Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Lava ʻe he Tuí ke Liliuʻi ʻa Hoʻo Moʻuí

ʻOku Lava ʻe he Tuí ke Liliuʻi ʻa Hoʻo Moʻuí

ʻOku Lava ʻe he Tuí ke Liliuʻi ʻa Hoʻo Moʻuí

“ʻOKU malava moʻoni ke maʻu ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga lelei ʻo taʻeʻiai ha ʻOtua.” Ko ha fakahaaʻi ia ʻe ha ʻakinositika. Naʻá ne pehē naʻá ne tauhi hake ʻa ʻene fānaú ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei māʻolunga, pea ʻi heʻenau tafaʻakí, naʻa nau ʻohake ʻa ʻenau fānaú ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga meimei tatau​—ʻo fai kotoa ia taʻeʻiai ha tui ki he ʻOtuá.

ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻa e tui ia ki he ʻOtuá? ʻOku hā mahino, naʻe pehē ʻa e fakakaukau ia ʻa e tokotahá ni. Pea ko e moʻoni ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻikai ke tui ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha kovi papau ia. Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e “Senitaile” ʻa ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ka ʻoku nau “fai fakaenatula pe ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Lao.” (Loma 2:​14) Ko e tokotaha kotoa​—ʻo kau ai ʻa e kau ʻakinositiká​—naʻe fāʻeleʻi mai mo ha konisēnisi. ʻOku feinga ʻa e tokolahi ke muimui ʻi he angi ʻa honau konisēnisí neongo ʻa e ʻikai te nau tui ki he ʻOtuá ʻa ia naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ongoʻi ko ia ʻi loto ʻo e tonú mo e halá.

Kae kehe, ko ha tui fefeka ki he ʻOtuá​—ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú​—ko ha mālohi lahi ange ia ki he leleí ʻi he tataki taʻefakahinohinoʻi ʻa e konisēnisí. Ko ha tui ʻoku makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ʻokú ne fakahinohinoʻi ʻa e konisēnisí, ʻo ne ʻai ia ke faivelenga ange ʻi hono ʻilo ʻa e tonú mei he halá. (Hepelu 5:​14) ʻIkai ngata aí, ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe he tuí ʻa e kakaí ke tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻi he fehangahangai mo e faingataʻa lalahí. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e senituli hono 20, naʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi fonua lahi ʻo ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e ngaahi founga-pule fakapolitikale fakameleʻí, ʻa ia ʻokú ne fakamālohiʻi ʻa e kakai ngali ʻulungaanga tāú ke nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fulikivanu fakalilifu. Kae kehe, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tui moʻoni ki he ʻOtuá naʻa nau fakafisi ke fakangaloku ʻenau ngaahi tefitoʻi moʻoní, naʻa mo e ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻenau moʻuí. Tānaki atu ki ai, ko ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku lava ke ne liliuʻi ʻa e kakaí. ʻOku lava ke ne fakatauʻatāina ʻa e ngaahi moʻui ko ia naʻe hā ngali heé mo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau kalofi ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukitukí. Tau vakai angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

ʻOku Lava ke Liliuʻi ʻe he Tuí ʻa e Moʻui Fakafāmilí

“Fakafou ʻi hoʻo tuí kuó ke lavaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku taʻemalavá.” Ko e lea ia ʻa ha fakamaau ʻIngilani ʻi heʻene ʻoatu ʻa ʻene tuʻutuʻuni ki hono tauhi ʻo e fānau ʻa John mo Tania. ʻI he hoko mai ʻa John mo Tania ki he tokanga ʻa e kau maʻu mafaí, ne teʻeki ai ke na mali pea naʻe faingataʻa ʻa ʻena nofo ʻapí. Ko John, ʻa ia naʻá ne maʻu ha palopalema ʻi he faitoʻo kona tapú mo ha tōʻongaʻaki ʻa e pele paʻangá, naʻá ne hanga ki he faihiá ke fakapaʻangaʻaki ʻa ʻene ngaahi tōʻonga koví. Naʻá ne liʻaki ʻa ʻene fānaú mo ʻenau faʻeé. Ko ia ko e hā ʻa e “mana” naʻe hokó?

