Skip to content

Skip to table of contents

‘E Malava ke ‘i Ai ha Māmani ‘Oku ‘Ikai Fakamālohi?

‘E Malava ke ‘i Ai ha Māmani ‘Oku ‘Ikai Fakamālohi?

Kuo hoko kiate koe ha fakamālohi pe ko ha taha ‘i ho fāmilí? ‘Oku ‘i ai ha ‘uhinga te ke manavahē ai na‘a hoko mai kia koe? Ko e fakamālohí kuo ui ia ko e “palopalema ‘oku fakautuutu ‘i he mo‘uí ‘i māmani.” Fakakaukau ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi.

FAKAMAMAHI ‘I ‘APÍ MO E FAKAMĀLOHI FAKAFEHOKOTAKI FAKASINÓ: “Ko e tokotaha ‘i he kakai fefine ‘e toko tolu kuo ma‘ukovia kinautolu ‘e he fakamālohi fakafehokotaki fakasino ‘e hano hoa,” ko e līpooti ia ‘a e Ngaahi Pule‘anga Fakatahatahá. Ko e me‘a fakamamahí, “‘oku fakafuofua ‘i māmani lahi, ko e tokotaha ‘i he kakai fefine ‘e toko nima ‘e ma‘ukovia ia ‘i hano tohotoho‘i pe feinga ke tohotoho‘i.”

FAIHIA ‘I HE HALÁ: Kuo līpooti, ko e ngaahi kengi fakamamahi ‘e 30,000 tupu ‘oku nau maumau lao ‘i ‘Amelika. ‘I ‘Amelika Latina, ko e meimei ko e toko 1 ‘i he toko 3 kotoa pē kuo līpooti kuo ma‘ukovia ‘e he faihia fakamālohí.

TĀMATE: ‘Oku fakafuofua ko e meimei vaeua miliona ‘o e kakai na‘e tāmate‘i lolotonga ‘i ha ta‘u ‘e taha ‘o laka hake ia ‘i he fa‘ahinga na‘e mate ‘i ha tau. Ko ‘Afilika Tonga mo ‘Amelika Lotoloto ko e lahi taha ia ‘o e ‘avalisi tāmaté ‘o laka hake ‘i he liunga fā ‘o e ‘avalisi ‘i he māmaní. Laka hake ‘i he kakai ‘e toko 100,000 na‘e fakapoongi ‘i ‘Amelika Latina ‘i ha ta‘u ‘e taha pea ko e toko 50,000 nai ‘i Pelēsila pē. ‘Oku ‘i ai nai ha fakalelei‘anga tu‘uloa ki he fakamālohí?

‘E LAVA ‘O TA‘OFI ‘A E FAKAMĀLOHÍ?

Ko e hā ‘oku mafolalahia ai ‘a e fakamālohí? Kuo ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a kuo tupu mei aí, ‘o kau ai ‘a e me‘á ni: ko e fetō‘aki fakasōsiale mo faka‘ekonōmiká, ko e anga-maheni ‘o e ta‘etoka‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ngāuekovi‘aki ‘a e ‘olokaholó mo e faito‘o kona tapú, sio tonu ‘a e fānaú ‘i he tō‘onga fakamālohi ‘a e kakai lalahí, mo e hā mahino hono ‘ikai tautea‘i ‘a e fa‘ahinga faihia fakamālohí.

Ko hono mo‘oní, kuo ‘i ai ‘a e fakalakalaka ‘o hono ta‘ofi ‘o e fakamālohí ‘i he ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi ‘o e māmaní. Ko e kolo ‘oku fe‘efi‘efihi ai ‘a e nofó ‘a São Paulo, ‘i Pelēsilá, na‘e līpooti ai ‘a e holo ‘o e fakamamahi ‘i ‘apí ‘aki ha pēseti nai ‘e 80 ‘i he ta‘u ‘e hongofulu kuo maliu atú. Kae kehe, ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e faihiá ‘oku tupu fakautuutu ia ‘i he koló ka ko e fakamamahi ‘i ‘apí ‘oku kei ‘i he pēseti ‘e 10 ‘i he toko 100,000 kotoa pē. Ko e hā leva e me‘a ‘e fai ke fakangata kotoa ai e fakamālohí?

