Skip to content

Skip to table of contents

Lelei​—‘E Lava Fēfē Ke Ke Fakatupulekina Ia?

Lelei​—‘E Lava Fēfē Ke Ke Fakatupulekina Ia?

‘OKU fakanatula kiate kitautolu taki taha ke tau loto ke fakakaukau mai ‘a e ni‘ihi kehé ko ha tokotaha lelei kita. Kae kehe, ko hono fakatupulekina ‘a e leleí ko ha pole ia ‘i he māmani ‘o e ‘aho ní. Ko e kakai tokolahi ‘oku ‘ikai te nau “‘ofa ki he leleí.” (2 Tīm. 3:3) ‘Oku nau muimui nai ‘i he tu‘unga pē ‘a kinautolu ki he tonú mo e halá, ‘a ia ko hono olá, ‘oku nau pehē ai “ko e leleí ‘oku kovi pea ko e koví ‘oku lelei.” (‘Ai. 5:20) Pea ‘oku tau fāinga kotoa koe‘uhi ko hotau puipuitu‘á tonu mo e ta‘ehaohaoá. Ko ia, te tau ongo‘i nai ‘o hangē ko Ane, * ‘a ia kuó ne tauhi kia Sihova ‘i he ngaahi hongofulu‘i ta‘u ‘okú ne pehē, “‘Oku ou fāinga ke tui ‘e lava ke u hoko ko ha tokotaha lelei.”

Ko e me‘a fakafiefiá, ko kitautolu kotoa ‘e lava ke tau fakatupulekina ‘a e leleí! Ko e tafa‘aki ia ‘o e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá, pea ko hono laumālié ‘oku mālohi mama‘o ange ia ‘i ha pole pē ‘oku tau fehangahangai mo ia ‘iate kita tonu pe mei he ni‘ihi kehé. Tau sivisivi‘i fakalelei angé ‘a e leleí pea ako ki he founga ‘e lava ke tau fakahāhā kakato ange ai ‘a e ‘ulungāngá ni.

KO E HĀ ‘A E LELEI?

Ko hono ‘ai faingofuá, ko e leleí ko ha ‘ulungaanga pe tu‘unga ‘o e hoko ‘o lelei. ‘Oku kau ki ai ‘a e tu‘unga lelei ‘aupito, ‘o ‘ikai ha kovi. Ko ha tokotaha lelei ‘okú ne kumi ma‘u pē ki ha founga ke tokoni ai ki he ni‘ihi kehé pea fai ‘a e ngaahi me‘a lelei ma‘a kinautolu.

Ngalingali kuó ke sio ‘i he ni‘ihi ‘oku nau mateuteu ke fai ‘a e ngaahi ngāue lelei ki honau fāmilí mo e kaungāme‘á, ka ‘oku totonu ke ngata pē ai ‘a e leleí? Ko hono mo‘oní, ‘oku fakangatangata ‘etau malava ke fakahāhā ‘a e ‘ulungaanga ko ení, he ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku ‘ikai ha tangata mā‘oni‘oni ‘i he māmaní ‘okú ne fai ma‘u pē ‘a e me‘a ‘oku leleí pea ‘ikai ‘aupito ke ne faiangahala.” (Tml. 7:20) Na‘e pehē tonu ‘e Paula: “‘Oku ou ‘ilo‘i ko e me‘a kiate aú, ‘a ia, ‘i hoku kakanó, ‘oku ‘ikai nofo ai ha me‘a ‘oku lelei.” (Loma 7:18) Ko ia ai, he ‘uhinga lelei ē ke tau hanga ki he Matavai ‘o e leleí kapau ‘oku tau loto ke tau fakatupulekina ‘a e ‘ulungaanga ko iá.

“‘OKU LELEI ‘A SIHOVA”

‘Oku fokotu‘u ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a e tu‘unga ki he leleí. ‘I he fekau‘aki mo iá, ‘oku tau lau: “‘Okú ke lelei pea ‘oku lelei ‘a ho‘o ngaahi ngāué. Ako‘i mai kiate au ‘a ho‘o ngaahi tu‘utu‘uní.” (Saame 119:68) Tau sivisivi‘i angé ‘a e tafa‘aki ‘e ua ‘o e lelei ‘o Sihova na‘e lave ki ai ‘i he veesi ko iá.

