Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Ko hai e tamai ʻa Siosifá?

Ko Siosifa, ko ha tufunga ʻi Nāsaleti ko e tamai ohi ia ʻa Sīsuú. Ka ko hai e tamai ʻa Siosifá? Ko e tohi hohoko ʻo Sīsuú ʻi he Kōsipeli ʻa Mātiú naʻá ne fakahaaʻi mahino ko Sēkope, kae pehē ʻe Luke ko Siosifá ko e “foha ʻo Hēlai.” Ko e hā ʻoku faikehekehe aí?​—Luke 3:23; Mātiu 1:16.

ʻOku tau lau ʻi he tohi Mātiu: “Naʻe hoko ʻa Sēkope ko e tamai ia ʻa Siosifá,” naʻe ngāueʻaki ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ʻo fakahaaʻi ai ko Sēkopé ko e tamai moʻoni ia ʻa Siosifá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Mātiu ʻa e tamai moʻoni ʻa Siosifá, fakafou ʻi he laine fakatuʻi ʻo Tēvitá, ʻo aʻu ki he tokotaha naʻe totonu fakalao ki he taloní naʻe foaki ki he foha ohi ʻo Siosifá ʻa Sīsū.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he fakamatala ʻa Luké: “[Ko] Siosifa, ko e foha ʻo Hēlai.” Ko e fakamatala “foha ʻo,” ʻoku ʻuhinga ia ko e “foha ʻi he fono ʻo.” Ko ha tuʻunga meimei tatau ʻa ia ʻoku hā ʻi he Luke 3:27 ʻoku pehē ai ko Saletili ko ʻene tamai totonú ko Sēkonaia ʻoku fakahokohoko ko e “foha ʻo Nēlai.” (1 Kalonikali 3:17; Mātiu 1:12) Naʻe mali nai ʻa Saletili mo ha ʻofefine ʻo Nēlai naʻe ʻikai ke fakahaaʻi hono hingoá pea naʻá ne hoko ko hono foha ʻi he fonó. Naʻe ʻi he tuʻunga tatau mo Siosifa ko e “foha,” ʻo Hēlai ʻa ia naʻe mali mo e ʻofefine ʻo Hēlai ko Mele. Ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Luke ʻa e laine fakafāmili totonu ʻo Sīsuú “ʻo fakatatau ki he tukufakaholo fakaekakanó,” fakafou ʻi heʻene faʻē fakaekakano ʻa Mele. (Loma 1:3) ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha tuʻunga kehekehe ʻe ua mo ʻaonga ki he laine hohoko ʻo Sīsuú.

Ko e hā e ngaahi tupenu mo e meʻa fakalanu naʻe maʻu ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú?

Ko ha fulufuluʻi sipi naʻe maʻu ʻi ha ʻana ofi ki he Tahi Maté, taʻu ki muʻa ʻi he 135 T.S.

Ko e fulufuluʻi sipí naʻe ngāueʻaki lahi ia ko e ngaahi tupenu ʻi he Hahake Lotoloto ʻo e kuonga muʻá pea pehē ki he ngaahi fulufuluʻi kosí mo e kāmelí. Ko e tupenu anga-mahení ko e fulufuluʻi sipí, pea ʻoku faʻa lave ki ai ʻa e Tohi Tapú ki he sipi, fulufuluʻi sipi kuo tele. (1 Sāmiuela 25:2; 2 Tuʻi 3:4; Siope 31:20) Ko e Falakesí naʻe ngāueʻaki ia ke ngaohiʻaki e līneni, naʻe tupu ʻi ʻIsipite mo ʻIsileli. (Sēnesi 41:42; Siosiua 2:6) Ko e kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻe ʻikai nai ke nau tō vavae, ka ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi konga Tohi Tapú ʻi hono ngāueʻaki eni ʻi Pēsia. (ʻĒseta 1:6) Ko e siliká naʻe mamafa ʻaupito hono mahuʻingá, kae hangehangē naʻa nau hū mai eni fakafou ʻi he fefonongaʻaki ʻa e kau mesianiti mei he Hahake Mamaʻó.—Fakahā 18:11, 12.

“Ko e fulufuluʻi sipí naʻe lanu kehekehe, mei he lanu hinehina maʻá ki he lanu melomelo fakapōpōʻuli mo lanu vaivai,” ko e lau ia ʻa e tohi Jesus and His World. Tānaki atu ki aí, naʻe faʻa fakalanu ʻa e fulufuluʻi sipí. Ko ha meʻa fakalanu vaioleti naʻe mamafa hono mahuʻingá ʻa ia naʻe ngaohi mei ha fingota hangē ko e ʻelili tahí mo ha ʻakau kehekehe, aka, lauʻi ʻakau mo e ʻinisēkite naʻe ngāueʻaki ki hono ngaohi ʻa e ngaahi fakalanu kulokula, engeenga, pulū mo e ʻuliʻuli.