Skip to content

Skip to table of contents

Hangē pē ko hono ngāue‘aki ‘e ha tangata pisinisi ha sekelitali ke hiki ‘ene tohí, na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau tangata faitōnunga ke hiki ‘a e Folofola Mā‘oni‘oní

Founga Hono Fakahaa‘i Mai ‘e he Tokotaha-Fakatupú ‘Ene Tala‘ofá

Founga Hono Fakahaa‘i Mai ‘e he Tokotaha-Fakatupú ‘Ene Tala‘ofá

Talu mei hono fakatupu ‘o e tangatá, ko hotau Tokotaha-Fakatupú kuó ne fetu‘utaki mo e kakaí fakafou ‘i he kau ‘āngelo mo e kau palōfita. ‘Ikai ko ia pē, na‘á ne fili ke hiki ‘ene pōpoakí mo ‘ene ngaahi tala‘ofá. Ko e ngaahi tala‘ofa ko eni mei he ‘Otuá ‘oku kaunga ki ho kaha‘ú. Ko ia ‘e lava ke ke ma‘u mei fē ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá?

Ko e pōpoaki ‘a e ‘Otuá ‘oku ma‘u ia ‘i he Folofola Mā‘oni‘oní. (2 Tīmote 3:16) Na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau palōfitá ke hiki ‘ene pōpoakí? (2 Pita 1:21) Na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá ‘ene ngaahi fakakaukaú ki he ‘atamai ‘o e kau hiki-tohí, pea nau hiki leva ia. ‘E lava ke tau fakatātā eni ki ha tangata pisinisi ‘okú ne ngāue‘aki ha sekelitali ke hiki ‘ene pōpoakí, ‘oku tau ‘ilo‘i ko e tangata pisinisí na‘á ne fa‘u ‘a e pōpoakí. ‘I he tu‘unga meimei tatau, neongo na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau tangata ke nau hiki ‘ene pōpoakí, ko ia ‘a e Fa‘utohi mo‘oni ‘o e Tohi Tapú.

ALA MA‘U E FOLOFOLA ‘A E ‘OTUÁ ‘I MĀMANI LAHI

Ko e pōpoaki ‘a e ‘Otuá ‘oku mātu‘aki mahu‘inga he ‘okú ne loto ke lau ia mo mahino‘i ‘e he kakai kotoa pē. ‘I he ‘ahó ni, ko ‘ene “ongoongo lelei ta‘engata” ‘oku ala ma‘u ia ‘i he ‘pule‘anga mo e matakali mo e lea kotoa pē.’ (Fakahā 14:6) ‘I he tāpuaki ‘a e ‘Otuá, ‘oku ala ma‘u ‘a e Tohi Tapú kakato pe ‘i hano konga ‘i he lea ‘e 3,000 tupu, ‘o laka ia ‘i ha toe tohi ‘i he māmaní.