‘Oku lelei ‘a Sihova. Ko e leleí ko e konga tefito ia ‘o e ‘ulungaanga ‘o Sihová. Fakakaukau ki he me‘a na‘e hoko ‘i hono tala ‘e Sihova kia Mōsese: “Te u ‘ai koe ke ke sio ki he kotoa ‘o hoku leleí.” Na‘e fakahaa‘i ‘e Sihova hono lāngilangí kia Mōsese kau ai hono leleí. Na‘e fanongo ‘a Mōsese ki he ngaahi lea ko ení: “Ko Sihova, ‘a Sihova, ko ha ‘Otua mohu meesi mo manava‘ofa, tuai ki he houhau pea fonu ‘i he ‘ofa mateaki mo e mo‘oni, ‘okú ne fakahaa‘i ‘a e ‘ofa mateaki ki he laui afe, ‘o fakamolemole‘i ‘a e faihalá mo e laka halá pea mo e angahalá, ka ‘e ‘ikai ‘aupito te ne tuku ta‘etautea ‘a e halaiá.” (‘Eki. 33:19; 34:6, 7) ‘Oku tau ma‘u ‘a e ‘uhinga ke mahino‘i ko Sihová ‘oku lelei faka‘aufuli ‘i he tafa‘aki kotoa. Neongo ko Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e leleí ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá, na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai ha taha ‘e lelei tuku kehe pē ‘a e toko taha, ko e ‘Otuá.”​—Luke 18:19.

‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘a e lelei ‘o Sihová ‘i he fakatupú

Ko e ngāue ‘a Sihová ‘oku lelei. Ko e leleí ‘oku hā mahino ‘i he me‘a kotoa ‘oku fai ‘e he ‘Otuá. “‘Oku anga-lelei ‘a Sihova ki he tokotaha kotoa, pea ko ‘ene mēsí ‘oku hā mahino ia ‘i he kotoa ‘o ‘ene ngaahi ngāué.” (Saame 145:9) Ko e lelei ‘a Sihová ‘oku ta‘efilifilimānako, ‘i hono foaki mai ‘a e mo‘ui mo e me‘a kotoa ‘oku fiema‘u ke tau mo‘ui aí. (Ngā. 14:17) ‘Oku toe hā ‘ene leleí ‘i he‘ene fakamolemole‘i kitautolú. Na‘e tohi ‘e he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko koe, ‘e Sihova, ‘okú ke lelei mo mateuteu ke fakamolemole.” (Saame 86:5) ‘E lava ke tau fakapapau‘i “‘e ‘ikai ke ta‘ofi ‘e Sihova ha me‘a lelei ‘e taha mei he fa‘ahinga ‘oku ‘a‘eva ‘i he anga-tonú.”​—Saame 84:11.

“AKO KE FAILELEI”

Na‘e fakatupu kitautolu ‘i he ‘īmisi ‘o e ‘Otuá, ko ia ‘oku tau ma‘u ‘a e malava ke hoko ‘o lelei mo failelei. (Sēn. 1:27) Kae kehe, ‘oku ekinaki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ki he‘ene kau sevānití ke nau “ako ke failelei.” (‘Ai. 1:17) Ka ‘oku lava fēfē ke tau fakatupulekina ‘a e ‘ulungaanga fakamānako ko ení? Fakakaukau ki he founga ‘e tolu ‘e lava ke tau fai pehē aí.

‘Uluaki, ‘e lava ke tau lotu ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, ‘a ia ‘e lava ke tokoni ki he kau Kalisitiané ke fakatupulekina ‘a e leleí. (Kal. 5:22) ‘Io, ‘e lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke tau ‘ofa ‘i he leleí pea taliteke‘i ‘a e koví. (Loma 12:9) Ko hono mo‘oní, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘e lava ke ‘ai kitautolu ‘e Sihova ke tau “tu‘u ma‘u ‘i he ngāue mo e lea lelei kotoa pē.”​—2 Tes. 2:16, 17.

Uá, ‘oku totonu ke tau lau ‘a e Folofola fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá. ‘I he‘etau fai pehē, ‘e lava ke fakahinohino‘i kitautolu ‘e Sihova ‘i he “‘alunga fakakātoa ‘o e me‘a ‘oku leleí” pea teu‘i kitautolu “ki he ngāue lelei kotoa pē.” (Pal. 2:9; 2 Tīm. 3:17) ‘I he lau ko iá, hoko atu ai ‘a e fakalaulauloto, ‘oku tau fakafonu ai hotau lotó ‘aki ‘a e ngaahi me‘a lelei fekau‘aki mo e ‘Otuá mo hono finangaló. ‘Oku tau tānaki atu ai ha koloa ‘a ia ‘e lava ke tau toe fakakaukau ki ai ‘amui ange.​—Luke 6:45; ‘Ef. 5:9.

