Skip to content

Skip to table of contents

“Ke Mou Leʻo”

“Ke Mou Leʻo”

“Ke Mou Leʻo”

“Ko ia ke mou leʻo; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ko e ʻaho fē ʻe hoko mei ai ʻa homou ʻEiki.”​—MĀTIU 24:42.

1. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kau sevāniti fuoloa ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo honau ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue fakatapuí? Lave ki ha fakatātā.

 KO E tokolahi ʻo e kau sevāniti fuoloa ʻa Sihová naʻa nau ako ʻa e moʻoní ʻi he taimi naʻa nau kei talavou ai mo finemuí. ʻI he hangē ko e mēsianiti ko ia naʻá ne ʻilo ha mataʻitofe mahuʻinga lahi peá ne fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú koeʻuhi ke fakatau mai ʻaki iá, ko e kau ako Tohitapu loto-vēkeveke ko iá naʻa nau liʻaki atu kinautolu pea fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihova. (Mātiu 13:​45, 46; Maake 8:​34) ʻOku anga-fēfē ʻenau ongoʻí fekauʻaki mo e pau ke tatali fuoloa ange ia mei he meʻa naʻa nau ʻamanekiná koeʻuhi ke sio ki hono fakahoko mai ki he foʻi māmaní ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá? ʻOku ʻikai haʻanau ngaahi fakaʻiseʻisa! ʻOku nau loto-tatau mo Tokoua A. H. Macmillan, ʻa ia hili e ʻosi ʻa e meimei taʻu ʻe 60 ʻo e ngāue fakatapui ki he ʻOtuá, naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakapapauʻi lahi ange he taimí ni ʻi ha toe taimi ke u kītaki atu ʻi heʻeku tuí. Kuó ne ʻai ʻa e moʻuí ke toe mahuʻinga ange kiate au. ʻOku kei tokoni ia kiate au ke u hanga atu ki he kahaʻú ʻo ʻikai manavahē.”

2. (a) Ko e hā ʻa e akonaki taimi tonu naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení?

2 Fēfē koe? Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻumotuʻá, fakakaukau ange ki he lea ʻa Sīsuú: “Ko ia ke mou leʻo; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ko e ʻaho fē ʻe hoko mei ai ʻa homou ʻEiki.” (Mātiu 24:42) Ko e lea faingofua ko iá ʻoku ʻi ai ha moʻoni loloto. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e ʻaho fē ʻe hoko mai ai ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻa e fakamaau ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ʻilo ki ai. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻa ia ʻi heʻene hoko maí, ʻe ʻikai haʻatau ngaahi fakaʻiseʻisa. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku tau maʻu ʻi he Tohitapú ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau hanganaki leʻó? Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻú ni? Pea ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu he ʻahó ni ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani fakaʻotuamaté ni?

Ko ha Fakatātā Fakatokanga

3. ʻOku anga-fēfē ʻa e faitatau ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni mo e faʻahinga ʻi he ʻaho ʻo Noá?

3 ʻI he ngaahi tafaʻaki lahi, ko e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku nau hangē ko e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau moʻui ʻi he ʻaho ʻo Noá. ʻI he taimi ko iá naʻe fonu ai ʻa e foʻi māmaní ʻi he fakamālohí, pea ko e hehema ʻa e loto ʻo e tangatá naʻe “kovi ʻatā.” (Senesi 6:5) Naʻe nōfoʻi ʻa e tokolahi tahá ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí. Neongo ia, ki muʻa ke ne ʻomai ʻa e fuʻu Lōvaí, naʻe ʻoange ʻe Sihova ha faingamālie ki he kakaí ke nau fakatomala. Naʻá ne fekauʻi ʻa Noa ke ne malanga, pea naʻe talangofua ki ai ʻa Noa​—ʻo ngāue ko ha tokotaha “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni” he taʻu nai ʻe 40 pe 50 pe lahi ange. (2 Pita 2:5) Kae kehe, naʻe taʻetokaʻi ʻe he kakaí ʻa e pōpoaki fakatokanga ʻa Noá. Naʻe ʻikai te nau leʻo. Ko ia ai, ʻi he ngataʻangá, ko Noa pē mo hono fāmilí naʻe hao ʻi hono fakahoko ʻo e fakamaau ʻa Sihová.​—Mātiu 24:​37-39.

4. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku lava ke pehē ai naʻe lavameʻa ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Noá, pea ʻoku malava fēfē ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki hoʻo ngāue fakamalangá?

4 Naʻe lavameʻa ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Noá? ʻOua ʻe fakamāuʻi ʻaki ʻa e kiʻi tokosiʻi ko ia naʻa nau talí. Ko hono moʻoní, naʻe fakahoko ʻe he malanga ʻa Noá ʻa hono taumuʻá tatau ai pē pe ko e hā ʻa e talí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe ʻoange ai ki he kakaí ha faingamālie feʻunga ke nau fili pe te nau tauhi ʻa Sihova pe ʻikai. Fēfē ho feituʻu ngāue fakamalangá? Neongo kapau ʻoku ʻi ai ha kiʻi tali lelei siʻisiʻi pē, ʻokú ke maʻu ha lavameʻa lahi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi he malangá, ʻokú ke fakaongo atu ai ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ke fakahoko ai ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí.​—Mātiu 24:14; 28:​19, 20.

Ko Hono Taʻetokaʻi ʻa e Kau Palōfita ʻa e ʻOtuá

5. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe failahia ʻi Siuta ʻi he ʻaho ʻo Hapakuké, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí ki heʻene pōpoaki fakaekikité? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kakai ʻo Siutá ʻa e fakafili ki he kau palōfita ʻa Sihová?

5 ʻI he laui senituli hili ʻa e Lōvaí, naʻe fehangahangai ai ʻa e puleʻanga ʻo Siutá mo ha tuʻunga mafatukituki ʻo e ngaahi meʻá. Naʻe failahia ai ʻa e tauhi ʻaitolí, fakamaau taʻetotonú, fakafeʻātungiá, pea naʻa mo e fakapoó. Naʻe ʻohake ʻe Sihova ʻa Hapakuke ke ne fakatokanga ki he kakaí kapau heʻikai te nau fakatomala, ʻe tō kiate kinautolu ʻa e tuʻutāmaki ʻi he nima ʻo e kau Kalitiá, pe kau Pāpiloné. (Hapakuke 1:​5-7) Ka naʻe fakafisi ʻa e kakaí ia ke fanongo. Mahalo naʻa nau fakaʻuhinga, ‘Ko ē, laka hake ʻi he taʻu ʻe teau kuo maliu atú, naʻe fakaongo mai ai ʻe he palōfita ko ʻAiseá ha fakatokanga meimei tatau, ka kuo halaʻatā ha meʻa ia ʻe hoko!’ (Aisea 39:​6, 7 [Isaia, PM]) Ko e tokolahi ʻo e kau ʻōfisa ʻo Siutá naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakataʻetaʻetokanga ki he pōpoakí ka naʻa nau toe fakafili ki he kau talafekaú. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa nau feinga ke tāmateʻi ʻa e palōfita ko Selemaiá, pea naʻa nau mei lavameʻa ai ka ne taʻeʻoua ʻa e kau atu ki ai ʻa ʻAhikamí. ʻI he ʻita tupu mei he toe pōpoaki fakaekikite ʻe taha, naʻe tāmateʻi ai ʻe Tui Sihoiakimi ʻa e palōfita ko ʻŪlaiá.​—Selemaia 26:​21-24.

6. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuké?

