Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Malava Ke Tau Fiefia Na‘a mo e Taimí Ni

‘Oku Malava Ke Tau Fiefia Na‘a mo e Taimí Ni

KO E mo‘ui ‘oku ‘ikai ‘i ai hano nunu‘a fakamamahi ‘o hangē ko e mahamahakí, ta‘umotu‘á mo e maté​—ko ha kaha‘u faka‘ofo‘ofa ia ma‘au! Na‘a mo ia, ko e mo‘ui ‘i he ‘aho ní ‘oku fonu ia ‘i he mamahí mo e palopalemá. Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke ke malava ke fiefia na‘a mo e taimí ni? ‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha tataki te ne tataki kitautolu ki ha mo‘ui fiefia mo fiemālie ‘i he taimí ni. Fakatokanga‘i ‘a e ngaahi pole ‘i he mo‘uí mo e founga ‘o e tokoni ‘a e Tohi Tapú.

MA‘U HA FIEMĀLIE

Fale‘i ‘a e Tohi Tapú: “Tuku ke hoko ho‘omou founga mo‘uí ‘o ‘ata‘atā mei he ‘ofa ki he pa‘angá, lolotonga ia ho‘omou fiemālie pē ‘i he ngaahi me‘a ‘oku mou ma‘ú.”​Hepelū 13:5.

‘Oku nafui kitautolu ‘e he māmani ‘o e ‘aho ní ‘aki ‘a e ngaahi koloa hulu fau kuo pau ke tau ma‘u. Kae kehe, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘e lava ke tau ‘fiemālie pē ‘i he ngaahi me‘a ‘oku ma‘ú.’ Anga-fēfē?

Faka‘ehi‘ehi mei he “‘ofa ki he pa‘angá.” ‘Oku feilaulau‘i ‘e he tokolahi ‘a ‘enau mo‘ui leleí, fāmilí, ngaahi kaungāme‘á, tu‘unga fakae‘ulungāngá, na‘a mo honau ngeiá​—koe‘uhi ko e “‘ofa ki he pa‘angá.” (1 Tīmote 6:10) ‘Oku ‘ikai tuha ia mo ia! Ko hono iku‘angá ko e ‘ofa ki he koloá “‘e ‘ikai ‘aupito te ne fiemālie.”​—Tangata Malanga 5:10.

Fakamahu‘inga‘i ‘a e kakaí, kae ‘ikai ko e ngaahi me‘á. Tuku ‘a e ngaahi me‘a fakamatelié ki hono tu‘unga totonú. Ka ‘oku ‘ikai ke ‘ofa‘i pe fakamahu‘inga‘i kitautolu ‘e he ngaahi me‘a ko iá; ko e kakaí pē. Ko hono ma‘u ha “kaume‘a mo‘oni” ‘oku tokoni ia ki he‘etau fiemālie ‘i he mo‘uí.​—Palōveepi 17:17.

‘OKU MALAVA KE TAU FIEFIA NA‘A MO E TAIMÍ NI ‘AKI ‘A E MUIMUI KI HE TATAKI ‘A E TOHI TAPÚ

FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ

Fale‘i ‘a e Tohi Tapú: “Ko ha loto-fiefia ko ha faito‘o lelei.”​Palōveepi 17:22.

‘I he hangē ko ha “faito‘o lelei,” ko e fiefiá te ne tokoni‘i koe ke ke fekuki ai mo e mahamahakí. Ka ‘e lava fēfē ke tau ma‘u ‘a e fiefiá ‘i he taimi ‘oku tau mahamahaki aí?

Hounga‘ia. Kapau te tau nōfo‘i ‘i he‘etau ngaahi palopalemá “ko e ngaahi ‘aho kotoa” ‘e kovi ai pē. (Palōveepi 15:15) ‘I hono kehé, “mou fai ma‘u pē ‘a e fakamālō,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú. (Kolose 3:15) Ako ke hounga‘ia ‘i he ngaahi me‘a lelei ‘i he mo‘uí neongo ‘ene si‘isi‘í. Ko ha tāitō faka‘ofo‘ofa ‘a e la‘aá, ko e angi mai ‘a e ‘ea mokomokó, ko e malimali mai ‘a e ‘ofa‘angá​—ko e ngaahi me‘a eni te ne fakakoloa‘i ‘a ho‘o mo‘uí.

Fai ha ngāue ma‘á e ni‘ihi kehé. Neongo ‘oku ‘ikai ke tau mo‘ui lelei, “‘oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí.” (Ngāue 20:35) ‘I he hounga‘ia ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he‘etau feingá, ‘oku tau ma‘u ha ongo‘i fiemālie, pea ngalo atu ai ‘etau fakakaukau ki he palopalemá. Te tau ‘ai ke fiefia ‘etau mo‘uí ‘aki hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ma‘u ha mo‘ui ‘oku lelei ange.

FAKAIVIMĀLOHI‘I ‘A E NOFO MALÍ

Fale‘i ‘a e Tohi Tapú: “Fakapapau‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga angé.”​Filipai 1:10.

Ko e ongo me‘a mali ‘oku si‘isi‘i hona taimi ke na fakataha aí ‘e maumau nai ai hona vaá. Ko e Husepānití mo e uaifí ‘oku totonu ke na vakai ki he‘ena nofo malí ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘i he‘ena mo‘uí.

Ngāue fakataha. ‘I he ‘ikai taki taha tuli ki he me‘a ‘okú ne mahu‘inga‘ia ‘i aí, ko e hā ‘oku ‘ikai te mo palani ai ke ngāue fakatahá? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e toko uá ‘oku lelei ange ia ‘i he toko tahá.” (Tangata Malanga 4:9) ‘E lava ke mo kuki fakataha, fakamālohisino, mo fakaivifo‘ou ‘aki ha ki‘i inu, pe va‘inga fakataha.

Fakahaa‘i ho‘o ‘ofá. ‘Oku fakalototo‘a‘i ‘e he Tohi Tapú ko e husepānití mo e uaifí ke na fe‘ofa‘aki mo fefaka‘apa‘apa‘aki. (‘Efesō 5:28, 33) Ko ha ki‘i malimali, ki‘i fā‘ofua anga-‘ofa pe ko ha ki‘i me‘a‘ofa si‘isi‘i ‘e lava ke ne fai ‘a e me‘a lahi ke fakaivimālohi‘i ‘a e nofo malí. Ko e mo‘oni, ‘oku totonu ki he ongo me‘a malí ke na fefakahāhā‘aki ‘ena fe‘ofa‘aki fekoekoe‘í.​—Hepelū 13:4.