Skip to content

Skip to table of contents

Ko Sihova ʻa Hoku Hūfangaʻangá mo Hoku Mālohingá

Ko Sihova ʻa Hoku Hūfangaʻangá mo Hoku Mālohingá

Talanoa ki he Moʻuí

Ko Sihova ʻa Hoku Hūfangaʻangá mo Hoku Mālohingá

FAKAMATALA FAI ʻE MARCEL FILTEAU

“Kapau te ke mali mo ia, kuo pau ke ke ʻalu ki pilīsone.” Ko e lea ia ʻa e kakaí ki he fefine naʻá ku palani ke mali mo iá. Tuku ke u fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻa nau lea pehē aí.

ʻI HE taimi naʻe fāʻeleʻi ai au ʻi he 1927, ko e vahefonua Kānata ko ia ʻo Quebec naʻe mālohi ʻaupito ai ʻa e lotu Katoliká. ʻI ha taʻu ʻe fā ki mui ai, ko Cécile Dufour, ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne kamata ʻaʻahi mai ki homau ʻapí ʻi he kolo lahi ko Montreal. ʻI he meʻá ni, naʻe faʻa fakamanaʻi ai ia ʻe homau ngaahi kaungāʻapí. Ko hono moʻoní, naʻe puke pōpula ia mo ngaohikoviʻi tuʻo lahi ʻi heʻene malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Tohitapú. Ko ia, naʻe vave ʻemau ako ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Te mou fehiʻanekina ʻe he ngahi kakai kehekehe, ko e meʻa ʻi he hingoa oʻoku.”—Mātiu 24:9.

ʻI he taimi ko iá, naʻe fakakaukau ʻa e tokolahi ʻoku taʻeʻuhinga ki ha fāmili Falanisē-Kānata ke mavahe mei heʻenau lotu Katoliká. Neongo naʻe ʻikai ʻaupito hoko ʻeku ongo mātuʻá ko ha ongo Fakamoʻoni papitaiso, naʻe vave ʻa ʻena fakaʻosiʻaki ʻo pehē, ko e ngaahi akonaki ʻa e Siasi Katoliká naʻe ʻikai ke feongoongoi ia mo e Tohitapú. Ko ia naʻá na fakaʻaiʻai ʻa ʻena fānau ʻe toko valú ke nau lau ʻa e ngaahi tohi naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoní, pea naʻá na poupouʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻiate kimautolu naʻe tuʻu maʻá e moʻoni ʻo e Tohitapú.

Tuʻu Mālohi ʻi he Ngaahi Taimi Faingataʻá

ʻI he 1942, lolotonga ʻa ʻeku kei ʻi he akó, naʻá ku kamata ai ke mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he ako Tohitapú. Naʻe tapui ʻi he taimi ko iá ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Kānatá, koeʻuhi naʻa nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e muʻaki kau Kalisitiané pea naʻe ʻikai ke nau hoko ʻo kau ʻi he ngaahi tau ʻa e ngaahi puleʻangá. (Aisea 2:4 [Isaia, PM]; Mātiu 26:52) Ko hoku tokoua lahi tahá, ʻa Roland, naʻe tuku ia ʻi ha kemi fakapōpula koeʻuhi ko ʻene fakafisi ke toʻo meʻatau lolotonga ʻa e tau ʻa e māmaní, ʻa ia naʻe fakaʻuliʻulia he taimi ko iá.

ʻI he taimi nai ko ení, naʻe ʻomai ʻe he tangataʻeikí kiate au ha tohi faka-Falanisē naʻe fakamatala ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e Kau Fakamoʻoni Siamané ʻi heʻenau fakafisi ke poupouʻi ʻa e ngaahi kemipeini fakakautau ʻa ʻAtolofi Hitilaá. a Naʻe ueʻi ai au ke u fakahaaʻi tonu au ʻaki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa pehē ʻo e anga-tonú, peá u kamata leva ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fai ʻi ha ʻapi tāutaha. Naʻe vave ʻa hono fakaafeʻi au ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻá ku tali ʻa e fakaafé mo e ʻiloʻi lelei ʻe puke nai au ʻo tuku pilīsone.

