Skip to content

Skip to table of contents

LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA E MOʻUÍ

Naʻá Ku Ako ke Tokaʻi ʻa e Kakai Fefiné mo Au Tonu

Naʻá Ku Ako ke Tokaʻi ʻa e Kakai Fefiné mo Au Tonu
  • TAʻU FĀʻELEʻI: 1960

  • FONUA TUPUʻANGA: FALANISĒ

  • HISITŌLIA: FAKAMĀLOHI MAʻUNIMĀ HE FAITOʻO KONA TAPU, TAʻETOKAʻI KAKAI FEFINÉ

KO HOKU KUOHILÍ:

Naʻá ku tupu hake ʻi Mulhouse ko e tokelau hahake ʻo Falaniseé, ʻi ha kiʻi kulupu kengi fakamālohi. Ko ʻeku ngaahi hokosia ʻi heʻeku kei siʻí naʻe fonu ʻi he fekīhiaki fakafāmili. ʻI homau fāmilí, naʻe ʻikai tokaʻi e kakai fefiné pea tātaitaha ke fanongo ki haʻanau fokotuʻu. Naʻe akoʻi au ko e feituʻu pē ʻo e kakai fefiné ko peito mo tokangaʻi ʻa e kakai tangatá mo e fānaú.

Naʻe ʻikai faingofua ʻeku tupu haké. ʻI heʻeku taʻu hongofulú, ne mate ʻeku tangataʻeikí ko e tupu mei he ʻolokahōliká. Hili ha taʻu ʻe nima mei ai, naʻe taonakita hoku tokoua lahí. ʻI he taʻu tatau pē, naʻá ku sio tonu ʻi ha tāmate ʻi he felāuaki ʻa e fāmilí pea naʻe fuʻu fakaʻohovale ʻaupito. Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí naʻa nau akoʻi au ki hono ngāueʻaki ʻa e helé mo e meʻafaná ke ʻohofi ʻaki ha taha ʻi ha taimi pē ʻe fiemaʻu ai. Naʻe uesia au ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi talavou, pea kamata ke tā tatau hoku sinó mo faʻa inu.

ʻI hoku taʻu 16, naʻá ku inu ai ha hina pia ʻe 10-15 ʻi he ʻaho taki taha, pea fuoloa siʻi mei ai naʻe kamata ke u ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ke totongi ʻeku ngaahi moʻuá, naʻá ku fua ukamea peá u toe kaihaʻa. ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku faʻa ʻi pilīsone. ʻI hono fakakātoá, naʻá ku maʻu ha tautea ʻe 18 ki he kaihaʻa mo e fakamālohi.

ʻI heʻeku taʻu uofulu tupu siʻí, naʻe toe kovi ange hoku tuʻungá. Naʻá ku ifi ha foʻi maliuana ʻe 20 ʻi he ʻaho mo e heloini pea toe fai mo ha ngaahi meʻa taʻefakalao. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku mei mate ʻi he tōtuʻa hono ngāueʻaki iá. Naʻá ku toe kau hono fefakatauʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú, ko ia naʻe pau ke u toʻo maʻu pē ha hele pe meʻafana. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻá ku feinga ke fanaʻi ha tangata, ko e meʻa naʻe fehālaakí naʻe lave ʻa e mahafú ia ʻi he pākolo hono letá! ʻI hoku taʻu 24, naʻe mālōlō ʻeku fineʻeikí pea naʻe toe lahi ange ʻeku faingataʻaʻiá. Naʻe ilifia ʻa e kau lue ʻi he halá ʻi he taimi naʻa nau sio mai ai kiate aú. Koeʻuhi ko e fuhú, ʻoku ou faʻa ʻi pilīsone ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké pe ʻi falemahaki ʻo tuitui hoku ngaahi laveá.

ʻI hoku taʻu 28, naʻá ku mali ai. Hangē ko ia ʻoku mou ʻamanekiná, naʻe ʻikai ke u tokaʻi hoku uaifí. Naʻá ku ngaohikoviʻi ia mo tā. Naʻe ʻikai ke ma ngāue fakataha ko ha ongo meʻa mali. Naʻá ku fakakaukau naʻe feʻunga pē hono ʻoange ʻa e ngaahi siueli kaihaʻá. Kae kehe, naʻe hoko ha meʻa taʻeʻamanekina. Naʻe kamata ke ako Tohi Tapu hoku uaifí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI heʻene fuofua akó pē, naʻe tuku ʻene ifi tapaká, ʻikai tali ha paʻanga kaihaʻa pea fakafoki mai ʻene ngaahi siuelí. Naʻá ku fakapoʻuli. Naʻá ku fakafepakiʻi ʻene ako Tohi Tapú pea puhiʻi e ʻahuʻi tapaká ʻi hono matá. Naʻá ku toe manukiʻi ia ki homau kaungāʻapí.