ʻI he ʻaho ʻe taha, ne fanongo ai ʻa John ki he talanoa ʻa hono ʻilamutú ʻo fekauʻaki mo e Palataisí. ʻI heʻene fieʻiló, naʻá ne fakafehuʻi ʻa e ongo mātuʻa ʻa e tamasiʻí. Ko e ongo mātuʻá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova, pea naʻá na tokoniʻi ʻa John ke ne ako fekauʻaki mo ia mei he Tohitapú. Naʻe fakatupulekina māmālie ʻe John mo Tania ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa ia naʻá ne liliuʻi ʻa ʻena moʻuí. Naʻá na faifakalao ʻena fakataha ʻi he nofo malí pea ikuʻi ʻa ʻena ngaahi tōʻonga koví. Ko e kau maʻu mafai ʻa ia naʻa nau ʻaʻahi ʻa hona falé naʻa nau ʻilo ai ʻa e meʻa ʻa ia naʻe hā ngali taʻemalava ia ʻi he taimi nounou ki muʻá​—ko ha fāmili fiefia ʻi ha ʻapi maʻa, ko ha feituʻu ala tali ke ʻohake ai ʻa e fānaú. Naʻe totonu ʻa e fakamāú ʻi heʻene tuku ʻa e “mana” ko ení ki he tui toki maʻu foʻou ʻa John mo Tania.

ʻI ha laui afeʻi maile mei ʻIngilani, ko ha uaifi kei siʻi ʻi he Hahake Ofí naʻe teu ke ne hoko ko ha konga ʻo ha tuʻunga fakamamahi. Naʻá ne palani ke kau ʻi he laui miliona ʻi he taʻu taki taha ʻa ia ko ʻenau ngaahi nofo malí kuo ngata ia ʻi he veté. Naʻe ʻi ai ʻene kiʻi tama, ka naʻe taʻumotuʻa lahi ange ʻa hono husepānití ʻiate ia. ʻI he ʻuhingá ni, naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe hono ngaahi kāingá ke ne vete, pea naʻá ne kamata moʻoni ke fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke fai pehē. Kae kehe, naʻá ne ako ʻa e Tohitapú mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he tokotaha Fakamoʻoní ʻa e tuʻunga ko iá, naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻa e lau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e nofo malí​—ko e fakatātaá, ko e nofo malí ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá ʻo ʻikai ko ha meʻa ke fakamaʻamaʻaʻi ʻo liʻaki. (Mātiu 19:​4-6, 9) Naʻe fakakaukau ʻa e fefiné ʻiate ia pē, ‘ʻOku ngali kehe ʻa e feinga ʻa e fefiné ni, ko ha sola, ke fakahaofi homau fāmilí lolotonga ia ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ofi mai kiate aú ʻoku nau loto ke veteki ia.’ Naʻe tokoniʻi ia ʻe heʻene tui foʻou naʻe toki maʻú ke fakatolonga ʻa ʻene nofo malí.

Ko ha tuʻunga fakamamahi ʻokú ne uesia ʻa e tuʻunga fakafāmilí ʻoku fekauʻaki ia mo e fakatōtamá. Naʻe fakafuofua ʻi ha līpooti ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻo pehē ʻi he taʻu taki taha ʻoku ʻikai siʻi hifo ʻi he fanga kiʻi pēpē teʻeki fanauʻi ʻe toko 45 miliona ʻoku fakatooki ʻosi fakakaukauʻi pē. Ko ha meʻa fakamamahi ʻa e meʻa pehē taki taha. Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻiloʻi ʻo e Tohitapú ha fefine ʻi he ʻOtu Filipainí ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ko e konga ʻo e tuʻunga ko iá.

Naʻe fetuʻutaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fefiné, ʻo ne tali ai ha polosiua ako Tohitapu naʻe fakakaveinga Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?, a peá ne kamata ke ako ʻa e Tohitapú. ʻI ha ngaahi māhina ki mui ai, naʻá ne fakamatala ai ki hono ʻuhinga ʻo ʻene tali ke akó. Naʻe feitama ʻa e fefiné ʻi he taimi ne ʻuluaki ʻaʻahi ange ai kiate ia ʻa e Kau Fakamoʻoní, ka ko ia mo hono husepānití naʻá na fakapapauʻi ke fakatooki ʻa e pēpeé. Kae kehe, ko e fakatātā ʻo e kiʻi pēpē teʻeki fanauʻi ʻi he peesi 24 ʻo e polosiuá naʻe ongo ia ki he loto ʻo e fefiné. Ko e fakamatala ne ō fakataha mo ia, makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻo fakamatalaʻi ai ʻa e toputapu ʻa e moʻuí koeʻuhi ‘ko e matavai ʻo e moʻuí ʻa e ʻOtuá,’ naʻá ne fakalotoʻi ia ke ne tauhi ʻa ʻene pēpeé. (Sāme 36:9) Ko ha faʻē ia he taimí ni ʻa ha kiʻi valevale fakaʻofoʻofa mo moʻui lelei.