Hili ʻa e lotu ki ha mālohí, naʻá ku tukituki ʻi heʻeku ʻuluaki matapaá. Naʻe tali mai ia ʻe ha fefine anga-lelei, pea ʻi he hili ʻa hono fakafeʻiloaki aú, naʻá ku lau ange kiate ia ʻa e ngaahi lea ʻo e 2 Timote 3:16: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga.”

“Te ke mahuʻingaʻia ʻi he ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú?” ko ʻeku ʻeké ange ia.

“ʻIo,” ko e tali ia ʻa e fefiné.

Ko ia, naʻá ku tala ange kiate ia te u ʻomai haku kaumeʻa, ʻa ia naʻe ʻilo lelei ange ia ki he Tohitapú ʻiate au, pea ko e meʻa ia naʻá ku fai ʻi he uike hono hokó. Hili ʻa e ʻuluaki meʻa ko ia naʻe hokosiá, naʻá ku ongoʻi loto-falala lahi ange ai, pea naʻá ku ako ʻo ʻilo ʻoku ʻikai ke tau fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he mālohi pē ʻo kitautolú. Hangē ko e lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku tau fai ia ʻi he tokoni ʻa Sihová. Ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi ʻoku ‘ʻa e ʻOtuá ai pe ʻa e makehe atu ʻo e mafaí, ʻo ʻikai ko e meʻa meiate kitautolu.’—2 Kolinito 4:7.

Hili iá, naʻe hoko ʻa e ngāue fakamalangá ko ha konga tuʻumaʻu ia ʻo ʻeku moʻuí, pea pehē ki he ngaahi puke pōpula mo hono tuku pilīsoné. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono tala ko ia ki hoku mali he kahaʻú, “Kapau te ke mali mo ia kuo pau ke ke ʻalu ki pilīsone”! Neongo ia, ko e ngaahi meʻa pehē naʻe hokosiá naʻe ʻikai ke fuʻu faingataʻa pehē ia. Hili ha fakamoleki ha pō ʻe taha ʻi ha pilīsone, ʻoku faʻa totongi-maluʻi kimautolu ki tuʻa ʻe ha kaungā Fakamoʻoni.

Ngaahi Fili Mahuʻinga

ʻI ʻEpeleli 1943, naʻá ku fakatapui au kia Sihova pea fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. Pea, ʻi ʻAokosi 1944, naʻá ku maʻu ai ʻa ʻeku ʻuluaki fakataha-lahí, ʻi Buffalo, Niu ʻIoke, U.S.A., ʻi he tafaʻaki pē ʻe taha ʻo e kauʻāfonua Kānatá. Naʻe kau ki ai ʻa e toko 25,000, pea naʻe langaʻi ʻe he polokalamá ʻa ʻeku holi ke hoko ko ha tāimuʻá, ʻa ia ko hono ui ia ʻo e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe toʻo ʻa e fakataputapui ʻo e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Kānatá ʻi Mē 1945, pea naʻá ku kamata tāimuʻa ʻi he māhina hoko maí.

