Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | NGAAHI VĪSONE ʻOKÚ NE FAKAEʻA MAI ʻA HĒVANI

Fehuʻi Fekauʻaki mo e Faʻahinga ʻOku ʻi Hēvaní

Fehuʻi Fekauʻaki mo e Faʻahinga ʻOku ʻi Hēvaní

Kuó ke fifili nai ʻo fekauʻaki mo hēvani pea mo e faʻahinga ʻoku nau ʻi aí? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Feʻunga mo ha lau afeʻi taʻu nai ʻa e fifili e kakaí ʻo fekauʻaki mo e kaveingá ni. ʻOku tui ʻa e niʻihi ko e nofoʻanga eni ʻenau fanga kuí pea ʻoku totonu ke fakalāngilangiʻi. ʻOku sioloto atu ʻa e niʻihi ko ha feituʻu ia ʻoku nonga pea ʻoku ui ko hēvani, ʻoku fonu ʻi he kau ʻāngelo mo e kakai lelei kuo nau maté. Ka ʻoku vakai ʻa e niʻihi ko ha ʻapi ia ʻo ha ngaahi ʻotua ʻe laui ngeau miliona.

ʻOku taukaveʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku ʻikai lava ke tau ʻilo ha meʻa ʻo fekauʻaki mo hēvani koeʻuhi ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni sio tonu ʻoku haʻu mei ai ke ne tala mai ʻo fekauʻaki mo e feituʻu ko ení. Kae kehe, ko e fakaʻuhinga ko iá ʻoku hala. Ko Sīsū Kalaisi naʻá ne moʻui ʻi hēvani ʻi he nofoʻanga laumālié ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní. Naʻá ne leaʻaki mahino eni ki he kau taki lotu ʻo e ʻuluaki senitulí: “Kuó u ʻalu hifo mei he langí ke fai, ʻo ʻikai ki hoku lotó, ka ki he finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú.” Ko ia naʻe ʻuluaki vahevahe ʻe Sīsū ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo hēvaní ʻi he taimi naʻá ne tala ai ki heʻene kau ʻapositoló: “ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi nofoʻangá.”—Sione 6:38; 14:2.

Ko e moʻoni, ko e Tamai ʻa Sīsuú ʻa e ʻOtuá, ko hono huafá ko Sihova, pea ko e “fale” ʻo Sihová ʻoku ʻi hēvani. (Saame 83:18) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha toe taha te ne fakamatalaʻi lelei ange ʻa hēvani ʻia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. Kuó na fakahā mai ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hēvaní fakafou ʻi ha ngaahi vīsone fakaofo naʻá na ʻoange ki he faʻahinga faitōnungá.

Ko e kupu hoko maí ʻoku fakamatalaʻi ai ha ngaahi konga mei he Tohi Tapú ʻo ha ngaahi vīsone naʻe sio ki ai ha kau tangata. ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi vīsone ko ení, manatuʻi ʻoku ʻikai ke fakamatelie eni ke tau ala pe sio ki ai. Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke ne fakamatalaʻi mai ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha founga makehe ʻa ia ʻe ʻikai ke tau hoko ʻo mahinoʻi, ka ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi vīsone fekauʻaki mo hēvaní ʻi ha founga ʻoku lava ke tau mahinoʻi. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ngaahi vīsoné ke ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nofo ʻi hēvaní he ʻoku “lahi ai ʻa e ngaahi nofoʻangá.”