Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | ʻI HE MATE HA TAHA ʻOFEINA

ʻE Toe Moʻui ʻa e Maté!

ʻE Toe Moʻui ʻa e Maté!

Te ke manatuʻi nai ʻa Gail naʻe lave ki ai ʻi he kupu hokohoko ki muʻá, naʻá ne veiveiua pe ʻe matoʻo atu mei ai ʻa e mate hono husepānití, ʻa Rob. Neongo ia, ʻokú ne fakatuʻotuʻa atu ke toe sio kiate ia ʻi he māmani foʻou kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá. “Ko e konga Tohi Tapu ʻoku ou saiʻia aí,” ko ʻene laú ia “ko e Fakahā 21:3, 4.” ʻOku pehē: “Ko e ʻOtuá tonu te ne ʻiate kinautolu. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.”

ʻOku pehē ʻe Gail: “Ko e talaʻofa eni ki he tokotaha kotoa pē. ʻOku ou ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he faʻahinga ʻoku mole atu honau ngaahi ʻofaʻanga ʻi he maté ka ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ki he ʻamanaki te nau toe sio ki honau ngaahi ʻofaʻangá.” Naʻe ngāue ʻa Gail ʻo fehoanaki mo ʻene tuí ʻaki ʻene ngāue ko ha ʻevangeliō taimi-kakato, naʻá ne vahevahe ki hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú ʻa ia “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.”

Naʻe falala-pau ʻa Siope te ne toe moʻui

Te ke pehē nai, ‘ʻoku taʻemalava!’ Kae fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tangata ko Siopé. Naʻá ne puke lahi ʻaupito. (Siope 2:7) Neongo naʻe fakaʻamu ʻa Siope ke mate, naʻá ne kei falala pē ki he mālohi ʻo e ʻOtuá te ne toe fokotuʻu mai ia ke moʻui ʻi he māmaní. Naʻá ne falala-pau ʻaki ʻene pehē: “Taumaiā te ke fufu au i he faitoka, . . . Te ke ui, bea teu talia koe: he te ke holi ki he gaue a ho nima.” (Siope 14:13, 15PM) Naʻe falala-pau ʻa Siope ko hono ʻOtuá te ne manatua ia pea ʻokú ne holi ke toe fokotuʻu mai ia ke moʻui.

ʻE vavé ni ke fai ia ʻe he ʻOtuá—kia Siope mo e niʻihi taʻefaʻalaua—ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e māmaní ko ha palataisi. (Luke 23:42, 43) “ʻE ʻi ai ʻa e toetuʻu,” ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he Ngāue 24:15. “ʻOua ʻe ofo ʻi he meʻá ni,” ʻoku fakamoʻoniʻi mai ʻe Sīsū, “koeʻuhi ʻoku haʻu ʻa e houa ʻa ia ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono leʻó pea te nau hū mai ki tuʻa.” (Sione 5:28, 29) ʻE vakai ʻa Siope ko e talaʻofa ko ení ʻe fakahoko. Te ne maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e toe foki ki he “taimi talavou” pea ko hono kakanó ʻe “hulu ʻi ha tamasiʻi” ʻo taʻengata. (Siope 33:24, 25) Ko e meʻa tatau ʻe hoko ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tali mo houngaʻia ʻi he tokonaki faimeesi ʻa e ʻOtuá ki he toetuʻu ke moʻui ʻi he māmaní.

Kapau kuó ke mamahi ʻi he mate ha taha naʻá ke ʻofa ai, ko e fakamatala naʻa tau lāulea ki aí heʻikai malava nai ke ne toʻo kotoa hoʻo mamahí. Ka ʻi he fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú, te ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki moʻoni mo e mālohi ke kei hokohoko atu.—1 Tesalonaika 4:13.

Te ke saiʻia ke ako lahi ange ki he founga ke fekuki ai mo e mamahí? Pe ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi ʻe hangē ko eni “Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e koví mo e faingataʻá?” Kātaki ʻo ʻaʻahi ki heʻemau uepisaiti, jw.org, ke sio ki he founga ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohi Tapú ha fakafiemālie mo ha ngaahi tali ʻaonga.