Kae kehe, ʻi he tupulekina ʻa ʻeku kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻe pehē ai pē mo ʻeku ngaahi ʻaʻahi ki he pilīsoné. ʻI he taimi ʻe taha naʻe tuku ai au ʻi ha kiʻi loki siʻisiʻi fakataha mo Mike Miller, ko ha sevāniti anga-tonu, taimi fuoloa ʻa Sihova. Naʻá ma tangutu ʻi he faliki simá ʻo talanoa. Ko ʻema fetalanoaʻaki langa hake fakalaumālié naʻá ne fakaivimālohiʻi lahi au. Ka, ʻi he hili iá, naʻe ʻalu hake ha fehuʻi ʻi heʻeku fakakaukaú, ‘Fēfē kapau naʻe ʻi ai ha taʻefemahinoʻaki ʻiate kimaua pea ʻikai te ma fetalanoaʻaki?’ Ko e taimi naʻe fakamoleki mo e siʻi tokoua ko ení ʻi he pilīsoné naʻe akoʻi mai ai kiate au ʻa e taha ʻo e ngaahi lēsoni lelei taha ʻi heʻeku moʻuí—ʻoku tau fiemaʻu hotau fanga tokouá pea ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fefakamolemoleʻaki mo feangaleleiʻaki. Naʻa ʻiloange, hangē ko e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Kapau te mou feʻuʻusi mo fekainaki, vakai naʻa ʻiloange te mou fetamateʻaki kimoutolu.”—Kaletia 5:15.

ʻI Sepitema 1945, naʻe fakaafeʻi ai au ke ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi Toronto, Kānata, ʻa ia ʻoku mau ui ko Pētelí. Naʻe fakatupu langa hake mo fakatuimālohi moʻoni ʻa e polokalama fakalaumālie ʻi aí. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe vaheʻi ai au ke u ngāue ʻi he faama Pētelí, ko e kilomita nai ʻe 40 ʻi he fakatokelau ʻo e ʻōfisi vaʻá. ʻI heʻeku toli sitolōpeli mo e finemui ko Anne Wolynec, naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻofoʻofa fakaesinó kae toe pehē foki ki heʻene ʻofa mo e faivelenga kia Sihová. Naʻe fakatupulekina ai hama vahaʻangatae, pea naʻá ma mali ʻi Sanuali 1947.

ʻI he taʻu ʻe ua mo e konga hoko maí, naʻá ma tāimuʻa ai ʻi Lonitoni, Ontario, pea hili iá ʻi he Motu Cape Breton, ʻa ia naʻá ma tokoni ai ke faʻu ha fakatahaʻanga. Pea ʻi he 1949, naʻe fakaafeʻi ai kimaua ki he kalasi hono 14 ʻo e Akoʻanga Tohitapu mo e Taua Leʻo ko Kiliatí, ʻa ia naʻe akoʻi ai kimaua ke ma hoko ko e ongo misinale.

Ngāue Fakamisinale ʻi Quebec

Ko e kau Kānata maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e ngaahi kalasi ki muʻa ʻi Kiliatí ne vaheʻi kinautolu ke nau kamata ʻa e ngāue fakamalanga ʻi Quebec. ʻI he 1950, ko kimaua fakataha mo e toko 25 kehe mei heʻemau kalasi hono 14, naʻa mau kau fakataha mo kinautolu. Ko e tupulekina ʻo e ngāue fakamisinalé naʻe ʻomai ai ʻa e fakatanga lahi mo e ʻohofi fakamālohi tokolahi, ʻa ia naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau taki ʻo e Siasi Katolika Lomá.

ʻI he ʻaho ʻe ua hili ʻema aʻu ki homa ʻuluaki vāhenga-ngāue fakamisinalé ʻi he kolo lahi ko Rouyn, naʻe puke ai ʻa Anne ʻo fakaheka ʻi mui ʻi ha kā polisi. Ko ha meʻa foʻou ia ke ne hokosia, koeʻuhi he naʻá ne haʻu mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he vahefonua ʻo Manitoba, Kānatá, ʻa ia naʻe tātātaha ke ne sio ai ki ha polisi. Naʻe fakaenatula pē ʻa ʻene ongoʻi manavahē peá ne manatuʻi ʻa e ngaahi lea ko ia, “Kapau te ke mali mo ia, kuo pau ke ke ʻalu ki pilīsone.” Kae kehe, ki muʻa ke lele ʻo mavahé, naʻe toe maʻu au ʻe he polisí ʻo fakaheka au ʻi he kaá fakataha mo Anne. “He fiefia moʻoni ko au he sio atu kiate koé!” ko ʻene leá mai ia. Ka, naʻe fakaofo ʻa ʻene nongá, ʻo ne pehē mai, “Ko ia, naʻe hoko ʻa e meʻa tatau ki he kau ʻapositoló ʻi heʻenau malanga ʻo fekauʻaki mo Sīsuú.” (Ngāue 4:​1-3; 5:​17, 18) Naʻe tukuange kimaua ʻi hano totongi-maluʻi ki mui ʻi he ʻaho ko iá.