Ko ha fakalelei‘anga tu‘uloa ki he fakamālohí ‘oku kaunga tonu ki ai ‘a e kakaí​—ko ‘enau fakakaukaú mo e tō‘ongá. Ko e kakai fakamālohí ‘oku fiema‘u ke liliu ‘a e ngaahi tō‘onga hangē ko e pōlepolé, mānumanu mo e siokitá ‘oku fiema‘u ke fetongi‘aki ia ‘a e ‘ofá, faka‘apa‘apá mo e tokanga ki he ni‘ihi kehé.

Ko e hā ‘oku lava ke ne ue‘i ha tokotaha ke fai ha ngaahi liliu lahi pehē? Fakakaukau ki he me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú:

  • “Ko e me‘a ‘eni ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e ‘ofa ki he ‘Otuá, ko ‘etau tauhi ‘ene ngaahi fekaú.”​—1 Sione 5:3.

  • “Ko e ‘apasia kia Sihova ko e fehi‘a ki he kovi.” *​—Palōveepi 8:13.

Ko e ‘ofa ki he ‘Otuá mo manavahē ke ta‘efakahōifua‘i iá ko ha ongo mālohi ia ‘oku lava ke tokoni na‘a mo e kakai fakamālohí ke liliu ‘enau mo‘uí​—‘o ‘ikai ko ha fakangalingali pē ka ko e liliu kakato hono anga‘itangatá. ‘Oku hoko mo‘oni eni?

Ko ‘Āleki, * na‘á ne nofo pilīsone ‘i he ta‘u ‘e 19 ‘i Pelēsila koe‘uhi ko ‘ene ngaahi hia taá. Na‘á ne hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he ta‘u 2000, hili ‘ene ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamo‘oní. Kuo liliu mo‘oni ‘ene tō‘onga fakamālohí? ‘Io, na‘e fakatomala mo‘oni ‘a ‘Āleki ‘i he ngaahi me‘a kotoa na‘á ne faí. ‘Okú ne pehē: “‘Oku ou ‘ofa ‘i he ‘Otuá ‘i he‘ene faka‘atā au ke u ongo‘i kuo fakamolemole‘i mo‘oni au. Ko e hounga‘ia mo ‘ofa kia Sihová kuó ne tokoni‘i au ke liliu ‘eku ngaahi foungá.”

Ko César, mei Pelēsila mo ia, na‘e kau ‘i he kaiha‘á mo ngāue fakataha mo e kau kaiha‘a fakamālohí. Ko ‘ene founga mo‘uí eni ‘i ha ta‘u ‘e 15 nai. Ko e hā na‘á ne ‘ai ia ke liliú? ‘I he‘ene kei ‘i he pilīsoné, na‘e fetu‘utaki kiate ia ha Fakamo‘oni ‘a Sihova pea na‘á ne ako Tohi Tapu. Na‘e fakamatala ‘a César: “‘I he ‘uluaki taimí na‘á ku ‘ilo ai ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí. Na‘á ku ako ke ‘ofa ki he ‘Otuá. Na‘á ku toe ako ke manavahē kiate ia​—ko e manavahē totonu ‘i hano fai ha me‘a ‘oku kovi pea fakalotomamahi‘i ai ‘a Sihova. ‘Oku ‘ikai ke u loto ke u fakahaa‘i ha ta‘ehounga‘ia meiate au tonu ki he‘ene anga-‘ofá. Ko e ‘ofa mo e manavahē ko iá na‘á ne ue‘i au ke u liliu.”

