Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ‘Oku Tau Tupu Ai ‘o Motu‘a Pea Maté?

Ko e Hā ‘Oku Tau Tupu Ai ‘o Motu‘a Pea Maté?

NA‘E ‘ikai fakataumu‘a ‘a e ‘Otuá ke mate ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko ‘etau ‘uluaki ongo mātu‘á ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi na‘e fakatupu kinaua mo ha ‘atamai mo e sino haohaoa; na‘e mei malava ke na mo‘ui ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni. ‘Oku hā mahino eni mei he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sihova kia ‘Ātama ‘o fekau‘aki mo ha fu‘u ‘akau na‘e tupu ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení.

Na‘e tala ‘e he ‘Otuá kia ‘Ātama, “‘I he ‘aho te ke kai mei [he ‘akaú],” ko e mo‘oni te ke mate.” (Sēnesi 2:17) Ko e fekau ko iá ‘e ‘ikai mei fe‘ungamālie nai ia kapau na‘e fakataumu‘a kia ‘Ātama ke tupu ‘o motu‘a pea mate. Na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama kapau he‘ikai te ne kai mei he fu‘u ‘akaú he‘ikai te ne mate.

NA‘E ‘IKAI TAUMU‘A ‘A E ‘OTUÁ KE MATE ‘A E FA‘AHINGA ‘O E TANGATÁ

Na‘e ‘ikai fiema‘u kia ‘Ātama mo ‘Ivi ke na kai mei he fu‘u ‘akaú ke na mo‘ui fuoloa ai​—na‘e lahi ‘a e ngaahi ‘akau fua ‘i he ngoué. (Sēnesi 2:9) Kapau na‘e ‘ikai ke kai ‘a e ‘uluaki ongo mātu‘á mei he fu‘u ‘akaú, na‘á na mei fakahāhā ai ‘a ‘ena talangofua ki he Tokotaha na‘á ne ‘oange kiate kinaua ‘a e mo‘uí. ‘E toe fakahaa‘i ai na‘á na ‘ilo‘i ‘a e totonu ‘a e ‘Otuá ke ne tala ange ‘a e me‘a ke na faí.

‘UHINGA NA‘E MATE AI ‘A ‘ĀTAMA MO ‘IVÍ

Ke mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘e mate ai ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, ‘oku fiema‘u ke tau sivisivi‘i ‘a e fetalanoa‘aki kuó ne uesia ‘a e kotoa ‘o kitautolú. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sētane ko e Tēvoló ha ngata ke ne fai ha loi fakalotokovi. ‘Oku pehē ‘e he fakamatala ‘a e Tohi Tapú: “Pea ko e ngatá ‘a e manu mata-‘ilo‘ilo taha ‘i he fanga manu kaivao kotoa pē ‘a ia na‘e ngaohi ‘e Sihova ko e ‘Otuá. Ko ia na‘á ne pehē ki he fefiné: ‘Ko e mo‘oni koā na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē kuo pau ke ‘oua te mo kai mei he ‘akau kotoa pē ‘o e ngoué?’”​—Sēnesi 3:1.

Na‘e tali ki ai ‘a ‘Ivi: “‘E lava ke ma kai ‘a e fua ‘o e ‘ulu‘akau ‘o e ngoué. Ka kuo folofola ‘a e ‘Otuá ‘o fekau‘aki mo e fua ‘o e fu‘u ‘akau ‘oku ‘i he loto ngoué: ‘Kuo pau ke ‘oua te mo kai mei ai, ‘io, kuo pau ke ‘oua te mo ala ki ai; he ka pehē, te mo mate.’” Hokó na‘e tala ange ‘e he ngatá kiate ia: “‘E ‘ikai mo‘oni te mo mate. He ‘oku ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ko e ‘aho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ‘e ‘ā homo matá pea te mo hangē ko e ‘Otuá, ‘o ‘ilo ‘a e leleí mo e koví.” Na‘e fakahu‘unga heni ‘e Sētane ko Sihová ko e tokotaha loi pea na‘á ne ta‘ofi ‘a e ngaahi me‘a leleí mei he‘etau ‘uluaki ongo mātu‘á.​—Sēnesi 3:2-​5.