ʻI ha taʻu nai ʻe taha hili e meʻa ko ia ne hokó, lolotonga ʻa ʻema ngāue fakafaifekau fale ki he fale ʻi homa vāhenga-ngāue foʻou ʻi Montreal, naʻá ku fanongo ki ha longoaʻa ʻi he halá peá u sio atu ki he fuʻu kakai ʻita tokolahi ʻoku nau tolo maka. ʻI heʻeku ʻalu atu ke tokoni kia Anne mo hono feʻaó, naʻe aʻu mai ki ai ʻa e kau polisí. ʻI he ʻikai ke puke ʻa e kau mēmipa ʻo e fuʻu kakaí, naʻe puke ʻe he polisí ia ʻa Anne mo hono feʻaó! Lolotonga ʻena ʻi he pilīsoné, naʻe fakamanatu ai ʻe Anne ki he tokotaha Fakamoʻoni foʻoú, ko ʻena hokosia ia ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Te mou hoko ko e fehiʻanekina ʻe he kakai kotoa pe koeʻuhi ko hoku hingoa.”—Mātiu 10:22.

ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakatatali ai ha ngaahi keisi ʻe 1,700 nai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hano hopoʻi ʻi Quebec. ʻI he fakalūkufuá, naʻe tukuakiʻi kimautolu ki hono tufaki ʻo e ngaahi tohi fakafepaki, pe ki hono tufaki taʻelaiseni ʻo e ngaahi tohí. Ko hono olá, naʻe fai ʻe he Potungāue Fakalao ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó ha ngāue ki he puleʻanga ʻo Quebec. Hili ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e faitau fakalaó, naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kimautolu ʻa e ongo ikuna kāfakafa ʻe ua ʻi he ʻao ʻo e Fakamaauʻanga Māʻolunga ʻo Kānatá. ʻI Tīsema 1950, naʻe fakaʻatā ai kimautolu mei he tukuakiʻi naʻe fakafepaki ʻemau ʻū tohí, pea ʻi ʻOkatopa 1953, naʻe poupouʻi ai ʻemau totonu ke tufaki taʻelaiseni ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapú. Ko ia, naʻa mau sio ai ʻi ha founga mātuʻaki hāmai ki he anga ʻo e hoko moʻoni ʻa Sihova ko ha feituʻu ʻo e “hufanga . . . mo ha malohi, ko e tokoni ʻi he mamahi matuʻaki ofi.”—Sāme 46:1.

ʻOku taau ke fakatokangaʻi, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Quebec naʻe tupu ia mei he toko 356 ʻi he 1945, ʻi he taimi naʻá ku kamata tāimuʻa aí, ki he toko 24,000 tupu he ʻahó ni! Ko e moʻoni kuo hoko ia ʻo hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe he kikite ʻa e Tohitapú: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa; pea ʻilonga ha ʻelelo ʻoku hopo mo koe ʻi he fakamaau, te ke fakahalaia.”—Aisea 54:17.