Tolú, ‘oku tau fai hotau lelei tahá ke tau “fa‘ifa‘itaki ki he me‘a ‘oku leleí.” (3 Sio. 11) ‘Oku tau ma‘u ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he Tohi Tapú. Ko e mo‘oni, ko e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei tahá ko Sihova mo Sīsū. Ka ‘oku lava ke tau toe fakakaukau ki he ni‘ihi kehe na‘a nau ‘iloa ‘i he‘enau faileleí. Ko e toko ua te tau fakakaukau nai ki ai ko Tāpaita mo Panepasa. (Ngā. 9:36; 11:22-24) ‘E lava ke ke ma‘u ‘aonga mei hono sivisivi‘i ‘ena lēkōtí, fakatokanga‘i ‘a e ngaahi founga ‘aonga na‘á na fai ke tokoni ai ki he ni‘ihi kehé. Fakakaukau ki he founga ‘e lava ke ke tamu‘omu‘a ai ke fai ha tokoni ki he ni‘ihi ‘i ho fāmilí pe fakataha‘angá. Pea fakatokanga‘i foki ‘a e founga na‘e ma‘u ‘aonga ai ‘a e toko ua ko iá mei hono ma‘u ha ongoongo ‘o e hoko ko ha tokotaha lelei. ‘E lava foki ke ke ma‘u ‘aonga mei ai.

‘E lava foki ke tau fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ‘i onopooni ‘o e fa‘ahinga ‘oku nau failelei. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he kau mātu‘a ngāue mālohi ‘i he fakataha‘angá ‘a ia ko e kau “‘ofa ki he leleí.” ‘Oku ‘ikai foki ngalo ‘a e fanga tuofāfine faitōnunga ‘a ia ‘i he‘enau leá mo e tō‘ongá ‘oku nau hoko ai ko e “kau faiako ‘o e me‘a ‘oku leleí.” (Tai. 1:8; 2:3) ‘Oku pehē ‘e ha tuofefine ko Roslyn: “‘Oku feinga mālohi hoku kaungāme‘á ke tokoni mo fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá. ‘Okú ne fakakaukau ki honau tu‘ungá pea fa‘a ‘oange kiate kinautolu ‘a e fanga ki‘i me‘a‘ofa pe tokoni‘i kinautolu ‘i he ngaahi founga ‘aonga kehe. ‘Oku ou vakai kiate ia ko ha tokotaha lelei mo‘oni.”

‘Oku fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí ke nau “kumi ki he me‘a ‘oku leleí.” (‘Ēm. 5:14) ‘I he fai peheé, he‘ikai ngata pē ‘etau ‘ofa ‘i he‘ene ngaahi tu‘ungá ka ‘e toe ‘ai ai ke mālohi ‘etau fakaue‘iloto ke fai ‘a e me‘a ‘oku leleí.

‘Oku tau feinga ke hoko ko ha tokotaha lelei pea failelei

Ke faileleí, ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau fai ha ngaahi me‘a fakato‘oaloto ma‘á e ni‘ihi kehé pe ‘oange ha ngaahi me‘a‘ofa totongi mamafa. Ke fakatātaa‘í: Ke tupu ha fu‘u ‘akau, ‘oku ‘ikai ke tau fu‘ifu‘i tu‘o taha pē ia ‘aki ha vai lahi ‘aupito, ka ‘i hono kehé ‘oku tau toutou fu‘ifu‘i ia ‘aki ‘a e vai si‘isi‘i fe‘unga. ‘I he founga meimei tatau, kapau te tau fai ha fanga ki‘i me‘a ‘aonga iiki ma‘á e ni‘ihi kehé, ‘e fakahaa‘i ai ko e tokotaha lelei kitautolu.