Na‘e tui ‘a ‘Ivi ki he me‘a na‘á ne fanongo ki aí. Na‘á ne toe sio fakamama‘u ki he ‘akaú. Na‘e hā fakamānako ia, pea mo matamatalelei! Na‘á ne ala atu, ‘o ne paki‘i ‘a hono fuá, pea kai ia! Pea pehē leva ‘e he Tohi Tapú: “Hili iá, na‘á ne ‘oange foki ha me‘a ki hono husepānití ‘i he‘ene ‘iate iá, pea na‘e kamata ke ne kai ia.”​—Sēnesi 3:6.

Na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá kia ‘Ātama: “‘I he ‘aho te ke kai ai mei aí ko e mo‘oni te ke mate.”​—SĒNESI 2:17

He me‘a fakamamahi ē ‘i he vakai hifo ‘a e ‘Otuá ki he‘ene fānau na‘e ‘ofa aí ‘oku talangata‘a loto-lelei kiate ia! Ko e hā na‘á ne faí? Kia ‘Ātamá, na‘e tala ange ‘e Sihova: “Te ke . . . foki ki he kelekelé, he na‘e to‘o koe mei ai. He ko e efu koe pea ko e efu te ke foki ki aí.” (Sēnesi 3:17-19) Koe‘uhi ko e me‘á ni, “ko e ngaahi ‘aho kotoa ‘o e mo‘ui ‘a ‘Ātamá na‘e fe‘unga mo e ta‘u ‘e 930, pea na‘á ne toki mate leva.” (Sēnesi 5:5) Na‘e ‘ikai ke ‘alu ‘a ‘Ātama ki hēvani pe ko ha toe nofo‘anga laumālie. Na‘e ‘ikai te ne ‘i ai ki mu‘a ka ‘i hono fakatupu ia ‘e Sihova mei he efu ‘o e kelekelé. Ko ia ‘i he‘ene maté, na‘á ne hoko pē ‘o hangē ko e efu na‘e ngaohi ia mei aí. Na‘e ‘ikai ke ne toe ‘i ai. He me‘a fakamamahi ē!

‘UHINGA ‘OKU ‘IKAI KE TAU HAOHAOA AÍ

Koe‘uhi ko e talangata‘a ‘ilo‘ilo pau ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, na‘e mole ai meiate kinaua ‘a e haohaoá mo ‘ena ‘amanaki ki he mo‘ui ta‘engatá. Na‘á na fekuki mo ha ngaahi liliu ‘i hona sinó; na‘á na hoko ‘o ta‘ehaohaoa mo angahala‘ia. Na‘e ‘ikai ko kinaua pē na‘e uesia ‘i he‘ena talangata‘á. Na‘e toe tukufakaholo atu ia ki hona hakó. ‘Oku pehē ‘e he Loma 5:12: “Ko e fou mai ‘i he tangata ‘e toko taha [‘a ‘Ātama] ‘a e hoko mai ‘a e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ‘i he angahalá, pea ‘oku pehē ‘a e mafola ‘a e maté ki he kakai kotoa pē koe‘uhi kuo nau angahala kotoa pē.”

‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ko e angahalá mo e maté ko e “‘ufi‘ufi ‘okú ne fakapūlou‘i ‘a e ngaahi kakaí kotoa pea mo e ‘ufi‘ufi ‘oku tāvani ‘i he ngaahi pule‘angá kotoa.” (‘Aisea 25:7) Ko e ‘ufi‘ufi ko ení ‘okú ne fakapūlou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o hangē ha hahau kona ‘a ia ‘oku ‘ikai lava ke hao mei ai ha taha. Ko e mo‘oni, “‘oku mate kotoa pē koe‘uhi ko ‘Ātama.” (1 Kolinitō 15:22) ‘Oku langa‘i ai ‘a e fehu‘i, ‘o hangē ko ia ‘oku ‘omai ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Ko hai te ne fakahaofi au mei he sino ‘okú ne fakatupunga ‘a e mate ko ení?”​—Loma 7:24.