ʻI ha pō ʻe taha, ʻi haʻá ku konā taʻemapuleʻi, naʻá ku tutu homau falé. Naʻe fakahaofi au hoku malí mo homa kiʻi ʻofefine taʻu nima mei he velá. ʻI heʻeku ake haké, naʻá ku ongoʻi halaia. Naʻá ku ongoʻi lahi heʻikai ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakamolemoleʻi au. Naʻá ku manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha faifekau ʻe ʻalu ʻa e fulikivanu kotoa pē ki heli. Naʻa mo ʻeku toketā ki he ʻatamaí naʻá ne tala mai: “ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ha toe tokoni! Heʻikai pē te ke toe sai koe.”

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ:

Hili ʻa e velá, naʻa mau hiki ki he ongo mātuʻa hoku malí. ʻI he taimi ne omi ai e ongo Fakamoʻoní ke ʻaʻahi ki hoku malí, naʻá ku ʻeke kia kinaua, “ʻE lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá?” Naʻá na fakahaaʻi mai ʻa e 1 Kolinitō 6:9-11 ʻi he Tohi Tapú. Naʻe lisi ai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá, ka naʻe hoko atu ai: “Naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu.” Ko e ngaahi lea ko ení naʻá ne fakapapauʻi mai naʻe malava ke u fai ha liliu. Ka naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ongo Fakamoʻoní ʻoku ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate au ʻi hono fakahaaʻi mai e 1 Sione 4:8. Ne toe tokoni ʻeku kole ki he ongo Fakamoʻoní ke ako Tohi Tapu mo au tuʻo ua ʻi he uike pea naʻá ku kamata ke maʻu ʻenau fakataha Faka-Kalisitiané. Naʻá ku lotu maʻu pē kia Sihova.

Feʻunga mo ha māhina, naʻá ku fakakaukau ai ke taʻofi ʻeku ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó. Naʻe vave ʻeku ongoʻi e ngaahi nunuʻá ʻi hoku sinó! Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi heʻeku faʻa misi fakailifiá, langa ʻulu, mingi e uouá pea mo ha ngaahi mahaki foʻou. Ka, ʻi he taimi tatau, naʻá ku ongoʻi hono tokoniʻi au ʻe Sihová pea mo fakaivimālohiʻi au. Naʻá ku ongoʻi tatau mo e ʻapositolo ko Paulá. ʻI he fakakaukau ki he tokoni naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá, naʻe tohi ʻe Paula: “He ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻu ʻa e ivi ki ai fakafou ʻiate ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.” (Filipai 4:13) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ku toe lava ke taʻofi ʻeku ifi tapaká.—2 Kolinitō 7:1.

ʻI he ʻikai ngata pē hono tokoniʻi au ke mapuleʻi-kitá, naʻe toe fakaleleiʻi ʻe he Tohi Tapú hoku fāmilí. Naʻe liliu ʻeku fakafeangai ki hoku malí. Naʻe kamata ke u tokaʻi lahi ange ia pea lea “kātaki” mo “mālō.” Naʻá ku toe hoko ko ha tamai moʻoni ki homa ʻofefiné. Hili ha ako Tohi Tapu ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻá ku fakatapui mo papitaiso kia Sihova pea muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga hoku malí.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ:

Naʻá ku fakapapauʻi naʻe fakahaofi au ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Naʻa mo hoku ngaahi fāmili ʻikai ko ha Fakamoʻoní naʻá nau fakakaukau naʻá ku mei mate ʻi hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pe ko ʻeku mate mei ha fuhu.

Naʻe liliuʻi moʻoni ʻe he ngaahi akonaki Fakatohitapú ʻa e moʻui hoku fāmilí ʻi hono fakahaaʻi mahino ʻa hoku ngaahi fatongia ko ha husepāniti mo e tamai. (ʻEfesō 5:25; 6:4) Naʻa mau kamata ke ngāue fakataha ko ha fāmili. ʻI he taimí ni, ʻi he ʻikai tuku hoku uaifí ʻi he peitó, ʻoku ou fiefia ke poupouʻi ia ʻi heʻene ngaahi ngāue ko ha ʻevangeliō taimi kakato. Pea ʻokú ne fiefia ke poupouʻi au ʻi hoku fatongia ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.

Ko e ʻofa mo e faimeesi ʻa e ʻOtua ko Sihová naʻe maongo loloto kiate au. ʻOku ou maʻu ha holi mālohi ke talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi ʻulungāngá ki he faʻahinga heʻikai ke nau toe liliu, ʻo hangē ko ia naʻe vakai mai ʻaki ʻe ha niʻihi tokolahi kiate au. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe he Tohi Tapú ʻa e mālohi ke tokoniʻi ha faʻahinga tokotaha pē ke maʻu ha moʻui mohu ʻuhinga mo maʻa. ʻOku ʻikai ngata pē hono akoʻi au ʻe he Tohi Tapú ke ʻofa mo tokaʻi e niʻihi kehé, fakatouʻosi e tangata mo e fefine, ka ʻoku toe tokoniʻi au ke tokaʻi ʻa au tonu.