6 Ko e pōpoaki ʻa Hapakuké naʻe mālohi, pea naʻe taʻemanakoa tatau pē ia mo e pōpoaki ʻa Selemaiá, ʻa ia naʻe fakamānavaʻi fakaʻotua ke ne tomuʻa tala ʻa e maomaonganoa taʻu 70 ʻa Siutá. (Selemaia 25:​8-11) Ko ai ai, ʻoku malava ke mahino kiate kitautolu ʻa e loto-mamahi ʻa Hapakuké ʻi heʻene kalanga: “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi? ʻOku ou ʻioho atu, ‘Ko eni e! fakapo e!’ Kae ʻikai te ke fakahaofi.” (Hapakuke 1:2) Naʻe tali anga-ʻofa ʻa Sihova kia Hapakuke ʻaki ʻa e ngaahi lea fakatuimālohí ni: “He ʻoku sio ʻa e visone ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu, pea ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku ngali tuai, piki pe ki ai; he kuo pau te ne haʻu: ʻe ʻikai tuai.” (Hapakuke 2:3) Ko ia naʻe maʻu ʻe Sihova ha ‘taimi kuo tuʻutuʻuni’ ki hono ʻomai ha ngataʻanga ki he fakamaau taʻetotonú mo e fakafeʻātungiá. Kapau naʻe hā ngali tautoloi, naʻe ʻikai pau ke loto-siʻi ʻa Hapakuke ia, pe pau ke ne fakamāmālie hifo ai. Ka, naʻá ne “piki pe ki ai,” ʻo moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻaki ha ongoʻi ʻo e fakavavevavé. Ko e ʻaho ʻo Sihová ʻe ʻikai tuai!

7. Ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ai ha toe fakaʻauha ki Selusalema ʻi he ʻuluaki senituli T.S.?

7 ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 20 nai mei he folofola ʻa Sihova kia Hapakuké, naʻe fakaʻauha ʻa e kolomuʻa ʻo Siutá, ʻa Selusalema. Naʻe toe langa ia ki mui, pea ko e lahi ʻo e ngaahi faihala ko ia naʻe loto-mamahi lahi ai ʻa Hapakuké naʻe fakatonutonu. Kae kehe, ʻi he ʻuluaki senituli T.S., naʻe toe fakaʻilongaʻi ai ʻa e koló ki he fakaʻauha koeʻuhi ko e taʻeangatonu ʻa e kau nofo aí. ʻI he faimēsí, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Sihova ke hao ʻa e kau loto-totonú. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne ngāueʻaki ai ha palōfita tuʻu-ki-muʻa ko Sīsū Kalaisi ke ne fakahoko atu ʻa e pōpoakí. ʻI he 33 T.S., naʻe tala ai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ka mou ka vakai ki he kapui ʻo Selusalema ʻe he ngaahi matatau, te mou toki ʻilo kuo ofi hono fakaʻauha. Pea ke toki hola ki he moʻunga ʻa kinautolu ʻoku ʻi Siutea.”​—Luke 21:​20, 21.

8. (a) Ko e hā nai naʻe mei hoko ki he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he mahili atu ʻa e taimí hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ngaahi lea fakaekikite ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo Selusalemá?

8 ʻI he ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻú, naʻe fifili nai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi Selusalema pe ko ʻafē nai ʻe fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Sīsuú. Koeʻuhi, fakakaukau atu ki he ngaahi feilaulau kuo pau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo kinautolu. Mahalo naʻa nau tuku hono fai ʻo e ngaahi pisinisi manakoá koeʻuhi ko ʻenau fakapapau ke hanganaki leʻó. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻa nau hoko ʻo ongosia? Naʻa nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻa nau fakamoleki noa honau taimí, ʻo fakaʻuhinga ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú naʻe kaunga ia ki ha toʻutangata ʻi he kahaʻú, ʻikai kiate kinautolu tonu? ʻI he 66 T.S., naʻe kamata ke fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Sīsuú ʻi hono kāpui ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalemá. Ko e faʻahinga naʻa nau hanganaki leʻó naʻa nau fakatokangaʻi ʻa e fakaʻilongá, pea hola mei he koló, pea hao ai ʻi hono hokosia ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá.

Ko Hono Fakatātaaʻi ʻa e Fiemaʻu ke Faʻa Leʻó

9, 10. (a) ʻE anga-fēfē haʻo toʻotoʻo konga lalahi ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau tamaioʻeiki ko ia naʻa nau talitali ki honau ʻeikí ke foki mai mei heʻene malí? (e) Ko e hā naʻe faingataʻa nai ai ki he kau tamaioʻeikí ʻa e talitali ki honau ʻeikí? (f) Ko e hā naʻe ʻaonga ai ki he kau tamaioʻeikí ke nau kātakí?