Tokoniʻi ʻe he Tuí ʻa e Faʻahinga ko Ia ʻOku Siolalo ki Aí

ʻI ʻItiopea, naʻe haʻu ai ha ongo tangata teunga masivesiva ki ha fakataha ki he lotú naʻe fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ngataʻanga ʻo e fakatahá, naʻe fakafetaulaki atu ai ha tokotaha Fakamoʻoni kiate kinaua ʻi ha tōʻonga anga-fakakaumeʻa. Naʻe kole paʻanga ange ʻa e ongo tangatá. Ne ʻoange kiate kinaua ʻe he tokotaha Fakamoʻoní, ʻo ʻikai ko ha paʻanga, ka ko ha meʻa lelei ange. Naʻá ne fakalotolahiʻi kinaua ke na fakatupu ha tui ki he ʻOtuá, ʻa ia “ko e meʻa mahuʻinga ange ʻi he koula.” (1 Pita 1:7) Ko e tokotaha ʻiate kinaua naʻá ne tali ia peá ne kamata ke ako ʻa e Tohitapú. Ne liliuʻi ʻe he meʻá ni ʻa ʻene moʻuí. ʻI heʻene tupu ʻi he tuí, naʻá ne tukuange ʻa e ifi tapaká, inu lahí, ʻulungaanga taʻetāú, pea mo hono ngāueʻaki ʻo e khat (ko ha faitoʻo konga tapu fakatupu maʻunimā). Naʻá ne ako ki he founga ke tokoniʻi ai iá kae ʻikai ko e kolekolé pea ʻokú ne nofo he taimí ni ʻi he moʻui maʻa mo ʻaonga.

ʻI ʻĪtali naʻe tautea ai ha tangata taʻu 47 ki he taʻu hongofulu ʻi pilīsone pea naʻe tauhi ʻi ha falemahaki ʻatamai vaivai fakaefakamaauʻanga. Ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ne fakamafaiʻi ke hū ki he ngaahi nofoʻanga pilīsoné ke fai ha tokoni fakalaumālié naʻá ne ako Tohitapu mo ia. Ne fai ʻe he tangatá ʻa e fakalakalaka vave. Naʻe liliuʻi lahi ʻe he tuí ʻa ʻene moʻuí ʻo hanga ai kiate ia ʻa e kau pōpula kehé he taimí ni ki ha faleʻi ki he founga ke fekuki ai mo ʻenau ngaahi palopalemá. Ne ʻomai kiate ia ʻe heʻene tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa e tokaʻi, fakamāʻolungaʻi, pea mo e falala ʻa e kau maʻu mafai ʻi he pilīsoné.

ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní ne līpooti ai ʻe he ngaahi nusipepá ʻa e ngaahi tau fakalotofonua ʻi ʻAfiliká. ʻOku tautefito ʻa e fakalilifú ki he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e tamaiki tangata kei siʻi ko ia ʻoku akoʻi ke nau hoko ko e kau sōtiá. Ko e fānaú ni ʻoku fakavaleʻiʻaki kinautolu ʻa e faitoʻo kona tapú, ngaohi anga-fakamanu, pea fakamālohiʻi ke nau kau ʻi he tōʻonga makehe mei he tangatá ʻo fakafepakiʻi honau ngaahi kāingá koeʻuhi ke fakapapauʻi ai ko ʻenau tuʻunga mateaki tāfatahá ʻoku fai ia ki he faʻahi ko ia ʻoku nau faitau ki aí. ʻOku mālohi feʻunga ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ke liliuʻi ʻa e moʻui ʻa e fānau iiki peheé? Naʻe hoko ia ʻi he ongo tuʻunga ʻe ua.

ʻI Laipīlia, naʻe ngāue ai ʻa Alex ko ha tamasiʻi ngāue tokoni ʻi he Siasi Katoliká. Ka ʻi hono taʻu 13, naʻá ne kau ai ki ha faʻahi fakakautau peá ne hoko ko ha kiʻi tama sōtia ʻiloa. Ke ʻai ia ke ne toʻa ʻi he taú, naʻá ne hanga ki he meʻa fakafaimaná. Naʻe sio ʻa Alex ki hono tāmateʻi ʻa e tokolahi ʻo hono kaungāmeʻá, ka naʻá ne hao. ʻI he 1997 naʻá ne fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá ne ʻilo naʻe ʻikai te nau siolalo kiate ia. Ka, naʻa nau tokoniʻi ia ke ako ki he lau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e fakamālohí. Naʻe mavahe ʻa Alex mei he kautaú. ʻI he kamata ke tupu ʻa ʻene tuí, naʻá ne muimui ki he fekau ʻa e Tohitapú: “Ke ne fakaʻehiʻehi mei he kovi, ka ne fai ʻa e lelei; ke ne kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.”​—1 Pita 3:​11.

