Skip to content

Skip to table of contents

ʻE ʻIkai Toloi ʻe Sihova

ʻE ʻIkai Toloi ʻe Sihova

ʻE ʻIkai Toloi ʻe Sihova

“Kapau ʻoku ngali tuai [“toloi,” NW] [ʻa e vīsoné], piki pe ki ai; he kuo pau te ne haʻu: ʻe ʻikai tuai.”​—HAPAKUKE 2:3.

1. Ko e hā ʻa e fakapapau kuo fakahaaʻi ʻe he kakai ʻa Sihová, pea ko e hā kuo ueʻi ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau faí?

 “KAU tuʻu ʻi hoku potu leʻo.” Ko e fakapapau ia ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Hapakuké. (Hapakuke 2:1) Kuo fakahaaʻi ʻe he kakai ʻa Sihova ʻi he senituli hono 20 ʻa e fakapapau tatau. Ko ia ai, kuo nau tali faivelenga ki he ui ko eni naʻe fakaongo mai ʻi ha fakataha-lahi mahuʻinga ʻi Sepitema 1922: “Ko e ʻaho eni ʻo e ngaahi ʻaho. Vakai, ʻoku pule ʻa e Tuʻí! Ko kimoutolu ʻa ʻene kau fakafofonga fakahāhaá. Ko ia ai, tuʻuaki, tuʻuaki, tuʻuaki, ʻa e Tuʻí mo hono puleʻangá.”

2. ʻI hono toe fakafoki ki he ngāue longomoʻui ʻi he hili ʻa e Tau I ʻa Māmaní, ko e hā naʻe lava ke talaki ʻe he kau Kalisitiane paní?

2 Hili ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻe toe fakafoki ʻe Sihova ʻa e toenga ʻo e kau pani anga-tonú ki ha tuʻunga ʻo e ngāue longomoʻui. ʻI he hangē ko Hapakuké, ko kinautolu taki taha naʻe lava ke nau talaki ai: “Kau . . . lavaki nofo ʻi he talitauʻanga, ʻo fakasio atu ke vakai pe ko e ha ha lea loto te ne fai ʻiate au.” Ko e ongo foʻi lea faka-Hepelū ki he “fakasio” mo e “leʻo” ʻoku toutou leaʻaki ia ʻi he ngaahi kikite lahi.

“ʻE ʻIkai Tuai”

3. Ko e hā kuo pau ai ke tau hanganaki leʻó?

3 ʻI hono fakaongo atu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, kuo pau ke nau ʻāʻā ai pē ke tokanga ki he ngaahi lea fakaʻosi ʻo e kikite lahi ʻa Sīsuú: “Ko ia mou leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pē hoko fakakū mai ʻa e ʻEiki ʻo e ʻapi; pē efiafi, pē tuʻuapō, pē ʻi he uʻua ʻa e moa, pē hengihengi: naʻa haʻu fakafokifā pē ia, ʻo ne ʻilo kimoutolu ʻoku mou mohe. Pea ko e meʻa ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻoku ou tala ki he kakai kotoa pē, Mou leʻo.” (Maake 13:​35-​37) ʻI he hangē ko Hapakuké, pea ʻi he fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa Sīsuú, kuo pau ke tau hanganaki leʻo!

4. ʻOku anga-fēfē ʻa e faitatau hotau tuʻungá mo ia naʻe ʻi ai ʻa Hapakuke ʻi he 628 K.M. nai?

4 Naʻe fakakakato nai ʻe Hapakuke ʻa hono tohi ʻo ʻene tohí ʻi he 628 K.M. nai, naʻa mo e ʻi he ki muʻa ke hoko ʻa Pāpilone ko e hau ʻiloa he māmaní. Naʻe fakaongo atu ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki Selusalema tafoki mei he moʻoní. Ka, naʻe ʻikai ha fakahaaʻi mahino ʻo e taimi ʻe fakahoko ai ʻa e fakamaau ko iá. Ko hai ia ne tui ko e taʻu pē ia ʻe 21 ki mui ai pea ʻe hoko ʻa Pāpilone ko e fai fakahoko tautea ʻa Sihová? ʻI he tatau mo e ʻaho ní, ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa e ‘ʻaho mo hono houa’ ʻoku fokotuʻu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ka kuo tomuʻa fakatokanga mai ʻe Sīsū kiate kitautolu: “Ke toka teuteu ʻa kimoutolu foki: he ko e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata ʻe fai ʻi ha taimi ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ai kiate ia.”​—Mātiu 24:​36, 44.