9 ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ke faʻa leʻó, naʻe fakahoa ai ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ki he kau tamaioʻeiki ʻoku nau talitali ki honau ʻeikí ki heʻene foki mai mei heʻene mali. Naʻa nau ʻilo te ne foki mai ʻi ha pō pau​—ka ʻi he houa fē? ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki uasi ʻi he poó? ʻI hono uá? ʻI hono tolú? Naʻe ʻikai te nau ʻilo. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ko hono ua ʻo e uasi ʻoku ne haʻu ai [ʻa e ʻeikí], pē ko hono tolu, ka ʻoku ne ʻilo kinautolu ʻoku nau [leʻo], pea monuʻiaā ka ko kinautolu.” (Luke 12:​35-38) Fakakaukau atu angé ki he fakatuʻotuʻa ʻa e kau tamaioʻeikí ni. Ko e ongo kotoa pē, ko e mamalu mai ʻa ha ʻata kotoa pē kuo pau naʻá ne fakalahi ange ʻenau fakatuʻotuʻá: ‘Ko hotau ʻeikí nai ʻeni?’

10 Fēfē kapau naʻe aʻu ki ai ʻa e ʻeikí ʻi he lolotonga ʻa e uasi hono ua ʻo e poó, ʻa ia naʻe lele ia mei he hivá nai ki he tuʻuapoó? ʻE mateuteu ʻa e kau tamaioʻeikí kotoa, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga naʻa nau ngāue lahi talu mei he hengihengí, ke nau fakafeʻiloaki kiate ia, pe ʻe kei mohe ha niʻihi ia? Fēfē kapau naʻe foki mai ʻa e ʻeikí he lolotonga ʻa e uasi hono tolu ʻo e poó​—ʻa e vahaʻa taimi mei he tuʻuapoó ʻo aʻu ki he tolu hengihengí nai? ʻE hoko nai ha niʻihi ʻo e kau tamaioʻeikí ʻo loto-siʻi, naʻa mo loto-ʻiteʻita ʻi he hā ngali tautoloi mai ʻa honau ʻeikí? a Ko e faʻahinga pē naʻe maʻu atu ʻoku nau kei leʻo ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e ʻeikí ʻe lau ʻoku nau fiefiá. Kiate kinautolu, ʻe fakahoko moʻoni ai ʻa e ngaahi lea ʻo e Palovepi 13:12 (Lea Fakatātā, PM): “Ko e ʻamanaki fuoloa ʻoku fakatutue loto: ka ko e holi kuo lava, ko e ʻakau ʻo e moʻui tofu pe.”

11. ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau hanganaki leʻó?

11 ʻI he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi hā ngali tautoloí, ko e hā ʻe tokoni ki he kau muimui ʻo Sīsuú ke nau hanganaki leʻó? Lolotonga ʻa e ʻi he ngoue ko Ketisemaní ʻi he ki muʻa siʻi pē ʻi hono puke iá, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki he toko tolu ʻo ʻene kau ʻapositoló: “Leʻo pe mo lotu; ke ʻoua naʻa mou hu ki ha ʻahiʻahi.” (Mātiu 26:41) ʻI he hili ha ngaahi taʻu mei ai, ko Pita, ʻa ia naʻá ne ʻi ai ʻi he taimi ko iá, naʻá ne ʻoange ʻa e akonaki meimei tatau ki hono kaungā Kalisitiané. Naʻá ne tohi: “Kuo panaki ʻa e ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pe: ko ia mou fakamaʻumaʻu muʻa, ʻo mou moʻui fakaʻehiʻehi, koeʻuhi ke mou faʻa lotu.” (1 Pita 4:7) ʻOku hā mahino, ko e lotu faivelengá ʻoku totonu ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau founga-tuʻumaʻu faka-Kalisitiané. ʻOku moʻoni, ʻoku fiemaʻu hokohoko ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki leʻo.​—Loma 12:12; 1 Tesalonaika 5:17.

12. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e fakamahaló mo e faʻa leʻó?

