Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | ʻI HE MATE HA TAHA ʻOFEINA

Fekuki mo Hoʻo Mamahí

Fekuki mo Hoʻo Mamahí

ʻOku lahi fau ʻa e faleʻi ʻo fekauʻaki mo e kaveinga ko ení. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tokoni ʻa e kotoa ʻo e faleʻi ko ení. Ko e tuʻunga ʻe taha, te ke fakatokangaʻi ko e niʻihi te nau faleʻi atu ke ʻoua ʻe tangi pe fakahāhā hoʻo ongoʻí ʻi ha faʻahinga founga. Ko e faʻahinga ʻe niʻihi te nau tala atu ke fai e tafaʻaki ʻe tahá pea fakaeʻa kotoa hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e vakai mafamafatatau, pea ʻoku poupouʻi ia ʻe he ngaahi fakatotolo ʻi onopōní.

ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi ʻoku ʻikai anga-maheni ki ha tangata ke tangi. Ka ʻoku fiemaʻu ke tangi, naʻa mo e ʻi he feituʻu kakaí? ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kau mataotao ki he ʻatamaí ko e tangí ko e konga anga-maheni ia ʻo e mamahí. Pea ko e mamahí, ʻe tokoni nai ia ke ke laka ki muʻa neongo e loto-mamahi lahi ʻokú ke fekuki mo iá. Kae kehe, ko e lōmekina ʻi he mamahí ʻe kaunga kovi kia koe. ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku hala pe ʻoku ʻikai anga-maheni ki ha tangata ke tangi. Fakakaukau kia Sīsū, ko ha fakatātā. ʻI he mate hono kaumeʻa ʻofeina ko Lāsalosí, naʻá ne tangi ʻi he ʻao ʻo e kakaí neongo naʻá ne malava ke toe fakafoki mai ʻa e maté.—Sione 11:33-35.

Ko e ʻitá ko e konga ia ʻo e mamahí, tautefito ki he taimi ʻoku hoko fakatuʻupakē ai ʻa e ngaahi meʻá, hangē ko e mate fakafokifā. ʻOku lahi e ʻuhinga ʻoku vave ai ke ʻita e tokotaha ʻoku huki tonu ai ʻa e mamahí, hangē ko e lea taʻefakakaukau ʻoku fai ʻe ha taha ʻoku tokaʻi lahi. “Naʻá ku taʻu 14 pē ʻi he taimi ne mate ai ʻeku tangataʻeikí,” ko e fakamatala ia e tangata ko Mike mei ʻAfilika Tonga. “ʻI he putú, naʻe pehē ʻe he faifekau ʻIngilaní ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá e kakai leleí pea ʻokú ne ʻave vave kinautolu. a Naʻe ʻai ai heni ke u ʻita lahi koeʻuhi ʻoku mau fiemaʻu ʻemau tamaí. Ko e taʻu eni ʻe 63 mei ai ʻoku ou kei mamahi pē.”

Fēfē ongoʻi halaiá? Tautefito ki he mate fakafokifaá, ʻe fakakaukau nai e tokotaha ʻoku huki tonu ai ʻa e faingataʻá, ‘Naʻe ʻikai ke mei hoko eni kapau pē naʻá ku fai ʻa e meʻa ko eé.’ Pe mahalo ko hoʻo fetaulaki fakaʻosi mo e tokotaha pekiá naʻá mo fakakikihi. ʻE toe ʻai eni ke ke ongoʻi halaia lahi.

Kapau ʻokú ke mamahi ʻi he ongoʻi halaiá mo e ʻitá, ʻoku mahuʻinga ke ʻoua ʻe tukulotoʻi ʻa e ongoʻi ko ení. ʻI hono kehé, talanoa ki ha kaumeʻa ʻe fanongo mo fakafiemālieʻi koe ko e ngaahi ongoʻi peheé ʻoku anga-maheni pē ia ki he faʻahinga ʻoku huki tonu ai ʻa e mamahí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.”—Palōveepi 17:17.

Ko e kaumeʻa lelei taha ʻoku lava ke maʻu ʻe he tokotaha ʻoku huki tonu ai ʻa e faingataʻá ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Lilingi ho lotó kiate ia ʻi he lotu koeʻuhi “ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Ko e toe meʻa ʻe taha, ʻokú ne talaʻofa ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fai ení ko ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí ʻe fakafiemālie ia ʻaki ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” (Filipai 4:6, 7) ʻIkai ko ia pē, fakaʻatā ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi koe ʻi hono fakaleleiʻi hoʻo tuʻungá fakafou ʻi heʻene Folofola fakafiemālié, ʻa e Tohi Tapú. Hiki ha ngaahi konga Tohi Tapu fakafiemālie. (Sio ki he  puhá.) Te ke loto nai ke manatuʻi ha niʻihi ʻo kinautolu. Ko e fakalaulauloto ki he fakakaukau ko iá ʻe tautefito ʻene tokoní ʻi he taimi poʻulí ʻi hoʻo tokotahá mo e faingataʻa ke maʻu ha mohe.—ʻAisea 57:15.

Ki muí ni mai, ko ha tangata taʻu 40, ʻa ia te tau fakahingoa ko Jack, naʻe mate hono malí ʻi he kanisā. Naʻe pehē ʻe Jack naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne fuʻu taʻelata ai. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻaonga ʻene fai ʻa e lotú. “ʻI he taimi naʻá ku lotu ai kia Sihová,” ko ʻene fakamatalá ia “naʻe ʻikai ʻaupito ke u ongoʻi taʻelata. Naʻá ku faʻa ʻā hake ʻi he lolotonga ʻo e poʻulí pea ʻikai lava ke u toe mohe. Hili ha lau mo fakalaulauloto ki ha ngaahi fakakaukau fakafiemālie ʻi he ngaahi konga Tohi Tapú pea toki huaʻi atu ʻeku ngaahi ongoʻí ʻi he lotu, naʻá ku ongoʻi ʻa e fiemālie mo e nonga lahi, ʻi he mālōlō lelei hoku lotó mo e ʻatamaí pea lava ke u mohe.”

Ko ha kiʻi fefine ko hono hingoá ko Vanessa naʻe mate ʻene fineʻeikí ʻi he puke lahi. Naʻá ne toe hokosia ʻa e mālohi ʻo e lotú. “ʻI he ngaahi taimi naʻá ku faingataʻaʻia taha aí,” ko ʻene leá ia, “ʻOku ou ui pē ki he huafa ʻo e ʻOtuá mo ʻalu noa pē hoku loʻimatá. Naʻe fanongo ʻa Sihova ki heʻeku ngaahi lotú pea faʻa ʻomai ʻa e mālohi ʻoku ou fiemaʻú.”

ʻOku faʻa faleʻi ʻa e kau tokoni ki he faʻahinga ʻoku huki tonu ai ʻa e faingataʻá ke nau kau ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pe ngāue ʻofa ʻaki honau taimí ke tokoni ki he koló. Ko hono fai ení ʻoku lava ke ʻoatu ai ʻa e fiefia mo fakasiʻisiʻi ʻa e mamahi ʻa e tokotahá. (Ngāue 20:35) Ko e kau Kalisitiane tokolahi kuo nau aʻusia moʻoni ʻa e faingataʻá kuo nau maʻu ʻa e nonga lahi ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.—2 Kolinitō 1:3, 4.

a ʻOku ʻikai ko ha akonaki Fakatohitapu eni. ʻOku fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú ʻa e tupuʻanga ʻe tolu ʻo e maté.​—Koheleti 9:11; Sione 8:44; Loma 5:12.