‘Oku ekinaki mai ‘a e Tohi Tapú ke tau “mateuteu” ki he ngāue lelei. (2 Tīm. 2:21; Tai. 3:1) ‘I he tokanga ki he ngaahi tu‘unga ‘o e ni‘ihi kehé, ‘e lava ke tau sio ai ki he ngaahi founga ke fakahōhō‘ia‘i hotau kaungā‘apí “ki ha lelei kiate ia, ke langa hake ai ia.” (Loma 15:2) ‘E kau nai ki ai hono vahevahe ha me‘a ‘oku tau ma‘u. (Pal. 3:27) Te tau fakaafe‘i nai ha taha ki ha ki‘i kai ma‘ama‘a pe ko ha feohi fakatupu langa hake. Kapau ‘oku tau ‘ilo ha taha ‘oku puke, ‘e lava ke tau ‘ave ki ai ha ki‘i tohi, ‘a‘ahi pe tā kiate ia. ‘Io, ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e ngaahi faingamālie lahi ke lea‘aki ha “me‘a pē ‘oku lelei ki he langa haké ‘o fakatatau ki he fiema‘ú, ke ‘oatu ai ‘a e me‘a ‘oku ‘aongá ki he kau fanongó.”​—‘Ef. 4:29.

Hangē ko Sihová, ‘oku tau feinga ke failelei ki he kakai kotoa. ‘Oku tau fakafeangai ta‘efilifilimānako ai ki he ni‘ihi kehé. Ko e founga lelei taha ke fai pehē ai ko hono malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá ki he tokotaha kotoa. Hangē ko e fekau ‘a Sīsuú, ‘oku tau feinga ke failelei ‘o a‘u ki he fa‘ahinga ‘oku nau fehi‘a mai kiate kitautolú. (Luke 6:27) ‘Oku ‘ikai ‘aupito hala ke tau anga-lelei mo failelei ki he ni‘ihi kehé, he “‘oku ‘ikai ha lao ke ne ta‘ofi ‘a e ngaahi me‘a ko ‘ení.” (Kal. 5:22, 23) ‘I he ‘ulungaanga lelei neongo ‘a e fakafepakí pe ‘ahi‘ahí, ‘e lava ke tau tohoaki mai ‘a e ni‘ihi kehé ki he mo‘oní pea fakalāngilangi‘i ‘a e ‘Otuá.​—1 Pita 3:16, 17.

PALE ‘O E FAILELEÍ

“Ko e tangata leleí te ne utu ‘a e pale ‘o ‘ene ngaahi ngāué.” (Pal. 14:14) Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi palé? ‘I he‘etau failelei ki he ni‘ihi kehé, ‘oku ngalingali ange te nau fakafeangai atu ‘i he founga tatau. (Pal. 14:22) Neongo kapau ‘oku ‘ikai fai pehē atu ‘a e ni‘ihi kehé, ko ‘etau kīvoi ‘i he faileleí ‘e lava ke ne fakamolū hifo honau ‘ulungāngá pea ‘ai ke vaia hifo ‘enau anga-fefeká.​—Loma 12:20, fkm. ‘i lalo.

‘Oku lava ke fakamo‘oni‘i ‘e he tokolahi ‘a e founga ‘enau ma‘u ‘aonga mei he‘enau failelei pea tafoki mei he faikoví. Fakakaukau ki he hokosia ‘a Nancy. “‘I he‘eku tupu haké na‘á ku anga-ta‘efakama‘uma‘u, ‘ulungaanga ta‘etaau mo ta‘efaka‘apa‘apa,” ko ‘ene leá ia. “Kae kehe, ‘i he‘eku ako pea ngāue‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá ki he leleí, na‘e kamata ke u ongo‘i fiefia ange. ‘I he taimí ni ‘oku ou ma‘u ‘a e ngeia mo e faka‘apa‘apa.”

Ko e ‘uhinga lahi taha ke tau fakatupulekina ai ‘a e leleí he ‘oku ‘ai ai ‘a Sihova ke fiefia. Neongo kapau he‘ikai fakatokanga‘i ‘e he tokolahi ‘a e me‘a ‘oku tau faí, ‘oku fakatokanga‘i ia ‘e Sihova. ‘Okú ne ‘afio‘i ‘etau tō‘onga mo e fakakaukau lelei kotoa pē. (‘Ef. 6:7, 8) Ko e hā hono olá? “Ko e tokotaha leleí ‘okú ne ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová.” (Pal. 12:2) Ko ia tau hokohoko atu ke fakatupulekina ‘a e leleí. ‘Oku tala‘ofa ‘e Sihova ‘a e “ngeia mo e lāngilangi mo e melino ki he tokotaha kotoa ‘okú ne fai ‘a e me‘a ‘oku leleí.”​—Loma 2:10.

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.