12 Fakatokangaʻi naʻe toe pehē ʻe Pita: “Kuo panaki ʻa e ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pe.” ʻO panaki fēfē? ʻOku ʻikai ha founga ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke ne tuhuʻi pau ai ʻa e ʻaho mo e houa tofu pē ko iá. (Mātiu 24:36) Ka ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo hono fai ʻo e fakamahaló, ʻa ia ʻoku ʻikai fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohitapú, pea mo e hanganaki fakatuʻotuʻa ki he ngataʻangá, ʻa ia ʻokú ne fakalototoʻaʻi maí. (Fakafehoanaki mo 2 Timote 4:​3, 4; Taitusi 3:9.) Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau hanganaki fakatuʻotuʻa ai ki he ngataʻangá? ʻAki hono fai ha tokanga lelei ki he fakamoʻoni ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá. Ko ia ai, tau toe vakai ange ki he ngaahi fakamoʻoni ʻe ono ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani fakaʻotuamaté ni.

Fakamoʻoni Fakatupu Tuipau ʻe Onó

13. ʻOku anga-fēfē hono fakatuipauʻi koe ʻe he kikite ʻa Paula ʻoku lēkooti ʻi he 2 Timote vahe 3 ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui”?

13 ʻUluakí, ʻoku tau sio lelei ki he fakahoko ʻo e kikite ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e “kuonga fakamui.” Naʻe tohi ʻe Paula: “Ka hokosia ʻa e kuonga fakamui, ʻe ai ha ngaahi taimi faingataʻa. He ko hono kakai te nau ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga, te nau fielahi, te nau angataʻetokaʻi, te nau lea fieʻotua, te nau talangataʻa ki he matuʻa; ko e kau taʻehounga, ko e kau angataʻemolumalu, ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, ko e kau taʻefakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei, ko e kau lavaki, ko e kau ʻohonoa, ko e kau loto ʻaoʻaofia ʻi he ʻafungi, ko e kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua, ko e kakai ʻoku maʻu ʻa e ngeʻesi ʻo e lotu, ka kuo nau liʻaki hono kakano: ke ke fulituʻa ki he kakai pehe foki. Ka ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.” (2 Timote 3:​1-5, 13) ʻIkai ʻoku tau sio ʻoku lolotonga fakahoko ʻa e kikité ni ʻi hotau ʻahó? Ko e faʻahinga pē ʻoku nau taʻetokaʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ni ʻoku lava ke nau fakaʻikaiʻi iá! b

14. ʻOku anga-fēfē hono fakahoko he ʻahó ni ʻa e ngaahi lea ʻi he Fakahā 12:9 ʻo fekauʻaki mo e Tēvoló, pea ko e hā ʻoku vavé ni ke hoko kiate iá?

14 Ko hono uá, ʻoku tau sio ki he ngaahi ikuʻanga ʻo hono tuli hifo ʻo Sētane mo ʻene kau tēmenioó mei hēvaní, ʻi hono fakahoko ʻo e Fakahā 12:9. ʻOku tau lau ai: “Naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.” Kuo hoko heni ha malaʻia lahi ki he māmaní. Ko e moʻoni, kuo hoko ha malaʻia lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá, tautefito talu mei he 1914. Ka ʻoku tānaki mai ʻi he kikite ʻia Fakahaá ʻo pehē ʻi hono tuli hifo ko ia ʻa e Tēvoló ki he māmaní, ʻokú ne ʻilo ko iá “ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” (Fakahā 12:12) ʻI he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko ʻení, ʻoku faitau ai ʻa Sētane mo e kau muimui pani ʻo Kalaisí. (Fakahā 12:17) Ko hono moʻoní kuo tau sio ki he ngaahi ikuʻanga ʻo ʻene ʻohó ʻi hotau taimí. c Kae kehe, ʻoku vavé ni ke tukupōpula ʻa Sētane ʻi he luo taʻehanotakelé koeʻuhi “ke ʻoua te ne toe kākāʻi ʻa e kakai.”​—Fakahā 20:​1-3.

15. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe he Fakahā 17:​9-11 ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá?

15 Ko hono tolú, ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e “tuʻi” hono valú pea ko e fakamuimuí ia ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻi he kikite ʻoku lēkooti ʻi he Fakahā 17:​9-11. ʻI hení ʻoku lave ai ʻa e ʻapositoló ki he ngaahi tuʻi ʻe fitu, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi mafai fakamāmani ʻe fitu​—ko ʻIsipite, ʻAsīlia, Pāpilone, Mītia-Pēsia, Kalisi, Loma, pea mo ʻAmelika-Pilitānia ko e mafai fakamāmani lōuá. ʻOkú ne toe sio ki ha “[tuʻi] hono valu” ʻoku “ʻo e fitu.” Ko e tuʻi hono valu ko ʻení​—ʻa e taha fakamuimui naʻe mata vīsone ki ai ʻa Sioné​—ʻokú ne fakafofongaʻi he taimí ni ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. ʻOku pehē ʻe Sione ko e tuʻi hono valu ko ʻení “ʻoku mole ki he fakaʻauha,” ʻa ia ʻi he hili iá ʻoku ʻikai ha toe lave ia ki ha ngaahi tuʻi fakaemāmani. d

16. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi hono fakahoko ʻo e misi ʻa Nepukanesa ki he ʻīmisí ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

16 Ko hono faá, ʻoku tau moʻui ʻi he vahaʻa taimi ʻoku fakatātaaʻi ʻe he lauʻivaʻe ʻo e ʻīmisi ʻi he misi ʻa Nepukanesá. Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe he palōfita ko Tanielá ʻa e misi fakamisiteli ko ʻeni ʻo ha fuʻu ʻīmisi ʻi he fōtunga fakaetangatá. (Taniela 2:​36-43) Ko e ngaahi konga fakamētale ʻe fā ʻo e ʻīmisí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi mafai fakamāmani kehekehe, ʻo kamata ʻaki ʻa e ʻulú (ko e ʻEmipaea Pāpiloné) pea faai hifo ai ki he lauʻivaʻé mo e louhiʻivaʻé (ko e ngaahi founga-pule ko ia ʻoku nau lolotonga pule he ʻaho ní). Ko e ngaahi mafai fakamāmani naʻe fakahaaʻi ʻi he ʻīmisí kuo nau ʻosi hā kotoa. ʻOku tau moʻui ʻi he vahaʻa taimi naʻe fakatātaaʻi ʻe he lauʻivaʻe ʻo e ʻīmisí. ʻOku ʻikai fai ha lave ia ki ha ngaahi mafai kehe ʻe hoko mai. e

17. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai heʻetau ngāue fakamalanga fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻa e toe fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá?

17 Ko hono nimá, ʻoku tau sio ki ha ngāue fakamalanga ʻi he kolopé ʻoku lolotonga fakahoko, ʻa ia naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe hoko ki muʻa pē ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Mātiu 24:14) ʻI he ʻahó ni, ʻoku lolotonga fakahoko ʻa e kikite ko iá ʻi ha tuʻunga taʻehanotatau. Ko e moʻoni, ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku teʻeki aʻu ki ai, pea ʻoku mahalo pē ʻi he taimi ʻa Sihova kuo tuʻutuʻuní, ʻe fakaava ai ha fuʻu matapā lahi ʻoku taki atu ki ha ngāue lahi ange. (1 Kolinito 16:9) Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fakahā mai ʻe he Tohitapú ia ʻe tatali ʻa Sihova kae ʻoua kuo maʻu ʻe he tokotaha tāutaha kotoa pē ʻi he foʻi māmaní ha fakamoʻoni fakafoʻituitui. Ka, kuo pau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ia ki he hōifua ʻa Sihová. Pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.​—Fakafehoanaki mo Mātiu 10:23.

18. Ko hono moʻoní, ko e hā ʻe hoko moʻoni fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e kau paní ʻi he taimi ʻo e kamata ʻa e mamahi lahí, pea ʻoku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻa e meʻá ni?

18 Ko hono onó, ko e tokolahi ʻo e kau ākonga pani loto-moʻoni ʻa Kalaisí ʻoku fakaʻau ke ʻosi, neongo ʻoku hā mahino ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi te nau kei ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e fuʻu mamahi lahí. Ko e tokolahi taha ʻo e toengá ʻoku nau motuʻa ʻaupito, pea ʻi he faai atu ʻa e ngaahi taʻú kuo fakaʻau ke tokosiʻi ange ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ko e kau pani moʻoní. Ka, ʻi he lave ki he fuʻu mamahi lahí, naʻe fakahā ʻe Sīsū: “Ka ne taʻeʻoua ʻa e fakanounou ʻo e taimi ko ia, pehe ʻe ʻauha ʻa e kakano kotoa pe: kae telia ʻa e kakai fili ʻe fakanounou ai ʻa e taimi ko ia.” (Mātiu 24:​21, 22) Ko ia, ʻoku hā mahino, ko e niʻihi ʻo e “kakai fili” ʻa Kalaisí te nau kei ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e fuʻu mamahi lahí. f

Ko e Hā ʻOku Toka mei Muʻá?

