Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakai ʻo e Faʻahinga Kotoa Pē ʻi he ʻOtu Netalení

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakai ʻo e Faʻahinga Kotoa Pē ʻi he ʻOtu Netalení

Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakai ʻo e Faʻahinga Kotoa Pē ʻi he ʻOtu Netalení

KO ʻĒPALAHAMÉ ko ha tangata ʻo e tui naʻe kehe ʻaupito. “ʻI hono ui,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻe talangofua ʻa ʻĒpalahame ki he leʻo ʻo e ʻOtuá pea “naʻa ne ʻalu atu, ʻo ʻikai te ne ʻilo pe ko ʻene ʻalu ki fē.” ʻI he hili ʻene mavahe mo hono fāmilí kotoa, ko ʻĒpalahamé “naʻá ne hanga ʻo ʻāunofo ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofa” ʻi he toenga ʻo e ngaahi taʻu ʻe teau ʻo ʻene moʻuí.​—Hepelu 11:​8, 9.

ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, kuo tali ʻe he tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e pole ʻo e hiki ki ha fonua kehe koeʻuhí ke nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Kuo ako ʻe he niʻihi ha lea kehe koeʻuhí ke nau malava ʻo fai ha fakamoʻoni ki he kau muli ʻoku nau hiki mai ki honau fonuá. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga hoko haké, ko e laumālie lelei ko ʻení kuó ne fakaava “ha matapā lahi ki he ngāué” ʻi he ʻotu Netalení, ʻa ia ko e taha miliona ʻo e toko 15 miliona ʻoku nofo aí ko ʻenau haʻu mei he ngaahi fonua kehe.​—1 Kolinito 16:​9NW.

◻ Ko Bahram, ko ha faiako Kung Fu ki muʻa, naʻá ne haʻu mei ha fonua ʻi he Hahake Lotolotó. Naʻá ne maʻu ha tatau ʻo e Tohitapú pea mo e ngaahi tohi Taua Leʻo ʻe niʻihi. ʻI loto ʻi ha māhina ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ʻe Bahram kuó ne maʻu ʻa e moʻoní. Naʻe kamata ha ako mo ia pea mo hono uaifí, ka naʻe ʻi ai ha palopalema​—naʻe ʻikai poto ʻa ʻena faiako Tohitapú heʻena leá. Naʻa nau fetalanoaʻaki tuhutuhu pē, “ʻaki ʻa e nimá mo e vaʻé,” ko ʻena manatú ia. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe malava ʻa Bahram pea mo hono uaifí ke na ʻiloʻi ha fakatahaʻanga ʻa ia naʻe leaʻaki ai ʻa ʻena leá, pea talu mei ai mo ʻena fai ha fakalakalaka vave ʻaupito. Ko Bahram he taimi ní ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso.

◻ Ko ha ongo meʻa mali tāimuʻa Hōlani naʻá na fakaofiofi atu ki ha tangata ʻInitonēsia ʻa ia naʻá ne tuʻu ʻi muʻa ʻi ha supa-māketi. Naʻá ne ʻohovale fiefia ʻi he taimi naʻe lea ange ai kiate ia ʻa e ongo meʻa malí ʻi heʻene leá tonu. Naʻe fai leva ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke fai ha ʻaʻahi kiate ia ʻi hono ʻapí. Naʻe ʻiloʻi naʻá ne nofo ʻi Lūsia ʻo laka hake ʻi he ngaahi taʻu ʻe 20, he lolotonga ʻo e taimi ko iá naʻá ne hoko ai ko ha toketā ki he kakai fefiné. Naʻá ne taukaveʻi ko ha tokotaha fakaʻikaiʻi-ʻOtua ia, ka naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻi he taimi taki taha ko ia naʻá ne faifāʻele aí, naʻe ʻikai malava ke ne mataʻofi ʻene ʻohovale, “He meʻa haohaoa moʻoni ko e sino fakaetangatá! Ko ha mana moʻoni ē!” Naʻá ne loto-lelei ke ako ʻa e Tohitapú pea naʻe vave ʻene tui ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu ʻokú ne tokanga mai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (1 Pita 5:​6, 7) ʻI he taimi ní ko ha tokotaha ʻosi papitaiso ia pea ʻokú ne ngāue mo e fakatahaʻanga ʻInitonēsia ʻi Amsterdam.

◻ ʻI Rotterdam, ko e taha ʻo e ngaahi taulanga vaka lahi taha ʻi he māmaní, kuo hoko ʻo potopotoʻi ai ha kulupu ʻo e kau tāimuʻá ʻi he malanga ki he ngaahi kulupu lea kehekehe ʻoku nau tau fakaʻaho atu ki aí. Ko ha ola ʻo e ngāue ʻa e kulupu ʻo e kau malanga loto-māfana ko ʻení, ko e kau kau-vaka ʻe niʻihi, kau ai ha kapiteni, ko ha ʻōfisa malini, pea mo ha tokotaha-leʻo ki muʻa, naʻa nau tali ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ní ʻoku nau toe tokoni mo kinautolu foki ki he fakamafola atu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani lahi.​—Mātiu 24:14.

Hangē ko ia ʻi he ngaahi konga kehe ʻo e māmaní, ʻoku fakapapau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻotu Netalení ke nau fai ʻenau tafaʻakí ʻi hono talaki atu ʻa e ongoongo lelei taʻengatá ki he fonua kotoa pē, matakali, lea, mo e kakai.​—Fakahā 14:6.