Ako ki he founga ke mo‘ui ai ‘i ha māmani ‘oku ‘atā mei he fakamālohí

Ko e hā ‘oku fakahaa‘i mai ‘e he ngaahi hokosia ko ení? Kuo ma‘u ‘e he Tohi Tapú ‘a e mālohi ‘i hono liliu faka‘aufuli e mo‘ui ‘a e kakaí​—‘i hono liliu ‘a e founga ‘enau fakakaukaú. (‘Efesō 4:23) Ko ‘Āleki na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne hoko atu: “Ko e me‘a na‘á ku ako mei he Tohi Tapú na‘e hangē ia ko ha vai ma‘a kuo huhua ‘iate au, ‘o ne fakama‘a māmālie ‘aki hono tafi‘i atu ‘eku ngaahi fakakaukau koví. Na‘e ‘ikai ‘aupito pē ha‘aku fakakaukau ‘e faifai ange peá u lava ‘o li‘aki e ngaahi me‘á ni.” Ko e mo‘oni, ‘i he taimi ‘oku tau fakafonu‘aki ai hotau ‘atamaí ‘a e pōpoaki ma‘a ‘a e Tohi Tapú ‘oku lava ke ne to‘o atu pe tafi‘i ‘a e koví. ‘Oku ma‘u ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e mālohi ki hono fakama‘a ‘a e koví. (‘Efesō 5:26) Ko hono olá ko e kakai anga-fakamamahi mo siokitá ‘oku lava ke liliu ‘enau ngaahi foungá pea hoko ‘o anga-‘ofa mo fakamelino. (Loma 12:18) ‘Oku nau ma‘u ‘a e melino ‘i he‘enau mo‘uí ‘i hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú.​—‘Aisea 48:18.

Laka hake ‘i he kakai ‘e toko valu miliona ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i he fonua ‘e 240 kuo nau ‘ilo‘i ‘a e kī ki hono to‘o ‘osi ‘a e fakamālohí. Ko e kakai mei he matakali tu‘unga fakasōsiale mo e puipuitu‘a kehekehe kuo nau ako ke ‘ofa mo manavahē ki he ‘Otuá pea fe‘ofa‘aki mo nofo melino ‘i he tu‘unga ko ha fāmili fakamāmani lahi. (1 Pita 4:8) ‘Oku nau hoko ko e ngaahi fakamo‘oni ‘oku malava ke ‘i ai ha māmani ‘e ‘ikai ke ‘i ai ha fakamālohi.

‘OKU OFI HA MĀMANI ‘OKU ‘IKAI FAKAMĀLOHI!

‘Oku tala‘ofa ‘a e Tohi Tapú ‘oku vavé ni ke fakama‘a ‘e he ‘Otuá ‘a e māmaní mei he fakamālohí. Ko e māmani fakamālohi ‘o e ‘aho ní ‘oku fehangahangai ia mo e “‘aho ‘o e fakamāú pea mo e ‘aho ‘o hono faka‘auha ‘a e kakai anga-ta‘efaka‘otuá” ‘e he ‘Otuá. (2 Pita 3:5-7) ‘E ‘ikai ke toe ‘i ai ha kakai fakamālohi ke faingata‘a‘ia ai ‘a e ni‘ihi kehé. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘oku finangalo ‘a e ‘Otuá ke tu‘u-‘i-vaha‘a mo to‘o ‘osi atu ‘a e fakamālohí?

“Ko e . . . ‘ofa ki he fakamalohi, ‘oku fehi‘a ki ai” ‘a e ‘Otuá ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú. (Saame 11:5) ‘Oku ‘ofa ‘a e Tokotaha-Fakatupú ki he melinó mo e fakamaau totonú. (Saame 33:5; 37:28) Ko e ‘uhinga ia he‘ikai te ne kātaki‘i ‘a e kakai fakamālohí ‘o ta‘engata.

Ko e mo‘oni, ‘oku ofi mai ‘a e māmani fo‘ou ‘o e melinó. (Saame 37:11; 72:14) Ko e hā ‘oku ‘ikai te ke ako lahi ange ai ke ke lava ‘o taau ke mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku ‘ikai fakamālohi?

^ pal. 12 Ko Sihová ko e huafa ia ‘o e ‘Otuá ‘oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú.

^ pal. 14 Kuo liliu ‘a e hingoá.