Ko ʻEma Ngāue ʻi Falaniseé

ʻI Sepitema 1959, naʻe fakaafeʻi ai au mo Anne ke ma ngāue ʻi he Pēteli ʻi Pālesi, Falaniseé, ʻa ia naʻe vaheʻi ai au ke u tokangaʻi ʻa e pulusi tohí. ʻI he aʻu mai ki he taimi naʻá ma aʻu ai ki ai ʻi Sanuali 1960, naʻe fai ʻa e pulusí ʻe ha kautaha fakakomēsiale. Koeʻuhi naʻe tapui ʻa e Taua Leʻo ʻi Falanisē ʻi he taimi ko iá, naʻa mau pulusi ʻa e makasiní ʻi he māhina taki taha ʻi he faʻunga ʻo ha kiʻi tohi peesi ʻe 64. Naʻe ui ʻa e kiʻi tohí ko e The Interior Bulletin of Jehovah’s Witnesses, pea naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kupu ke ako ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he māhina ko iá. Mei he 1960 ki he 1967, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau kau ʻi he ngāue fakamalanga ʻi Falaniseé naʻe tupulaki ia mei he 15,439 ki he 26,250.

Faifai atu pē, naʻe toe vaheʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e kau misinalé ki he ngaahi feituʻu kehe, ko e niʻihi ki he ngaahi fonua lea faka-Falanisē ʻi ʻAfiliká pea toe foki ʻa e niʻihi ki Quebec. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke moʻui lelei ʻa Anne pea naʻe fiemaʻu ke fai hano tafa, naʻá ma foki ai ki Quebec. Hili ʻa e taʻu ʻe tolu ʻo e tokangaʻi fakafaitoʻó, naʻe toe foki ʻa Anne ʻo moʻui lelei. Naʻe vaheʻi au he taimi ko iá ki he ngāue fakasēketí, ʻo ʻaʻahi ki he fakatahaʻanga kehekehe ʻi he uike taki taha ke fai ha fakalototoʻa fakalaumālie.

Ngāue Fakamisinale ʻi ʻAfilika

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi ki mui ai, ʻi he 1981, naʻá ma fiefia ke maʻu ha vāhenga-ngāue foʻou ʻi he hoko ko e ongo misinale ʻi Sāie, ko e temokalati Lepupilika ia ʻo Kongo he taimi ní. Naʻe masiva ʻa e kakaí, pea naʻa nau fuesia ʻa e ngaahi faingataʻa lahi. ʻI heʻema aʻu atú, naʻe ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 25, 753, ka ʻi he ʻahó ni kuo tupulekina e fika ko iá ʻo laka hake ʻi he toko 113,000, pea ko e toko 446,362 naʻa nau maʻu ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻi he 1999!

ʻI he 1984, naʻa mau maʻu ai mei he puleʻangá ʻa e ʻeka nai ʻe 500 ʻo e kelekele ke langa ai ha ʻōfisi vaʻa foʻou. Pea ʻi Tīsema 1985, naʻe fai ai ha fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi he kolomuʻá, ʻi Kinshasa, ʻo kau ki ai ʻa e kau fakafofonga ʻe toko 32,000 mei he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní. Hili ia, naʻe veuki ʻe he fakafepaki fakatupunga ʻe he kau faifekaú ʻemau ngāue ʻi Sāié. ʻI Maʻasi 12, 1986, naʻe ʻoange ai ki he fanga tokoua maʻufatongiá ha tohi ʻo fakahaaʻi ai ko e feohiʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo Sāié ʻoku taʻefakalao. Ko e tapui ko eni ʻo e kotoa ʻo ʻemau ngāué naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa e palesiteni ʻo e fonuá ʻi he taimi ko iá, ko e tokotaha ki muʻa ko Mobutu Sese Seko.

Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa naʻe hoko fakafokifā ko iá, naʻe pau ke mau ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ia ʻa e Tohitapú: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi.” (Palovepi 22:3 [Lea Fakatātā, PM]) Naʻa mau ʻilo ha ngaahi founga ke maʻu ai ʻa e pepa, vaitohi, filimi, ngaahi laʻi peleti pulusi, mo e ngaahi kemikale mei tuʻa ʻi he fonuá ke pulusiʻaki ʻemau ngaahi tohí ʻi Kinshasa. Naʻa mau toe faʻu ʻemau founga tufa fakafehokotakiʻanga. ʻI he taimi pē naʻa mau fokotuʻutuʻu maau aí, naʻe ngāue lelei ange ʻemau fokotuʻutuʻú ʻi he ngāue fakaemeili ʻa e puleʻangá!