Lolotonga iá, ko ha kiʻi tama sōtia ki muʻa ko Samson naʻe fou mai ia ʻi he kolo naʻe nofo ai he taimi ko ení ʻa Alex. Naʻá ne kau ki ha kau hiva ka ʻi he 1993 naʻá ne hoko ai ko ha sōtia peá ne kau ʻi he ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, fakahaʻele faʻahikehé, mo e ʻulungaanga taʻetāú. ʻI he 1997 naʻá ne mavahe ai mei he taú. Naʻe huʻu ʻa Samson ki Monrovia ke kau ki ha kautau maluʻi makehe ʻo fakalotoʻi ai ia ʻe hano kaumeʻa ke ne ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ko hono olá, naʻá ne fakatupu ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú. Ne ʻoange kiate ia ʻe he meʻá ni ʻa e loto-toʻa ke liʻaki ʻa ʻene ngaahi founga manako ki he taú. ʻOku lolotonga moʻui fakatouʻosi ʻa Alex mo Samson ʻi ha moʻui melino mo ʻulungaanga taau. ʻE lava ʻe ha toe meʻa kehe mei he tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻo liliuʻi ʻa e ngaahi moʻui ko ia naʻe ngaohi anga-fakamanu peheé?

Ko e Faʻahinga Tui Totonú

Ko e niʻihi pē eni ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻaupito, ʻa ia ʻe lava ke lave ki ai ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e mālohi ʻo e tui moʻoni makatuʻunga ʻi he Tohitapú. ʻOku moʻoni, ʻoku ʻikai moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa ia ʻokú ne taukaveʻi pē ʻoku tui ki he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa e Tohitapú. Ko e moʻoni, ʻoku moʻui nai ʻa e kau fakaʻikaiʻi-ʻOtua ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi moʻui lelei ange ʻi he faʻahinga ʻe niʻihi ʻoku nau taku ko e kau Kalisitiané. ʻOku ʻuhinga iá koeʻuhi ko e tui ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he taukaveʻi pē ʻoku tui ki he ʻOtuá.

Naʻe ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tuí ko e meʻa “ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” (Hepelu 11:1) Mei hení, ʻoku kau ki he tuí ha tui mālohi​—makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni taʻealafakakikihiʻi​—ʻi he ngaahi meʻa taʻehāmai. ʻOku kau tautefito ia ki he ʻikai ha veiveiua tatau ai pē pe ko e hā, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻiate kitautolu, pea te ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai hono finangaló. Naʻe toe pehē ʻe he ʻapositoló: “Ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”​—Hepelu 11:6.

Ko e faʻahinga tui peheni naʻá ne liliuʻi ʻa e moʻui ʻa John, Tania, mo e niʻihi kehe ʻoku lave ki ai ʻi he kupu ko ení. Naʻe taki atu ai kinautolu ke nau hanga ʻi he tuipau kakato ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ki ha tataki ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí. Naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke fai ha ngaahi feilaulau fakataimi koeʻuhi ke ʻoua te nau fou ʻi ha ʻalunga faingofua, ka ʻoku hala. Neongo ʻa e kehekehe ʻa e meʻa taki taha naʻe hokosiá, naʻa nau kamata kotoa pē ʻi he founga tatau. Ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne ako ʻa e Tohitapú mo e faʻahinga tāutaha ko ení, pea nau hoko ai ʻo aʻusia ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.” (Hepelu 4:12) Naʻe tokoniʻi ʻe he mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tokotaha tāutaha taki taha ke ne langa hake ʻa e tui mālohi ko ia naʻá ne liliuʻi ke lelei ange ʻa ʻene moʻuí.

ʻOku longomoʻui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua laka hake he 230 pea mo e ngaahi ʻotu motu ʻi tahí. ʻOku nau fakaafeʻi atu koe ke ke ako Tohitapu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku nau tuipau ko ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻe lava ke ne ʻomai ha ngaahi fakalakalaka lahi ki hoʻo moʻuí foki.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Fakatātā ʻi he peesi 3]

ʻOku liliuʻi ʻe ha tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi moʻuí ki ha tuʻunga lelei ange

[Credit Line ʻi he peesi 2]

Title card of Biblia nieświeska by Szymon Budny, 1572