a kotoa, ‘oku tau fakapapau‘i ‘oku vavé ni ki he fa‘ahinga kotoa ‘i hēvani mo māmaní ke nau ‘oatu ki he‘etau Tamai ‘ofá ‘a e lāngilangi, fakahīkihiki mo e lī‘oa ‘okú ne tuha mo iá.

HIVA 2 ‘Oku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

^ pal. 5 ‘Oku tau ‘ilo‘i ko ‘etau Tamaí, ‘a Sihova, ‘okú ne ‘ofa lahi mai kiate kitautolu pea kuó ne ‘omai kitautolu ki hono fāmili ‘o e kau lotú. ‘I he tali ki aí, ‘oku ue‘i kitautolu ke ‘ofa kiate ia. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘etau ‘ofa ki he‘etau Tamai tokangá? ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he ngaahi me‘a pau ‘e lava ke tau fai.