Naʻe puke pōpula ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoní, pea naʻe fakamamahiʻi anga-fakamanu ʻa e tokolahi. Ka neongo ia, tuku kehe ha kiʻi tokosiʻi, naʻa nau matatali ʻa e ngaohikovia peheé ʻo tauhi maʻu ʻenau anga-tonú. Naʻe puke pōpula mo au foki ʻou sio ai ki he ngaahi tuʻunga fakalilifu naʻe hoko ki he fanga tokouá ʻi he ngaahi pilīsoné. Naʻe fakamamahiʻi tuʻo lahi kimautolu ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻe he kau polisi fufuú mo e kau maʻu mafaí, ka naʻe ngaohi maʻu pē ʻe Sihova maʻamautolu ha haoʻanga.—2 Kolinito 4:8.

Naʻa mau fufū ʻa e ngaahi puha tohi ʻe 3,000 nai ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻa ha tangata pisinisi. Kae kehe, faifai atu pē, naʻe fakahā ia ʻe ha taha ʻo ʻene kau ngāué ki he kau polisi fufuú, pea naʻa nau puke ʻa e tangata pisinisí. ʻI heʻenau fononga ki he pilīsoné, naʻa nau fetaulaki fakafokifā mo au ʻi heʻeku kaá. Naʻe fakahā ange ʻe he tangata pisinisí kiate kinautolu ko au naʻá ku fai ʻa e fokotuʻutuʻu mo ia ke ne tauhi ʻa e ʻū tohí. Naʻe tuʻu ʻa e kau polisí ʻo fakafehuʻi au fekauʻaki mo ia, ʻo tukuakiʻi au ki hono tuku ha ʻū tohi taʻefakalao ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻo e tangata ko ení.

“ʻOku mou maʻu ha taha ʻo e ngaahi tohí?” ko ʻeku ʻeké ange ia.

“ʻIo, ko ia,” ko ʻenau talí mai ia.

“ʻE lava ke u sio ki ai?” ko ʻeku ʻeké ange ia.

Naʻa nau ʻomai kiate au ha tatau, pea naʻá ku fakahā ange kiate kinautolu ʻa e peesi ʻi lotó ʻa ia ʻoku pehē ai: “Pulusi ʻi he ʻIunaite Setete ʻo ʻAmeliká ʻe he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí.”

“Ko e meʻa ʻoku ʻi homou nimá ko e koloa ʻAmelika ia, pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻa Sāie,” ko ʻeku fakamanatu ange ia kiate kinautolú. “Kuo fai ʻe homou puleʻangá ha fakataputapui ki he kautaha fakalao ʻo e feohiʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻo Sāié ʻo ʻikai ko e Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tuleki ʻa e ʻIunaite Seteté. Ko ia, ʻoku totonu ke mou mātuʻaki tokanga ʻi he meʻa ʻoku mou fai ki he ngaahi tohí ni.”

Naʻe fakaʻatā au ke u ʻalu koeʻuhi he naʻe ʻikai ha tuʻutuʻuni fakaefakamaauʻanga ke puke au. ʻI he pō ko iá, naʻa mau ʻave ha loli ʻe ua ki he fale tukuʻanga koloá ʻo toʻo kotoa mei ai ʻa e ʻū tohí. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e kau maʻu mafaí ʻi he ʻaho hoko maí, naʻa nau loto-mamahi ʻaupito ʻi heʻenau ʻilo ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ai. ʻI he taimi ko ení naʻa nau kumi au, koeʻuhi he naʻa nau maʻu he taimi ko ení ha tuʻutuʻuni fakaefakamaauʻanga ke puke au. Naʻa nau maʻu au, pea koeʻuhi he naʻe ʻikai haʻanau kā, naʻá ku fakaʻuli pē ʻo ave au ki pilīsone! Naʻe ʻalu fakataha mo au ha Fakamoʻoni ʻe taha koeʻuhi ke lava ʻo ne ʻave ʻeku kaá ki muʻa ke nau puke mo ia.