19, 20. Ko e hā ʻoku fakavavevave ange ai kiate kitautolu he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻa e fiemaʻu ke tau hanganaki ʻāʻā mo hanganaki leʻó?

19 Ko e hā ʻoku tukutauhi mai ʻe he kahaʻú kiate kitautolú? Ko e ngaahi taimi fakafiefia ʻoku teu ke hoko maí. Naʻe fakatokanga ʻa Paula ʻo pehē “ʻoku haʻu ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻo hangē tofu pē ko ha kaihaʻa ʻi ha pō.” ʻI he lave ki he kau tangata ko ia ʻoku nau hā ngali poto-fakaemāmaní, ʻokú ne pehē: “ʻI ha taimi pē ʻoku nau lea ai: ‘Melino mo Malu!’ pea hoko fakafokifā leva ʻa e fakaʻauhá kiate kinautolu.” Ko ia ai, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa Paula ki heʻene kau lautohí: “Ke ʻoua te tau mohe ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai kehé, ka tau nofoʻaki ʻāʻā mo fakakaukau lelei.” (1 Tesalonaika 5:​2, 3, 6NW) ʻOku moʻoni, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau hanga ki he ngaahi kautaha fakaetangatá ke nau ʻomai ʻa e melinó mo e maluʻangá ʻoku nau taʻetokaʻi ʻa e meʻa moʻoní. Ko e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku nau mohe maʻu!

20 Ko e fakaʻauha ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻe hoko mai ia ʻaki ha tā fakafokifā. Ko ia ai, hanganaki fakatuʻotuʻa ki he ʻaho ʻo Sihová. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá tonu kia Hapakuke: “ʻE ʻikai tuai”! Ko e moʻoni, kuo ʻikai ʻaupito mo ha toe meʻa ʻe fakavavevave ange kiate kitautolu ka ko e hanganaki leʻó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe ʻikai ha aleapau ia ʻa e ʻeikí mo ʻene kau tamaioʻeikí. Ko ia ai, naʻe ʻikai pau ke ne fai ʻe ia ha fakamatala ki heʻene haʻú mo ʻene ʻalú, pea naʻe ʻikai te ne moʻuaʻaki ki heʻene kau tamaioʻeikí ha fakamatala ki haʻane hā ngali tautoloi.

b Ki ha fakamatala fakaikiiki ʻo e kikite ko ʻení, sio ki he vahe 11 ʻo e tohi ʻIlo ʻA ʻIa ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

c Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 180-186 ʻo e tohi Revelation​​—Its Grand Climax At Hand!, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

d Sio ki he Revelation​​—Its Grand Climax At Hand!, peesi 251-254.

e Sio ki he vahe 4 ʻo e tohi Pay Attention to Daniel’s Prophecy!, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

f ʻI he pealapeli fekauʻaki mo e fanga sipí pea mo e fanga kosí, ʻoku aʻu mai ʻa e Fanautama ʻa Tangatá ʻi hono lāngilangí ʻi he vahaʻa taimi ʻo e fuʻu mamahi lahí pea nofo hifo ʻo fai ʻa e fakamāú. ʻOkú ne fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he pehē pe naʻa nau fai ha poupou ki he ngaahi tokoua pani ʻo Kalaisí. Ko e tuʻunga ko ʻeni ki he fakamāú ʻe taʻeʻuhinga ia kapau ʻe aʻu ki he taimi ʻo e fakamāú, kuo fuoloa ʻa e mavahe ia ʻa e fanga tokoua kotoa ʻo Kalaisí mei he māmaní.​—Mātiu 25:​31-46.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki leʻó?

Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke faʻa leʻó?

Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻe ono ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Naʻe tauhi anga-tonu ʻe A. H. Macmillan ʻa Sihova he meimei ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻe ono

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ki he kau tamaioʻeiki ʻoku nau hanganaki leʻó