5. Ko e hā ʻoku tautefito ʻa ʻene fakalototoʻa ʻo fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe lēkooti ʻi he Hapakuke 2:​2, 3?

5 ʻI ha ʻuhinga lelei, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Hapakuke ʻa e fekau fakalotomāfana ko ení: “Tohi ʻa e visone, tongi ke mahino ʻi he ngaahi tohiʻanga, koeʻuhi ke lau ai pe ʻa e lele. He ʻoku sio ʻa e visone ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu, pea ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku ngali toloi, piki pe ki ai; he kuo pau te ne haʻu: ʻe ʻikai tuai.” (Hapakuke 2:​2, 3) ʻI he ʻahó ni, ʻoku mafolalahia ʻa e fulikivanú mo e fakamālohí ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku tau tuʻu ʻi he ngungutu ʻo e “ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” (Sioeli 2:31) Ko e moʻoni, ʻoku fakalototoʻa ʻa e ngaahi lea ʻo e fakapapau tonu ʻa Sihová: “ʻE ʻikai tuai”!

6. ʻE anga-fēfē nai haʻatau hao ʻi he ʻaho fakahoko fakamaau ka hoko maí?

6 ʻE anga-fēfē leva haʻatau hao ʻi he ʻaho fakahoko fakamaau ka hoko maí? ʻOku tali ia ʻe Sihova ʻaki hono fakahaaʻi ʻa e faikehekehe ko eni ʻi he vahaʻa ʻo e māʻoniʻoní pea mo e taʻemāʻoniʻoní: “Vakai ko e maifi ia; ʻoku ʻikai tuʻu totonu ʻa e loto ʻoku ʻiate ia; ka ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei heʻene tui.” (Hapakuke 2:4) Ko e kau pule mo e kakai pōlepole mo mānumanú kuo nau vali ʻa e ngaahi vahaʻa taimi mahuʻinga ʻo e hisitōlia ʻi onopōní ʻaki ʻa e toto ʻo e laui miliona ʻo e faʻahinga maʻukovia tonuhiá, tautefito ʻi he ongo tau ʻe ua ʻa e māmaní pea ʻi he ngaahi tāmate tavale fakafaʻahingá. ʻI hono kehé, ko e kau sevāniti pani mo ʻofa ʻi he melino ʻa e ʻOtuá kuo nau kītaki ʻi he faitōnungá. Ko kinautolu ia “ʻa e puleʻanga faitotonu na, ʻa e puleʻanga ʻoku tauhi ʻene fai tonunga.” Ko e puleʻanga ko ení, fakataha mo hono ngaahi takangá ʻa e “fanga sipi kehe,” ʻoku nau muimui ʻi he enginaki: “Falala kia Sihova ʻo taʻengata, he ko Iaa Sihova ko e Makatuʻu Laukuonga.”​—Aisea 26:​2-4 (Isaia, PM); Sione 10:16.

7. ʻI he fakatatau ki hono ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e Hapakuke 2:​4, ko e hā kuo pau ke tau faí?

7 ʻI he tohi ki he kau Kalisitiane Hepeluú, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he Hapakuke 2:4 ʻi heʻene tala ki he kakai ʻa Sihová: “He ʻoku tuha mo kimoutolu ʻa e kitaki; koeʻuhi ke mou fai ke ʻosi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo mou lavaʻi ʻa e talaʻofa. He ʻoku toe pe ha kiʻi momoʻi taimi, pea haʻu ʻa Tuʻunukumai; ʻio, ʻe ʻikai te ne fakatotoka [“toloi,” NW]. Ka ko e tangata maʻoniʻoni aʻaku, te ne moʻui ʻi he tui: ka ʻo kapau te ne holomui, ʻe ʻikai hōifua hoku laumalie ʻiate ia.” (Hepelu 10:​36-​38) Ko hotau ʻahó ni ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ki he lī noa ʻa e nimá pe ki he fakataueleʻi ʻe he ngaahi founga fakamatelie, mo fakafiefia vale ʻo e māmani ʻa Sētané. Ko e hā kuo pau ke tau faí kae ʻoua ke ngata ʻa e “kiʻi momoʻi taimi”? ʻI he hangē ko Paulá, ko kitautolu ʻi he puleʻanga māʻoniʻoni ʻo Sihová kuo pau ke tau ‘kakapa atu ki he ngaahi meʻa mei muʻá: ʻo tau tuli atu pe ki he ngataʻangá’ ko e moʻui taʻengata. (Filipai 3:​13, 14) Pea ʻi he hangē ko Sīsuú, kuo pau ke tau ‘maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate kitautolú ʻi he kataki.’​—Hepelu 12:2.

8. Ko hai ʻa e “tangata” ʻo e Hapakuke 2:​5, pea ko e hā te ne aʻusia ai ʻa e taʻelavameʻá?

8 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Hapakuke 2:​5 (NW), “ha tangata sino mālohi” ʻa ia, ʻi he kehe mei he kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku ʻikai lava ke ne aʻusia ʻa ʻene taumuʻá, neongo “naʻá ne ʻai hono soulú ke ʻataʻatā ʻo hangē tofu pē ko Seolí.” Ko hai ʻa e tangata ko eni ʻoku “ʻikai lava ke fakafiemālieʻi”? ʻI he mānumanu ʻo hangē ko ia ko Pāpilone ʻi he taimi ʻo Hapakuké, ko e “tangata” faʻu fetuiaki ko ení ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e ngaahi mafai fakapolitikalé​—tatau ai pē pe ko e Fāsisi, Nasi, Kominiusi, pe naʻa mo ia ʻoku lau ko e temokalatí—ʻokú ne faitau ʻi he ngaahi taú koeʻuhi ke fakalahi atu ai hono ngaahi fonuá. ʻOkú ne toe fakafonu ʻa Seoli, ʻa e faʻitoká, ʻaki ʻa e ngaahi soulu tonuhiá. Ka ko e “tangata” faʻu fetuiaki kākā ko eni ʻo e māmani ʻa Sētané, ʻa ia ʻokú ne hēhēʻia ʻi heʻene loto-hīkisia ʻaʻana peé, ʻokú ne aʻusia ʻa e taʻelavameʻa ʻi hono “fakatahatahaʻi mai kiate ia tonu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo hono tānaki fakataha mai kiate ia ʻa e kotoa ʻo e kakaí.” Ko Sihova pē ko e ʻOtuá ʻoku lava ke ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea te ne fakahoko ʻa e meʻá ni fakafou ʻi he Puleʻanga Faka-Mīsaiá.​—Mātiu 6:​9, 10.

Ko e ʻUluaki ʻi he Ngaahi Mala Mataʻāʻā ʻe Nimá

9, 10. (a) Ko e hā ʻoku hoko atu ʻa Sihova ke fanongonongo fakafou ʻia Hapakuké? (e) Fekauʻaki mo e fakalahi koloa taʻemāʻoniʻoní, ko e hā ʻa e tuʻunga he ʻaho ní?

9 Fakafou ʻi heʻene palōfita ko Hapakuké, ʻoku kamata ke fanongonongo ʻe Sihova ha fakahokohoko ʻo e ngaahi mala ʻe nima, ko e ngaahi fakamaau ʻa ia kuo pau ke fakahoko ʻi hono teuʻi ʻa e māmaní ki hono nofoʻi ʻe he kau lotu anga-tonu ʻa e ʻOtuá. Ko e kau loto-totonu peheé ʻoku nau ʻofaʻaki ha taʻanga’ ʻoku ʻomai ʻe Sihova. Tau lau ʻi he Hapakuke 2:6: “ʻOiaue [“malaʻia,” NW] ʻa e taha ʻoku fakalahi meʻa ʻoku ʻikai aʻana!​—ʻe ngata afe?​—ʻoiaue ʻa e taha ʻoku hilifaki kiate ia ʻa e ngaahi kavenga talifaki!”

10 Ko e fakamamafa ʻi hení ʻoku ʻi he fakalahi koloa taʻemāʻoniʻoní. ʻI he māmani takatakai ʻiate kitautolú, ʻoku tupu ʻo toe koloaʻia ange ʻa e koloaʻiá, pea ʻoku tupu ʻo toe masiva ange ʻa e masivá. ʻOku tānaki ʻe he kau tila faitoʻo kona tapú mo e kau kākaá ʻa e ngaahi koloa lahi, lolotonga ia ko e tokolahi ʻo e kakai lāuvalé ʻoku nau mate fiekaia. ʻOku pehē ko e vahe fā ʻe taha ʻo e kakai ʻo e māmaní ʻoku nau moʻui ʻo māʻulalo ange ʻi he tuʻunga masivá. ʻOku fakalilifu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi fonua lahi. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau hoholi ki he māʻoniʻoni ʻi he māmaní ʻoku nau kalanga: “ʻE ngata ʻafe” ʻa e tupulekina ʻa e ngaahi tuʻunga fulikivanu ko ení! Neongo ia, ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá! Ko e moʻoni, ko e vīsoné “ʻe ʻikai tuai.”

11. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe Hapakuke ʻo fekauʻaki mo hono lilingi ʻo e toto ʻo e tangatá, pea ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻi ai ha halaia lahi ʻi he totó he māmaní ʻi he ʻahó ni?

11 ʻOku tala ʻe he palōfitá ki he faʻahinga fulikivanú: “Seuke, ko koe kuo ke vete ʻani kakai lahi, ʻe vete koe ʻe hono toe ʻo e ngaahi kakai, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo e toto ʻo e kakai, mo e fakamalohia ʻo e fonua mo e kolo, mo e meʻa kotoa ʻoku nofo ai.” (Hapakuke 2:8) He halaia ʻi he toto ē ʻoku tau maʻu he māmaní ʻi he ʻahó ni! Naʻe fakamatala mahino ʻa Sīsū: “ʻIlonga kinautolu ʻoku ala ki he heletā te nau mate heletā.” (Mātiu 26:52) Ka, ʻi he senituli hono 20 ʻataʻataá pē, ko e ngaahi puleʻanga halaia ʻi he totó mo e ngaahi kulupu fakafaʻahingá kuo tupu mei ai ʻa e tāmateʻi tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo laka hake ʻi he toko teau milioná. Malaʻia ē ki he faʻahinga ko ia ʻoku kau ʻi he ngaahi tāmate tavale ko ení!

Ko e Mala Hono Uá

12. Ko e hā ʻa e mala hono ua naʻe lēkooti ʻe Hapakuké, pea ʻoku lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi koloaʻia taʻefaitotonú ʻe ʻikai hano ʻaonga?

12 Ko e mala hono uá, naʻe lēkooti ia ʻi he Hapakuke 2:​9-11, ʻoku tō ia ki he “taha ʻoku ne fakalahi koloa hala maʻa hono famili, ke ʻai hono pununga ʻi taukakapa, ke ne hao mei he tatae ʻa e kovi!” Ko e fakalahi koloa taʻefaitotonú ʻe ʻikai hano ʻaonga, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ka fakaaʻau ʻo koloaʻia ha taha ʻoua manavahe, ʻi he hulu ʻa e naunauʻia hono fale: he talaʻehai te ne ʻave ha meʻa ʻi heʻene pekia; talaʻehai ʻe hifo mo ia ʻene naunauʻia.” (Sāme 49:​16, 17) ʻOku taau leva ke fakatokangaʻi ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻa Paulá: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni, ke ʻoua te nau angahiki, ʻumaʻā ke tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.”​—1 Timote 6:​17.

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hokohoko atu ʻa hono fakaongo atu ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá?

13 He mahuʻinga ē ko ia ke fakaongo atu ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni! ʻI he fakafepaki ʻa e kau Fālesí ki he fuʻu kakai naʻa nau fakafeʻiloaki kia Sīsū ko e “Tuʻi ʻoku hoko mai ʻi he huafa ʻo e ʻEiki [“Sihová,” NW],” naʻá ne pehē: “Tala atu, kapau te nau fakalongo ʻe kinautolu, ʻe kalakalanga ʻe he ngaahi maka.” (Luke 19:​38-​40) ʻI he tuʻunga tatau, kapau ʻoku ʻikai lava ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ke fakaeʻa ʻa e fulikivanu ko ia ʻoku ʻi he māmani ko ení, ‘ko ha maka tonu mei he ʻaá te ne kalanga mamahi mai.’ (Hapakuke 2:​11NW) Ko ia, tau hokohoko atu loto-toʻa ʻi hono fakaongo atu ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá!

Ko e Mala Hono Tolú pea mo e ʻĪsiu ʻo e Halaia ʻi he Totó

14. Kuo tupu mei he ngaahi lotu ʻa e māmaní ʻa e halaia ʻi he toto fē?

14 Ko e mala hono tolu naʻe fanongonongo fakafou ʻia Hapakuké naʻe kau ia ki he ʻīsiu ʻo e halaia ʻi he totó. ʻOku pehē ʻe Hapakuke 2:​12 (NW): “Malaʻia ko e tokotaha ko ia ʻokú ne langa ha kolo lahi ʻaki ʻa e lingitotó, pea kuó ne fokotuʻu ha kolo ʻaki ʻa e taʻemāʻoniʻoní!” ʻI he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku faʻa ō fakataha ai ʻa e taʻemāʻoniʻoní mo e lingitotó. Ko e ngaahi lotu ʻa e māmaní ʻoku tautefito mei ai ʻa e tupu ʻa e ngaahi tāmate tavale fakalilifu taha ʻi he hisitōliá. Te tau lave pē ki he Ngaahi Kalusetí, ʻa ia naʻa nau fokotuʻutuʻu ha fepaki ʻi he kau Kalisitiane lau peé mo e kau Mosilemí; ko e Fakaʻekeʻeke Anga-Fakamamahi Faka-Katolika ʻi Sipeini mo ʻAmelika Latiná; ko e Tau Taʻu Tolungofulu ʻi ʻIulope ʻi he vahaʻa ʻo e kau Palotisaní mo e kau Katoliká; pea ko e totoʻia lahi taha ʻiate kinautolú kotoa, ko e ongo tau ʻe ua ʻa e māmaní ʻi hotau senitulí, ʻa ia naʻá na kamata fakatouʻosi ʻi he feituʻu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.

15. (a) ʻI he poupou pe loto ki ai ʻa e siasí, ko e hā ʻoku hokohoko atu ʻa e ngaahi puleʻangá ke faí? (e) ʻE lava ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻo fakangata ʻa e faʻu naunau tau ʻa e māmani ko ení?

15 Ko e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki fulikivanu taha ʻo e tau hono ua ʻa e māmaní ko e Tāmate Tokolahi Faka-Nasí, ʻa ia naʻe lōmekina ai ʻa e kau Siu ʻe laui miliona mo e faʻahinga tonuhia kehe ʻi ʻIulope. Naʻe toki vetehia pē ki muí ni ʻa e haʻa faifekau Katolika Loma ʻi Falaniseé ʻi heʻene taʻemalava ke fakafepakiʻi ʻa hono tuku atu ʻa e faʻahinga maʻukovia ʻe laui kilu ki he ngaahi kemi tāmate ʻa e kau Nasí. Ka, ʻoku hokohoko atu pē ʻa e teuteu lingitoto ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻi he poupou pe loto ki ai ʻa e siasí. ʻI he lau ʻo kau ki he Siasi ʻOfotokisī Lūsiá, naʻe pehē ʻe he makasini Time (pulusinga fakavahaʻapuleʻangá) ki muí ni: “Ko e siasi naʻe toe fakafoki maí ʻokú ne toe fai ʻa e tākiekina mahuʻinga ʻi ha tafaʻaki ʻoku taʻealafakakaukau ki ai ʻi ha taimi: ko e mīsini tau Lūsiá. . . . Ko e ngaahi tāpuakiʻi ʻo e kau faitau vakapuna setí mo e ngaahi nofoʻanga sōtiá kuo meimei hoko ia ko e founga-tuʻumaʻu. ʻI Nōvema, ʻi he Monasiteliō Danilovsky ʻi Mosikoú, ko e tuʻuʻanga ʻo e Nofoʻanga Fakapēteliake Lūsiá, naʻe aʻu ʻo fakatapui ai ʻe he siasí ʻa e tukuʻanga meʻatau fakaniukilia ʻa Lūsiá.” ʻE lava ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻo taʻofi ʻa hono toe fakanaunautau ʻaki ʻa e māmani ko ení ʻa e ngaahi meʻangāue fakatēmeniō ʻo e taú? ʻIkai ʻaupito! Fakatatau ki he nusipepa The Guardian, ʻo Lonitoni, ʻIngilaní, ko ha tokotaha maʻu Pale Nobel ki he Melinó naʻá ne fakamatala: “Ko e meʻa moʻoni ʻoku taʻemanongá ko e ngaahi mēmipa tuʻumaʻu ko ia ʻe nima ʻo e Kosilio Maluʻi UN, ko e kau tokonaki lahi taha ia ʻe nima ʻo e ngaahi naunau taú ʻi he māmaní.”

16. Ko e hā ʻe fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga fakalanga taú?

16 ʻE fakahoko ʻe Sihova ha fakamaau ki he ngaahi puleʻanga fakalanga taú? ʻOku pehē ʻe he Hapakuke 2:13: “Sini, ʻikai ʻoku meia Sihova Sapaoti ia? ʻa e fakaongosia ʻa e ngaahi kakai maʻa e afi pe, mo hela ʻa e ngaahi faʻahinga maʻa e muna pe?” Ko “Sihova Sapaoti”! ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e kau tau fakaeʻāngelo fakahēvani ʻa Sihova, ʻa ia te ne ngāueʻaki ʻi hono fakaʻauha ʻa e kakai mo e ngaahi puleʻanga manako ʻi he taú!

17. Ko e hā hono lahi ʻa hono fakafonu ʻaki ʻa e māmaní ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihová, hili hono fakahoko ʻa ʻene fakamaau ki he ngaahi kulupu fakapuleʻanga fakamālohí?

17 Ko e hā ʻe hoko atu ʻi hono fakahoko ʻe Sihova ʻa e fakamaau ki he ngaahi kulupu fakapuleʻanga fakamālohi ko iá? ʻOku tokonaki mai ʻe he Hapakuke 2:14 ʻa e talí: “ʻE fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo e langilangi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” Ko ha ʻamanaki maʻongoʻonga moʻoni ia! ʻI ʻĀmaketone, ʻe fakatonuhiaʻi ai ʻo taʻengata ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. (Fakahā 16:16) ʻOkú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu te ne ‘fakalangilangiʻi ʻa e potu ʻoku tuʻu ai hono vaʻé,’ ʻa e māmani ko eni ʻoku tau moʻui aí. (Aisea 60:13) ʻE akoʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ki he founga ʻa e ʻOtuá ki he moʻuí, koeʻuhi ke fakafonu ʻaki ʻa e māmaní ʻa e ʻiloʻi ʻo e ngaahi taumuʻa lāngilangiʻia ʻa Sihová ʻo hangē ko hono fakafonu ʻe he ʻōsení ʻa e kilisitahí.

Ko e Mala Hono Faá mo e Nimá

18. Ko e hā ʻa e mala hono fā naʻe fanongonongo fakafou ʻia Hapakuké, pea ʻoku anga-fēfē ʻa ʻene tapua mai ʻi he tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻo e māmaní he ʻaho ní?

18 ʻOku fakamatalaʻi ʻa e mala hono faá ʻi he Hapakuke 2:15 ʻi he ngaahi leá ni: “[Malaʻia] ʻa e taha ʻoku ʻange kava ki ha taha kehe, ʻo ke tuiaki hoʻo meʻa kona, ʻo matuʻaki fai ke ne konā, koeʻuhia ke ke sio ki honau telefua!” ʻOku fokotuʻu mai ʻi he meʻá ni ʻa e tuʻunga taʻemataʻofi, mo talangataʻa ʻo e māmani onopōní. Ko ʻene ʻulungaanga taʻetāú, naʻa mo hono poupouʻi ʻe he ngaahi kautaha lotu fakangofua tavalé, kuo ngoto hifo ia ki he ngaahi tuʻunga ololalo fakaeʻulungaanga foʻou. Ko e ngaahi mahaki fakaʻauha, hangē ko e ʻEitisí mo e ngaahi mahaki kehe fetuku holo ʻi he fehokotaki fakasinó, ʻoku mafolalahia ia ʻi māmani lahi. ʻI he ʻikai tapua atu ʻa e “langilangi ʻo Sihova,” ko e toʻutangata fakamuʻomuʻa-kita ʻo e ʻaho ní ʻoku toe tūʻulu hifo ia ki he fakalieliá pea ki he fakahoko ʻo e fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻI he “topono, kae ʻaki ʻa e meʻa fakama pe, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e langilangi,” ko e māmani talangataʻa ko ení ʻoku teu ke inu ia mei he poulu ʻo e houhau ʻa Sihová, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa hono finangalo ki aí. ‘ʻE ʻufiʻufi ho langilangí ʻaki ha fakama.’​—Hapakuke 2:​16.

19. Ko ha talateu ki he mala hono nima naʻe fanongonongo ʻe Hapakuké ʻoku fekauʻaki ia mo e hā, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi lea peheé ki he māmani ʻi he ʻaho ní?

19 Ko ha talateu ki he mala hono nimá ʻoku fakatokanga fefeka ai ki he lotu ki he ngaahi ʻīmisi kuo tongí. ʻOku ʻai ʻe Sihova ʻa e palōfitá ke ne fanongonongo ʻa e ngaahi lea mālohi ko ení: “ʻOiaue [“malaʻia,” NW] ʻa ia ʻoku ne pehe ki ha potupotuʻi ʻakau, ‘Ofo hake!’ Ki he maka taʻelea, ‘Ngaūe hake!’ Ko eni ia ʻe fai ako: vakai ange, kuo ʻufiʻufi ʻaki ʻa e koula mo e siliva! ʻOsi ʻoku ʻikai ha momoʻi manava ʻi hono fatu.” (Hapakuke 2:​19) ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻa e fakatou punou ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mo e puleʻanga hītení ki heʻenau ngaahi kolosi, ngaahi Matona, ngaahi fakatātā fakalotu, mo e ngaahi tatau kehe ʻo e tangatá mo e manú. ʻOku hala ha taha ʻi he ngaahi meʻá ni ʻe lava ke ʻā hake ʻo fakahaofi ʻa ʻenau kau lotú ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Sihova ke fakahoko ʻa e fakamāú. Ko honau ngaahi ʻufiʻufi koula mo e silivá ʻoku hoko ia ʻo taʻeʻaonga fakaʻaufuli ʻi he fakahoa atu ki he ngeia ʻo e ʻOtua ʻitāniti, ko Sihová, pea mo e ngaahi lāngilangi ʻo ʻene ngaahi meʻamoʻui fakatupú. ʻOfa ke tau fakavīkivikiʻi ʻa hono huafa taʻehanotataú ʻo taʻengata!

20. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu fakaetemipale ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke ngāue fiefia aí?

20 ʻIo, ko hotau ʻOtuá, ʻa Sihova, ʻoku taau ia mo e fakahīkihiki kotoa pē. ʻI ha ongoʻi ʻo e ʻapasia loloto kiate ia, tau tokanga ki he fakatokanga mālohi ki he tauhi ʻaitolí. Kae fanongo! ʻOku kei folofola mai ʻa Sihova: “Ko Sihova e ʻi hono temipale tapu: ke fakalongo ʻi hono ʻao ʻa mamani katoa.” (Hapakuke 2:20) Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa e ʻi he fakakaukau ʻa e palōfitá ʻa Selusalemá. Kae kehe, ko kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke lotu ʻi ha fokotuʻutuʻu fakaetemipale maʻongoʻonga mamaʻo ange, ʻa ia ʻoku fakanofo ai hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí. ʻI heni, ʻi he lotoʻā fakaemāmani ʻo e temipale ko iá, ʻoku tau fakataha ai, ngāue, mo lotu, ʻi hono ʻave kia Sihova ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa ia ʻoku taau mo hono huafa lāngilangiʻiá. Pea ko ha fiefia ē ʻoku tau maʻu ʻi hono ʻave ʻa e lotu loto-moʻoni ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá!

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he folofola ʻa Sihova: “ʻE ʻikai tuai”?

• Ko e hā ʻa e mahuʻinga he ʻahó ni ʻo e ngaahi mala naʻe fanongonongo fakafou ʻia Hapakuké?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hokohoko atu ʻi hono fakaongo atu ʻa e fakatokanga ʻa Sihová?

• Ko e lotoʻā ʻo e temipale fē ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke ngāue aí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻI he hangē ko Hapakuké, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻe ʻikai toloi ʻe Sihova

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOkú ke houngaʻia ʻi he monū ʻo e lotu kia Sihova ʻi he lotoʻā ʻo hono temipale fakalaumālié?

[Maʻuʻanga Tā ʻi he peesi 16]

U.S. Army photo