Hili hano fakafehuʻi au he houa ʻe valu, naʻa nau fili leva ke kapusi au. Ka naʻá ku fakahā kiate kinautolu ha tatau ʻo ha tohi mei he puleʻangá ʻo fakapapauʻi ai ʻa ʻeku fokotuʻutuʻu ko ia ke fakatau atu ʻa e ngaahi koloa ʻa e feohiʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻo Sāié ʻa ia kuo tapui ʻi he taimi ko ení. Ko ia ai, naʻe fakaʻatā au ke hokohoko atu ʻa ʻeku ngāue ʻi Pētelí.

Hili ʻa e taʻu ʻe fā ʻo e ngāue ʻi he malumalu ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e tapui ʻo e ngāué ʻi Sāié, naʻá ku maʻu ai ha pala ngākau ʻo e keté ʻo fānoa ai ʻa e totó ʻa ia naʻe fakatuʻutāmaki ki heʻeku moʻuí. Naʻe pehē ai ʻoku totonu ke u ʻalu ki ʻAfilika Tonga ʻo faitoʻo ai, ʻa ia naʻe tokangaʻi lelei ai au ʻe he vaʻá, pea naʻá ku sai. Hili ha ngāue taʻu ʻe valu ʻi Sāie, ʻa ia ko ha meʻa ia ne fakangalongataʻa mo fakafiefia moʻoni naʻe hokosiá, naʻá ma hiki ki he vaʻa ʻi ʻAfilika Tongá ʻi he 1989. ʻI he 1998 naʻá ma foki ai ki homa fonuá pea talu mei ai mo ʻema toe ngāue ʻi he Pēteli ʻi Kānatá.

Houngaʻia ke Ngāue

ʻI heʻeku sio atu ki hoku taʻu ʻe 54 ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ʻoku ou mātuʻaki houngaʻia ʻi heʻeku ngāueʻaki ʻa hoku ivi fakatalavoú ʻi he ngāue mahuʻinga ʻa Sihová. Neongo naʻe pau ke kātekina ʻe Anne ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi, kuo teʻeki haʻane hanu ka kuó ne mātuʻaki poupoua ʻa e kotoa ʻo ʻema ngaahi ngāué. Naʻá ma maʻu fakataha ʻa e monū ko hono tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau hoko ʻo ʻilo ʻa Sihova, ko ha tokolahi ʻa ia ʻoku nau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató he taimí ni. Ko ha fiefia moʻoni ia ke sio ki he niʻihi ʻo ʻenau fānaú pea naʻa mo honau fanga makapuná ʻoku nau tauhi ʻa hotau ʻOtua lahi, ko Sihová!

ʻOku ou tuipau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke tuʻuaki ʻe he māmani ko ení ʻe lava ke fakahoa ki he ngaahi monū mo e ngaahi tāpuaki ʻa ia kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú. Ko e moʻoni, kuo tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi, ka kuo nau ngāue kotoa ke langa hake ʻetau tui mo e falala kia Sihová. Kuó ne fakamoʻoniʻi moʻoni ʻa ʻene hoko ko ha taua mālohi, ko ha feituʻu ʻo e hūfangaʻanga, mo ha tokoni ʻa ia ʻoku faingofua ke maʻu ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe fuofua pulusi ʻa e tohí ʻi he lea faka-Siamané ko e Kreuzzug gegen das Christentum (Fakafepakiʻi ʻe he Kalusetí ʻa e lotu faka-Kalisitiané). Naʻe liliu ia ki he lea faka-Falaniseé mo e faka-Pōlaní kae ʻikai ki he faka-Pilitāniá.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Tāimuʻa fakataha ʻi he 1947; mo Anne ʻi he ʻahó ni

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko e kakai naʻa mau fetaulaki ʻi Sāié naʻa nau ʻofa ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú